Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Kol 2025

Žene u Hrvatskoj obrazovanije od muškaraca, ali teško dolaze do vrha hijerarhijske ljestvice

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Sandra Lacić  

Žene u Hrvatskoj obrazovanije od muškaraca, ali teško dolaze do vrha hijerarhijske ljestvice

Iako žene u Hrvatskoj brojem nadmašuju muškarce, statistike pokazuju duboko ukorijenjene razlike u obrazovanju, zapošljavanju, plaćama, položaju na tržištu rada, pa i u političkoj i znanstvenoj zastupljenosti. Nova digitalna publikacija "Žene i muškarci u Hrvatskoj 2025." Državnog zavoda za statistiku ne nudi samo odgovore na pitanja poput "Tko živi dulje?" ili "Tko više zarađuje?", već i presjek demografskih, socijalnih i ekonomskih trendova koji oblikuju hrvatsko društvo – i to često vrlo različito za žene i muškarce.

Prema procjeni, sredinom 2023. u Hrvatskoj je bilo više žena od muškaraca i to 1.990.202 žene ili 51,6 posto i 1.869.484 muškaraca ili 48,4 posto. U istoj godini u dobi od 0 do 14 godina bilo je 13,4 posto ženske djece i 15 posto muške. U dobi od 15 do 64 godine bilo je 60,8 posto žena i 65,3 posto muškaraca. U dobi iznad 65 godina bilo je 25,8 posto žena i 19,7 posto muškaraca.

Prosječna starost stanovništva iznosila je za žene 46,1 godinu, a muškaraca 42,6. U obje kategorije vidljivo je veliko produljenje životnog vijeka u odnosu na 1953. godinu kada je prosječna starost žena u Hrvatskoj bila 31,9, a muškaraca 29,3 godine.

Demografski trendovi
Usporedba podataka o rođenima i umrlima iz 1950. i 2023. godine otkriva duboke promjene u demografskim trendovima u Hrvatskoj. Dok je 1950. godine rođeno čak 95.560 djece (46.256 djevojčica i 49.304 dječaka), u 2023. godini broj živorođene djece gotovo je trostruko manji – ukupno 32.170, od čega je 15.815 djevojčica i 16.355 dječaka.

Pad broja rođenih djece rezultat je niza faktora – urbanizacije, promjene društvenih vrijednosti, sve kasnijeg rađanja, manjih obitelji, migracija i općenitog starenja stanovništva.

U brak ne žure ni žene ni muškarci

Prosječna starost žena pri sklapanju prvog braka u 2023. bila je 29,7 godina, a na primjer 1970. godine 21,6 godina. I muškarci sve stariji stupaju u prvi brak. Tako je prosječna starost muške osoba u 2023. godini bila 32, a 1970. godini 25,5 godina. U 2023. godini bilo je 4.407 razvoda brakova ili 255 na 1.000 sklopljenih, a 1950. godine razvedeno je 3.137 brakova ili 83 na 1.000 sklopljenih. Drastičan je i pad sklopljenih brakova u odnosu na davnu 1950. kada ih je bilo 37.995 ili 9.9 posto na 1.000 stanovnika, a 2023. 17.306 ili 4,5 na 1.000 stanovnika.

Zanimljivo je i da se omjer spolova pri rođenju donekle uravnotežio. Dok je 1950. godine rođeno 48,4 posto djevojčica i 51,6 posto dječaka, 2023. taj omjer iznosi 49,2 posto djevojčica i 50,8 posto dječaka, što je u skladu s globalnim prosjekom. Promjene su još uočljivije kada se pogleda prosječna starost umrlih. U 1950. godini žene su u prosjeku umirale sa samo 45,9 godina, a muškarci sa 42 godine, dok je 2023. prosječna dob pri smrti za žene iznosila je 80,7, a za muškarce 73,3 godine.

Ovaj gotovo dvostruki porast životnog vijeka odražava napredak u medicini, javnom zdravstvu, prehrani i uvjetima života.

Osim dužeg života, vidljiva je i promjena u obrascu smrtnosti među spolovima. Godine 1950. umrlo je više muškaraca (52,2%) nego žena (47,8%), dok je u 2023. omjer gotovo izjednačen – umrlo je 25.658 žena i 25.617 muškaraca.

No, kako žene danas žive dulje, očekivano je da u starijim dobnim skupinama čine većinu. Ovi podaci potvrđuju da se Hrvatska, poput većine europskih zemalja, suočava s izazovima niskog nataliteta i starenja stanovništva – procesima koji imaju dalekosežne posljedice na mirovinski sustav, zdravstvo, obrazovanje i tržište rada.

Manje plaće i mirovine
Unatoč formalno jednakim pravima, razlika u prosječnim primanjima žena i muškaraca u Hrvatskoj i dalje je vidljiva. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, žene su prosječno zarađivale 1.290 eura mjesečno, dok su muškarci za isti rad primali 1.342 eura. To znači da žene ostvaruju 96,1 posto plaće koju primaju muškarci. Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u 2024. godini bilo je prijavljeno 55,9 posto žena i 44,1 posto muškaraca. Siromaštvom je lani bilo pogođeno 22,2 posto žena i 18,3 posto muškaraca. Kod oba spola najugroženije su osobe iznad 65 godina.

No, razlike ne prestaju s plaćom. One se dodatno produbljuju u mirovini. U prosincu 2024. godine žene su činile većinu korisnika mirovine (53,7%), no njihova prosječna mirovina iznosila je 506,28 eura, naspram 610,27 eura koliko su primali muškarci. Uzrok je višestruk: žene su, prema službenim podacima, imale kraći mirovinski staž – prosječno 30 godina, 2 mjeseca i 15 dana, dok su muškarci radili gotovo tri godine duže, u prosjeku 32 godine, 9 mjeseci i 27 dana. Što se tiče zaposlenih prema djelatnosti, muškaraca je mnogo više u granama poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, rudarstva i vođenje, prerađivačkoj industriji, u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, u opskrbi vodom, uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadnom te djelatnosti sanacije okoliša, u građevinarstvu, prijevoz i skladištenju te u kategoriji informacije i komunikacije. Žena je puno više u obrazovanju, uslužnim djelatnostima, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi te financijskim djelatnostima i djelatnosti osiguranja.

Stakleni strop
Podaci pokazuju dramatičan pomak u obrazovnoj i profesionalnoj strukturi žena u Hrvatskoj tijekom posljednjih šest desetljeća. Naime, 1960. tek je 29,5 posto liječnika bilo ženskog spola, dok danas žene čine gotovo dvije trećine doktora medicine, odnosno 63,8 posto.

Sličan trend vidljiv je i u znanosti. Tako je 1970. godine u Hrvatskoj bilo 26,2 ženskih i 73,8 posto muških doktora znanosti dok je prošle 2024. godine bilo 60,1 ženskih i 39,9 posto muških doktora znanosti.

Ovaj porast nije slučajan, on je posljedica šireg obrazovnog uzleta žena. Početkom 60-ih, samo je trećina studenata bila ženskog spola, a 2023./2024. žene čine većinu studenata, 58,4 posto, i diplomiranih - 61,6 posto. Visoko obrazovanje, koje je 1960. bilo privilegija manjine, danas je znatno dostupnije, i ženama i muškarcima. No, među ženama i dalje postoji veći udio onih s osnovnim obrazovanjem ili manje (24,9% prema 15,3% kod muškaraca), što upućuje na generacijske razlike – starije žene često imaju niži obrazovni stupanj od svojih muških vršnjaka.


Komentari članka

Vezani članci

Znakovit početak lipnja: Brojni Nijemci, Talijani i Poljaci za kraći odmor biraju Hrvatsku

03.06.2026.

Ova turistička godina definitivno nije bez izazova, a osim geopolitičke situacije i inflacije, na ruku ne ide ni raspored blagdana koji su nešto ranije u odnosu na lani, kažu turistički djelatnici

Vrijednost nekretnina: Premium adresa nije najvažnija stvar na svijetu

27.05.2026.

Zagreb ostaje investicijsko središte, obala lifestyle odredište, a vrijednost se seli s prestižnih adresa na mikrolokacije

HUP upozorava da uvoz hrane snažno raste, a proizvodnja pada

22.05.2026.

Hrvatska proizvodi manje hrane nego prije ulaska u Europsku uniju (EU), produktivnost poljoprivrede je smanjena, a uvoz hrane snažno raste, upozorili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te poručili kako su produktivnost, investicije i upravljanje zeml

Usluge hrvatskih putničkih agencija u 2025. koristilo više turista

22.05.2026.

Posredstvom hrvatskih putničkih agencija, u Hrvatsku je 2025. godine na više dana došlo 2,3 milijuna stranih turista ili 2 posto više nego 2024., dok je domaćih turista na višednevna putovanja putovalo 752 tisuće ili 2,6 posto više, podaci su DZS-a.

Panika u Vladi. Hoće li turistička sezona uspjeti spasiti proračun?

15.05.2026.

Vladajućima je bitno da ukupni promet u turizmu ne padne. Za dobit poduzeća manje ih je briga. Razlog je prilično jasan...

Tag cloud

  1. 2867 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1575 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1253 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1084 članka imaju tag menadžment
  15. 697 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 521 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 539 članka imaju tag porezi
  29. 516 članka imaju tag eu fondovi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 366 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 531 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk