Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Lip 2010

Zdrava hrana najmanje osjetila pad potrošnje

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Marinko Petković  

Zdrava hrana najmanje osjetila pad potrošnje

Broj ekoloških proizvođača hrane u Hrvatskoj u prošloj godini povećao se na 880 (na kraju 2008. registrirano je bilo 632 ekoproizvođača), dok se broj obradivih hektara pod ekološkom poljoprivredom povećao na 14.192 hektara. To je porast od 42 posto u odnosu na godinu ranije, te čak 87 posto više u odnosu na 2007. godinu kad je pod ekološkom poljoprivredom u Hrvatskoj bilo 7577 hektara, odnosno 342 ekološka registrirana poljoprivrednika.

Najveći broj ekopovršina, u prvom redu livada i oranica, nalazi se u Osječko-baranjskoj, Sisačko-moslavačkoj i Brodsko-posavskoj županiji, a najmanje na jugu Hrvatske.
Željko Mavrović, donedavni predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, i dalje je najveći proizvođač ekološke hrane u Hrvatskoj, koji se proteklih godina sa svojim proizvodima uspio probiti u velike trgovačke lance. Mavrović ima oko 400 obradivih hektara pod eko-poljoprivredom u Sloboštini kod Požege, a osim ekožitarica te dvije tvrtke u Zagrebu i Rijeci, razvio je i proizvodnju ekološkog kulena.

S druge strane, obitelj Sever iz Ivanić Grada ima 800 kupaca, uz oko 50 prodajnih mjesta DM-a, kojima ekoproizvode dostavlja na kućni prag, te nisu toliko osjetili udar gospodarske krize na smanjenu potrošnju. Naime, samo su narudžbe u prerađivačkoj industriji u godinu dana smanjene za gotovo 60 posto. Obitelj Sever trenutačno na 75 hektara proizvodi eko-hranu, i to žitarice, povrće u plastenicima, ekološko meso i razne prerađevine.

No, pored sve veće domaće ekološke proizvodnje hrane i dalje je velik uvoz ekohrane. Najveći dio te hrane se u Hrvatsku uvozi iz europskih zemalja, a Italija, Španjolska i Njemačka zajedno imaju više od 40 posto ukupnih organskih polja u Europi. Austrija, na primjer, ima 20.000 ekopoljoprivrednika, a 14 posto ukupnih poljoprivrednih površina je pod ekološkom poljoprivredom. S druge strane, u Upisniku poljoprivrednih gospodarstva je 186.000 poljoprivrednika, koji sve teže drže korak sa zahtjevima otvorenog tržišta. Na udaru su posebno domaći proizvođači žitarica, ali i mlijeka.

Ipak, ekološka proizvodnja hrane nikada neće zamijeniti konvencionalnu poljoprivredu, te je ona u Hrvatskoj tek u začetku. Najveći razlog tomu je neinformiranost proizvođača koji bi, uz male preinake i uvođenje kontrole, kroz dvije, tri godine mogli dobiti pravo na označavanje svojih proizvoda ekomarkicama. Iako je posljednjih godina udvostručena površina zemljišta na kojima se uzgajaju ekoproizvodi, te su brojke i dalje gotovo zanemarive. Nedovoljno razumijevanje prirode ekoloških proizvoda dovodi do njihova miješanja s lokalnim i tradicijskim proizvodima. Izgled i pakiranje domaćih hrvatskih ekoloških proizvoda, uz rijetke iznimke, lošije je kakvoće od uvoznih. Ponuda domaće ekološke poljoprivrede uglavnom se odnosi na domaće tržište, proizvodi nisu raznoliki, a količine su premale za ozbiljan nastup na izvoznom tržištu. Svježih ekoproizvoda na tržištu još se i može naći, ali domaćih prerađevina bi trebalo biti više. Ali bez veće reklame, koje nema ni za jedan domaći ekoproizvod, izuzev Mavrovićevih, teško je uspjeti na tržištu.

Imamo pet do 10 puta manje eko-plantaža od prosjeka EU-a
Ekološke površine u zemljama EU-a kreću se u prosjeku od pet do 10 posto. Vrijednost ekološke proizvodnje na europskom tržištu procjenjuje se na 26 milijardi dolara, a na svjetskom na više od 50 milijardi dolara. U Hrvatskoj pak ekološke plantaže dosežu tek 1,29 posto ukupnog broja poljoprivrednih površina. No, tek s rastom površina pod ekološkim proizvodima može se očekivati pad cijena ekohrane.


Komentari članka

Vezani članci

Izvanredna potpora: EK odobrila 2,5 milijuna eura za stočarstvo

15.10.2020.

Europska komisija je odobrila izvanrednu potporu za pomoć stočarima koji se nose s nedostatkom likvidnosti zbog koronakrize.

Računovodstvene politike - ‘Sakrijte‘ dio dobiti i stvorite rezervu za crne dane

14.10.2020.

Dobit nije moguće stvoriti računovodstvenim politikama, ali njima se može utjecati na visinu iskazane dobiti. Bit je u tome da se među više mogućih varijanti izabere ona najpovoljnija, i to ne samo s aspekta postojećeg obračunskog razdoblja nego i boljeg

Uspješna poljoprivredna priča dvojice kumova

09.10.2020.

Zajedničkim snagama, dvojica su kumova posadila bundeve - jedan je kupio kombajn, a drugi ima traktor i potreban prostor za sve uspješniju proizvodnju ulja. Zajedničkim snagama stvaraju svoje carstvo - podijelili su strojeve, poslove pa i tržište.

Žestoke bitke za državnu zemlju, privatna propada u korovu

08.10.2020.

Za rješenje problema neobrađenog poljoprivrednog zemljišta u prvom su redu zainteresirani vlasnici površina što graniče sa zakorovljenim česticama, ne toliko, ističe Brlošić, zbog površine, nego zbog štete koju stvara - drveće pravi sjenu usjevima što gra

Nagrada za promicanje eko proizvodnje - za bioraznolikost osigurano 40 milijardi eura?

05.10.2020.

Buduća Zajednička poljoprivredna politika uvest će eko-sheme kojima je cilj nagraditi one koji se bave održivom praksom. One bi uključivale agroekologiju, šumarstvo i ekološku poljoprivredu, navodi Euractiv.

Tag cloud

  1. 2056 članka imaju tag hrvatska
  2. 2138 članka imaju tag turizam
  3. 1597 članka imaju tag financije
  4. 1333 članka imaju tag izvoz
  5. 1112 članka imaju tag svijet
  6. 884 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1040 članka imaju tag trgovina
  8. 777 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1065 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 880 članka imaju tag investicije
  11. 978 članka imaju tag ict
  12. 1017 članka imaju tag EU
  13. 713 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 910 članka imaju tag industrija
  15. 794 članka imaju tag menadžment
  16. 937 članka imaju tag kriza
  17. 629 članka imaju tag maloprodaja
  18. 575 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 523 članka imaju tag tehnologija
  22. 318 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 289 članka imaju tag potpore
  25. 374 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 365 članka imaju tag eu fondovi
  27. 414 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 338 članka imaju tag opg
  29. 394 članka imaju tag porezi
  30. 369 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 321 članka imaju tag osijek
  32. 434 članka imaju tag dzs
  33. 388 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 307 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici