Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Lip 2010

Zdrava hrana najmanje osjetila pad potrošnje

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Marinko Petković  

Zdrava hrana najmanje osjetila pad potrošnje

Broj ekoloških proizvođača hrane u Hrvatskoj u prošloj godini povećao se na 880 (na kraju 2008. registrirano je bilo 632 ekoproizvođača), dok se broj obradivih hektara pod ekološkom poljoprivredom povećao na 14.192 hektara. To je porast od 42 posto u odnosu na godinu ranije, te čak 87 posto više u odnosu na 2007. godinu kad je pod ekološkom poljoprivredom u Hrvatskoj bilo 7577 hektara, odnosno 342 ekološka registrirana poljoprivrednika.

Najveći broj ekopovršina, u prvom redu livada i oranica, nalazi se u Osječko-baranjskoj, Sisačko-moslavačkoj i Brodsko-posavskoj županiji, a najmanje na jugu Hrvatske.
Željko Mavrović, donedavni predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, i dalje je najveći proizvođač ekološke hrane u Hrvatskoj, koji se proteklih godina sa svojim proizvodima uspio probiti u velike trgovačke lance. Mavrović ima oko 400 obradivih hektara pod eko-poljoprivredom u Sloboštini kod Požege, a osim ekožitarica te dvije tvrtke u Zagrebu i Rijeci, razvio je i proizvodnju ekološkog kulena.

S druge strane, obitelj Sever iz Ivanić Grada ima 800 kupaca, uz oko 50 prodajnih mjesta DM-a, kojima ekoproizvode dostavlja na kućni prag, te nisu toliko osjetili udar gospodarske krize na smanjenu potrošnju. Naime, samo su narudžbe u prerađivačkoj industriji u godinu dana smanjene za gotovo 60 posto. Obitelj Sever trenutačno na 75 hektara proizvodi eko-hranu, i to žitarice, povrće u plastenicima, ekološko meso i razne prerađevine.

No, pored sve veće domaće ekološke proizvodnje hrane i dalje je velik uvoz ekohrane. Najveći dio te hrane se u Hrvatsku uvozi iz europskih zemalja, a Italija, Španjolska i Njemačka zajedno imaju više od 40 posto ukupnih organskih polja u Europi. Austrija, na primjer, ima 20.000 ekopoljoprivrednika, a 14 posto ukupnih poljoprivrednih površina je pod ekološkom poljoprivredom. S druge strane, u Upisniku poljoprivrednih gospodarstva je 186.000 poljoprivrednika, koji sve teže drže korak sa zahtjevima otvorenog tržišta. Na udaru su posebno domaći proizvođači žitarica, ali i mlijeka.

Ipak, ekološka proizvodnja hrane nikada neće zamijeniti konvencionalnu poljoprivredu, te je ona u Hrvatskoj tek u začetku. Najveći razlog tomu je neinformiranost proizvođača koji bi, uz male preinake i uvođenje kontrole, kroz dvije, tri godine mogli dobiti pravo na označavanje svojih proizvoda ekomarkicama. Iako je posljednjih godina udvostručena površina zemljišta na kojima se uzgajaju ekoproizvodi, te su brojke i dalje gotovo zanemarive. Nedovoljno razumijevanje prirode ekoloških proizvoda dovodi do njihova miješanja s lokalnim i tradicijskim proizvodima. Izgled i pakiranje domaćih hrvatskih ekoloških proizvoda, uz rijetke iznimke, lošije je kakvoće od uvoznih. Ponuda domaće ekološke poljoprivrede uglavnom se odnosi na domaće tržište, proizvodi nisu raznoliki, a količine su premale za ozbiljan nastup na izvoznom tržištu. Svježih ekoproizvoda na tržištu još se i može naći, ali domaćih prerađevina bi trebalo biti više. Ali bez veće reklame, koje nema ni za jedan domaći ekoproizvod, izuzev Mavrovićevih, teško je uspjeti na tržištu.

Imamo pet do 10 puta manje eko-plantaža od prosjeka EU-a
Ekološke površine u zemljama EU-a kreću se u prosjeku od pet do 10 posto. Vrijednost ekološke proizvodnje na europskom tržištu procjenjuje se na 26 milijardi dolara, a na svjetskom na više od 50 milijardi dolara. U Hrvatskoj pak ekološke plantaže dosežu tek 1,29 posto ukupnog broja poljoprivrednih površina. No, tek s rastom površina pod ekološkim proizvodima može se očekivati pad cijena ekohrane.


Komentari članka

Vezani članci

Potrošači biraju domaće ekoproizvode

24.05.2020.

Ekoproizvodi iz godine u godinu zauzimaju sve važnije mjesto u košarici potrošača, navode s portala Ja TRGOVAC i dodaju da hrvatski građani itekako prate taj globalni trend, pa ne iznenađuje da čak 99 % građana naše zemlje zna za ekološke (bio ili organsk

Novo normalno na tržnici: manje gužve, kupci i prodavači pridržavaju se mjera

22.05.2020.

Situacija s koronavirusom smanjila je gužve na tržnici, a kupci i prodavači se strogo pridržavaju zadanih mjera. Kako to izgleda?

Solarne ploče u poljoprivredi? Učinkovite u uzgoju kokoši i povrća

22.05.2020.

Korištenje solarnih panela u poljoprivredne svrhe sve više dobiva na važnosti, a diljem SAD-a postavljaju ih na brojnim farmama. U posljednjih nekoliko godina uspostavljeno je više ovakvih pilot programa.

Urušava se domaće stočarstvo: izvoz stao, potražnje nema - kome prodati svinje i junad?

14.05.2020.

Potražnje nema, cijene su niske te se gubitci povećavaju iz dana u dan. Tržni viškovi i interventni otkup naša je realnost, kaže Darko Celovec, predsjednik udruge Baby beef. Slično kažu i u Savezu udruga uzgajivača svinja te CroMilku.

RENESANSA POLJOPRIVREDE U ISTRI: Sve općine i gradovi daju u zakup zemljište, A PLANIRA SE I GRADNJA VELIKOG CENTRA ZA VOĆE I POVRĆE

13.05.2020.

Zemlje ima, treba organizirati čitav sustav i to je put razvoja proizvodnje voća i povrća kao jedne od značajnih i potencijalno dohodovnih grana poljoprivredne proizvodnje, smatra županijski pročelnik Ezio Pinzan

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2048 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 704 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 992 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 354 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 301 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija