Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Svi 2019

Zeleni biznis u Dugoj Resi: Domagoj Boljar proizvodi gotovo potpuno biorazgradive tenisice!

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Bernard Ivezić  

Zeleni biznis u Dugoj Resi: Domagoj Boljar proizvodi gotovo potpuno biorazgradive tenisice!

Dan nakon, vjerojatno, posljednjeg prvomajskog roštilja na kojem ste imali priliku koristiti jednokratne plastične tanjure, noževe i vilice, novi hrvatski startup Miret zaokružio je prvih mjesec dana testne prodaje svojih istoimenih ekoloških tenisica.

EU će do 2030. zabraniti upotrebu jednokratne plastike. No, taj se popis širi. Miret je stoga u Dugoj Resi razvio i proizvodi tenisice koje se nakon tri godine u kompostu gotovo potpuno razgrade. Dakle, umjesto otpada mogu se pretvoriti u prirodno gnojivo za biljke u vrtu. Domagoj Boljar, suosnivač Mireta kaže da je s pedesetak prodanih primjeraka u travnju, prije samog početka sezone i to bez reklama, više nego zadovoljan.

"Očekujem da ćemo do ljeta preko našeg web shopa prodati cijelu četvrtu generaciju tenisica, ukupno 800 pari, koje smo razvili i proizveli u Hrvatskoj i koje su, usudio bih se reći, trenutačno najekološkije na svijetu", naglašava Boljar. Industrija tenisica je vrlo prljava. Dominantan izvor materijala, raznih plastika, su naftni derivati. Koristi se mnogo teške kemije, a i kad se koriste prirodni materijali onda se tu najčešće radi o koži ili, pak, pamuku koji nije organski uzgojen. Boljar dodaje da industrija obuće godišnje stvori 16 milijuna tona otpada koji nije razgradiv. Plastika je tu ključan problem.

Prema prvom istraživanju o raširenosti plastike u oceanima "Production, use, and fate of all plastics ever made" objavljenom u Science Advances, proizvodnja plastike i dalje ubrzava. S 2 mil. tona po kubnom metru (t/m3) u 1950. narasla je do danas na 8,3 mlrd. t/m3 te se procjenjuje da će do 2050. doseći 34 mlrd. t/m3. Paralelno s tim raste količina plastičnog otpada u moru. Procijenjeno je da je 1950. u more završilo 2 mil. t/m3 plastike, a da se danas u more baca u prosjeku 400 mil. t/m3 plastike svake godine.

U istraživanju se naglašava da je od 50-tih do danas u more bačeno plastike težine milijardu slonova. "Miret zato tenisice radi od industrijske konoplje, brazilskog kaučukovca, lana, kenafa, ekološke vune, kukuruza i drugih prirodnih materijala. Koristimo i metale, koji se dakako mogu ponovo iskoristiti. Zato je naša 4. generacija tenisica više od 90% razgradiva", kaže Boljar. Transformaciju industrije tenisica ne stišće samo EU, zabranama i novim modelima poreza i poticaja, a što se u Hrvatskoj odrazilo od 2015. kroz obvezno skupljanje starih cipela u specijaliziranim trgovinama većim od 400 kvadrata, već na njenu promjenu utječu i novi potrošački trendovi.

Tako se od lani Adidas, Nike i Reebok natječu tko će proizvesti više tenisica od reciklirane plastike iz oceana. Adidas ih je najavio 2016., godinu kasnije proizveo ih je milijun, lani pet, a ove godine cilja plasirati 11 milijuna recikliranih tenisica. No, Boljar ima još ambiciozniji plan koji sad planira realizirati kroz najveći europski cleantech akcelerator EIT Climate-KIC akcelerator u zagrebačkom Ziceru. "Sad se spremamo za petu generaciju tenisica, koja će biti vrhunac dosadašnjeg rada, jer će se približiti 100% biorazgradivosti", kaže Boljar.

Dodaje da ne želi ulaziti u detalje zbog poslovne tajne. No, navodi da već sad potplata na njihovim tenisicama nije gumena, i time nije od derivata nafte kao ostale tenisice. Na globalnom tržištu se polako pojavljuje obuća koja odbacuje naftne derivate i okreće se drugim izvorima, s naglaskom na biorazgradivost. Primjer su kompanije poput britanskog Ananas Anama, koji proizvodi materijal nalik koži, ali se proizvodi od lišća ananasa.

Ima tu i većih igrača poput američkog DuPont Tate & Lyle, koji od prerađevina kukuruza stvara materijal nalik plastici, biorazgradiv i koji koristi Reebok. Boljar pojašnjava da se želi pozicionirati kao takvi igrači. "Naš dugoročni cilj je razvijati i druge ekološke proizvode i razvijati nove ekološke materijale u suradnji s proizvođačima", kaže Boljar. Pojašnjava da već dugo imaju ideju koristiti ekološke materijale u proizvodnji, ali da nije postojala prateća industrija takvih materijala.

Domagoj Boljar dodaje da je u posao ušao s bratom Hrvojem, koji je dizajner i koji je zamislio projekt. Obitelj je imala tvornicu obuće Mr. Joseph u Dugoj Resi, a koja nije preživjela krizu 2008. Probali su raditi nove proizvode, poput domaćeg brenda tenisica JOTS te su kroz agenciju Roosvai nudili usluge dizajna obuće za visoke brendove u Italiji, Francuskoj i Nizozemskoj. No, tržište je tražilo nešto drugačije. "Da smo na dobrom putu shvatili smo prije četiri godine, kad smo tijekom Ultre u Splitu rasprodali svih sto pari druge generacije naših tenisica", zaključuje Boljar.


Komentari članka

Vezani članci

Orqa - Najbolje naočale za upravljanje dronovima na svijetu dolaze iz Osijeka

20.03.2020.

Za projekt Orqa FPV.One, naočale za upravljanje bespilotnim letjelicama, tvrtka Capital Hook dobila je od HAMAG-BICRO-a bespovratna sredstva od 338 tisuća kuna. Naočale su izazvale veliko zanimanje na svjetskom tržištu

Parklio, trećeplasirani s Idea Knockouta 2017, osigurao investiciju od 5 milijuna dolara

12.03.2020.

Hrvatski startup Parklio je dobio rekordnu investiciju za daljnji razvoj i širenje poslovanja. Proizvodi su im već sada prisutni u 35 zemalja svijeta

Četiri inženjera osnovala startup koji nije IT, nego ‘tvrda‘ proizvodnja

10.03.2020.

Prije malo više od godinu dana četiri prijatelja osnovala su u Koprivničkim Bregima Smart Square, tvrtku za izradu strojarskih konstrukcija poput metalnih stuba, nadstrešnica, hala… Prvu godinu završili su vrlo uspješno, ali čeka ih još mnogo truda i ulag

Osmislila 'digitalnog psihoterapeuta' za pomoć ljudima koji se bore s depresijom

05.03.2020.

Karla Čurin, 23-godišnja studentica zagrebačkoga Grafičkog fakulteta, osmislila je “digitalnog psihoterapeuta”, mobilnu aplikaciju Oaza za pomoć ljudima koji se bore s depresijom, anksioznošću i suicidalnim mislima.

‘S pogledom unaprijed, naš je fokus na širenju ponude na bankarske usluge i to po cijeloj Europi’

25.02.2020.

Tri najveća konkurenta Revoluta u Europi su njemački N26 te britanski Monzo i Starling. U Hrvatskoj mu je glavni konkurent Keks Pay od Erste banke, koji je objavio da ima više od 100.000 korisnika dok posljednji podaci za Revolut ukazuju da ima više od 50

Tag cloud

  1. 2003 članka imaju tag hrvatska
  2. 2046 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1061 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 699 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 989 članka imaju tag EU
  14. 888 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 566 članka imaju tag marketing
  19. 391 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 518 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 362 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 352 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 376 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 300 članka imaju tag opg
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija