Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Pro 2008

Žele biti hrvatski Cartier

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Luka Capar  

Žele biti hrvatski Cartier

Zlatarnica Križek jedna je od rijetkih obrtničkih radionica koje su se kandidirale za novac iz pretpristupnih fondova Europske unije, a vjerojatno jedina koja je ta sredstva i ostvarila. Potkraj studenoga sklopljen je ugovor o sufinanciranju projekta nazvanog »Dubrovački nakit - priča o tradiciji kroz 14 komada zlatnog nakita«, kojim obrt Zlatarnica Križek među prvim hrvatskim poduzetnicima koristi sredstva za poticanje izvoza iz pretpristupnog fonda PHARE 2006.

Kako za Vjesnik kaže Vladimir Križek, željeli su krenuti u Europu i vidjeti što se može ostvariti na tom zahtjevnom tržištu.
»Odlučili smo se za kandidiranje programa i traženje sredstava od fondova Europske unije, jer smo smatrali, a sada smo dobili i potvrdu za to, da imamo dobar projekt i dobar proizvod«, ističe Križek, dodajući kako ništa ne bi bilo moguće ostvariti bez pomoći Poduzetničkog centra Velike Gorice i gospođe Mirele Schrajber, koja im je pomogla u pisanju i izradi projektne dokumentacije.
Zahvaljujući financijskoj pomoći, izradit će se temeljito istraživanje tržišta Europske unije s naglaskom na izvozne potencijale kolekcije i moguće izvozne orijentacije. U sklopu toga obučit će se osoblje s ciljem povećanja konkurentnosti i izvoznih aktivnosti za razdoblje od 2009. do 2012. godine. Zlatarnica Križek će prvi put samostalno nastupiti i na dva specijalizirana međunarodna sajma nakita i zlatarske industrije u Münchenu i Madridu. Modna revija cijele kolekcije dubrovačkog nakita zaokružit će priču o tradiciji kroz 14 komada zlatnog nakita, kojom će Zlatarnica Križek ujedno obilježiti 75. godišnjicu rada.

»Zlatarnica Križek je uspjela dogovoriti dva izvozna posla te na taj način širi svoje izvozne horizonte, a pokušat ćemo organizirati i izložbeni postav hrvatskih poduzetnika u Hrvatskom domu u Buenos Airesu«, ističe Križek i dodaje da se kroz prodaju u ekskluzivnim dubrovačkim hotelima pokazalo da posjetiteljima nije teško izdvojiti i nekoliko tisuća eura za kvalitetan, prepoznatljiv i autohtoni proizvod.
»Želimo postati hrvatski Cartier, brand koji će u svijetu odmah asocirati na Hrvatsku, kako prema izgledu tako i prema visokoj kvaliteti«, zaključuje Križek.

Zlatarnicu Križek osnovao je 1935. godine u Mesničkoj ulici u Zagrebu cijenjeni zagrebački zlatar Viktor Križek. Bila je mjesto na kojoj su svoje prve popravke izrađivali šegrti, danas cijenjena imena zagrebačkog zlatarstva. Još je tada kvaliteta postala zaštitni znak Zlatarnice Križek i »zakon« kojeg se i danas, tri generacije poslije, vjerno drže braća Viktor i Vlado Križek, voditelji obiteljskog obrta i nastavljači zlatarske tradicije, a tradicija ide dalje uključivanjem i četvrtog naraštaja.
Svoje proizvode izlažu na najznačajnijim sajmovima u Europi, od Zagreba, Münchena, Milana, Salzburga, Lisabona i Celja do Novog Sada i Praga.

Osim na kolekciju dubrovačkog nakita, posebno su ponosni na prvu kolekciju tradicijske baštine Hrvatske - morčiće, koji nose i certifikat Izvorno hrvatsko.
»Osim što je to jedini nakit s tim znakom, svaki kupac dobiva višejezični DVD s filmom o povijesti i izradi tog nakita«, zaključuje Križek.

EU sufinancira 72 posto troškova
Na temelju ugovora o sufinanciranju projekta tradicionalnog dubrovačkog nakita (sa Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje), Europska unija će sufinancirati 72 posto troška tog izvoznog projekta, čiji ukupni budžet iznosi 84.441,90 eura, dok će preostalih 28 posto snositi sam obrt. Projekt je orijentiran na dopunu kolekcije tradicionalnog dubrovačkog nakita s 10 na 14 proizvoda te njezinu inozemnu promociju.

Hrvatski nakit na izložbama u Argentini i Čileu
Proboj na svjetsko tržište, koje uglavnom čine hrvatske iseljeničke zajednice, bio je uspješan i na izložbama u sklopu akcije Be CROative, koja je održana od 1. do 15. studenoga u Argentini - Buenos Airesu i Santiagu. Izložbu su organizirali Hrvatska gospodarska komora i Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija. Izložbi je nazočilo i petnaestak hrvatskih gospodarstvenika koji su argentinskim i čileanskim poduzetnicima predstavili svoje tvrtke.


Komentari članka

Vezani članci

Radnici u Sloveniji i dalje zarađuju 64 posto više nego u Hrvatskoj

17.04.2025.

Prosječni troškovi rada po satu pokazuju značajne razlike između zemalja EU-a, pri čemu su najniži troškovi zabilježeni u Bugarskoj (10,6 eura), Rumunjskoj (12,5) i Mađarskoj (14,1), dok su najviši u Luksemburgu (55,2), Danskoj (50,1) i Belgiji (48,2 eura

Novi podaci o minimalnoj plaći u EU zemljama: kako stoji Hrvatska

11.04.2025.

Od 1. siječnja ove godine ukupno 22 od 27 zemalja EU-a imaju nacionalne minimalne plaće, a iznimke su Danska, Italija, Austrija, Finska i Švedska.

Cijene plina u Europi oštro pale

11.04.2025.

Cijene plina u Europi potonule su u srijedu na najnižu razinu u gotovo godinu dana, a pojeftinili su i kava i kakaovac, odražavajući previranja na svjetskim tržištima pod utjecajem kinesko-američkog trgovinskog rata i preusmjeravanja pošiljki na nova odre

Ivana Mrduljaš u serijalu „Iz prve ruke“: Sve sam radila sama dok nisam shvatila da delegiranje nije luksuz, nego nužnost - Uplift

01.04.2025.

Ivana Mrduljaš vlasnica je brenda Art Shop Unique, pod kojim već 18 godina izrađuje unikatni nakit od bračkog kamena, a svoju malu trgovinu vodi u Primoštenu. Kroz godine rada, njezin je nakit postao poznat ne samo po autentičnim materijalima, već i po pr

Rekordni rast plaća u Hrvatskoj: Gotovo tri puta iznad EU prosjeka

25.03.2025.

Hrvatska je zabilježila najveći rast plaća među svim državama Europske unije, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Usporedba četvrtog kvartala 2024. s istim razdobljem prethodne godine otkriva da su plaće u Hrvatskoj porasle za čak 13,9 posto, što je goto

Tag cloud

  1. 2715 članka imaju tag turizam
  2. 2585 članka imaju tag hrvatska
  3. 1697 članka imaju tag svijet
  4. 1393 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1931 članka imaju tag financije
  6. 1614 članka imaju tag izvoz
  7. 1494 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1294 članka imaju tag trgovina
  9. 1352 članka imaju tag ict
  10. 1192 članka imaju tag investicije
  11. 1259 članka imaju tag industrija
  12. 1057 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1031 članka imaju tag menadžment
  14. 855 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 1157 članka imaju tag EU
  16. 633 članka imaju tag opg
  17. 774 članka imaju tag maloprodaja
  18. 527 članka imaju tag poticaji
  19. 650 članka imaju tag tehnologija
  20. 692 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 382 članka imaju tag potpore
  23. 963 članka imaju tag kriza
  24. 509 članka imaju tag eu fondovi
  25. 487 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 515 članka imaju tag porezi
  27. 476 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 485 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 426 članka imaju tag osijek
  30. 514 članka imaju tag obrazovanje
  31. 536 članka imaju tag krediti
  32. 425 članka imaju tag start up
  33. 495 članka imaju tag dzs
  34. 439 članka imaju tag energetika
  35. 458 članka imaju tag BDP
  36. 410 članka imaju tag hnb
  37. 421 članka imaju tag vlada
  38. 337 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor