Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Ruj 2024

Željko Medić: Biramo rane hibride kukuruza zbog manje vlažnosti zrna

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Saša Uranjek  

Željko Medić: Biramo rane hibride kukuruza zbog manje vlažnosti zrna

Otkako su se prestali baviti stočarstvom, tvrtka Artos d.o.o. orjentirala se na hibride kukuruza s kraćim vremenom zriobe. Koji su im se pokazali najboljima, ispričao nam je Željko Medić dok smo obilazili polja nedaleko Lukača.

Njihov kukuruz ide u daljnju prodaju, a cilj im je da bude što suši i, naravno, da da što bolje prinose, rekao nam je Željko Medić iz tvrtke Artos d.o.o. iz Lukača, došavši na njegovu parcelu.

"Našli smo par hibrida od RWA grupe, koji su nam jako dobri i koje zadnjih nekoliko godina intenzivno koristimo u svojoj proizvodnji kukuruznog zrna", nastavio je.

Premda je po struci ekonomist, prije 10-ak godina zaposlio se u ovoj tvrtki, zavolio rad na polju i poljoprivrednu proizvodnju: "Uživam u ovom poslu, pronašao sam se u tome i volim poljoprivredu", pojašnjava nam ovaj simpatični ratar, koga smo zatekli u obilasku polja nedaleko sela. Inače, tvrtka Artos uglavnom se bavi ratarskom proizvodnjom i to na 350 hektara površine, dok kukuruz zauzima 150 hektara.

Hibridi kukuruza za proizvodnju suhog zrna
"U proizvodnji kukuruznog zrna tvrtka Artos d.o.o. uglavnom koristi rani hibrid kukuruza Gloriett, grupe 380, jer ima kratko vrijeme svoje zriobe, postiže relativno malu vlagu i visoki prinos", pojasnio nam je ovaj mladi poljoprivrednik, pojašnajvajući da su se na to odlučili otkako su se prestali baviti stočarstvom.

Od ostalih hibrida kukuruza većinom su im zastupljeni Persic i Akinom, a ističe kako imaju i nešto malo Inclusiva. To su malo kasnije grupe, prinos je nešto veći od Glorietta, ali je i vlaga veća, dodaje. "Ukupno imamo neki miks manjih i većih vlaga i prinosa, ali zadovoljni smo s ta 3-4 hibrida iz RWA kuće“, rekao je Željko.

Želja je podići sve na viši nivo
A kako je do suradnje došlo i zašto su izabrali baš njihove hibride, ističe kako su im od početka proizvodnje bilo koje kulture RWA predstavnici bili uvijek na raspolaganju. Zadovoljni su i zbog blizine, dostupnosti te njihovih savjeta. Osim toga, oni im nude kompletan repromaterijal koji im je potreban za proizvodnju.

Unatoč nepredviđenim vremenskim uvjetima, koji su izuzetno važni u ovom poslu, Željko ne krije svoj optimizam.

"Što se planova tiče, želimo napredovati, želimo i malo bolju podršku države, pogotovo za nas mlade poljoprivrednike, da sve to probamo podići na još jedan veći nivo. Uglavnom vidim se u tome do kraja, dokle god bude, želja je postojana, to nije upitno", zaključuje ovaj mladi poljoprivrednik.


Komentari članka

Vezani članci

Žito grupa preuzima baranjsku tvrtku s više od 1.000 ha poljoprivrednog zemljišta

11.03.2026.

Žito grupa nastavlja širenje poljoprivredne proizvodnje u istočnoj Hrvatskoj. Potpisan je kupoprodajni ugovor između tvrtke Novi Agrar, članice Žito grupe, i baranjske tvrtke Anabbela iz Duboševice, čime potonja prelazi u stopostotno vlasništvo Žito grupe

Proljetna sjetva 2026.: Dovoljno sjemena, rast interesa za jednu uljaricu, a što je s gnojivom?

09.03.2026.

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2025. godini proizvedeno je oko 1,05 milijuna tona pšenice, čime je prvi put premašena simbolična granica od milijun tona

Darko Babić: Uz vrhunske hibride i sorte imamo i dobre vijesti o cijeni

20.02.2026.

Ususret proljetnoj sjetvi, na stručnom predavanju tvrtke AgroChem MAKS predstavljen je sjemenski program SelectiS. Razgovarali smo s voditeljem divizije sjemenarstva dr.sc. Darkom Babićem.

VSŽ osigurala milijun eura za kreditiranje sjetve, za većinu poljoprivrednika uz 1% kamate

13.02.2026.

Iznosi se kreću od minimalnih 5.000 do maksimalnih 35.000 eura, a koriste se isključivo za nabavu sjemena, presadnica, zaštitnih sredstava, gnojiva i goriva

Mladen Ferenčak: Nije nam cilj samo "ne orati" već pratiti stanje tla

02.02.2026.

Mladen Ferenčak iz Đurđevca obrađuje 280 hektara, a svoju proizvodnju bazira na analizama tla jer smatra da bez poznavanja stvarnog stanja tla dolazi do nepotrebih troškova i slabijih rezultata

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke