Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Ruj 2019

ZLOUPOTREBA PAUŠALNIH OBRTA ČINI ISTU ŠTETU DOMAĆOJ IT INDUSTRIJI KAO I APARTMANIZACIJA TURIZMU

Izvor: www.bug.hr · Autor: Dragan Petric  

ZLOUPOTREBA PAUŠALNIH OBRTA ČINI ISTU ŠTETU DOMAĆOJ IT INDUSTRIJI KAO I APARTMANIZACIJA TURIZMU

PRIJE NO ŠTO PROČITATE TEKST, BITNO JE NAGLASITI SLJEDEĆE:
Paušalni obrt je itekako dobrodošao poduzetnički format, osobito za poticanje poduzetništva i zadržavanje mladih u Hrvatskoj, tako da ovaj osvrt nije kritika postojanju takvog modela ostvarivanja dohotka.
Zloupotreba paušalnih obrta, osobito kroz situaciju u kojoj programer radi za hrvatsku firmu, a posao fakturira “sestrinskoj” firmi iz inozemstva je problematična pojava kojom se iskorištava loše napisano porezno zakonodavstvo.
Pravi krivac za ovu situaciju nisu ni programeri, ni njihovi poslodavci, već ponajprije visoka opterećenja plaća poreznim i drugim davanjima, koja su neke od njih motivirala na ovakvo ponašanje.
Iskorištavanje paušalnih obrta za prikriveno zapošljavnje rapidno se širi developerskom zajednicom u Hrvatskoj i podijelilo ju je na “bad guyse” koji to rade i “good guyse” koji to izbjegavaju raditi - štetu već sada trpe ovi drugi, ali dugoročno će nastradati svi. Ovo je tekst o tome.
Kroz posljednjih deset godina industrija programiranja u Hrvatskoj zabilježila je veći rast od bilo koje druge gospodarske grane. Broj programerskih tvrtki se više nego udvostručio, zaposlenih programera je 142% više, plaća im se u prosjeku utrostručila, a izvoz programerskih usluga porasao je fantastičnih 569%!

Ovim blistavim brojkama, nažalost, prijeti kudikamo nesretnija budućnost od te prilično sretne prošlosti. Ne toliko zbog katastrofalne demografske stvarnosti, prema kojoj je ove godine čak 36% manje prvašića krenulo u školu u odnosu na prvu godinu osamostaljenja Hrvatske, već ponajprije zbog nekih poslodavaca na tech sceni sklonih ostvarivanju radnih odnosa s programerima na - poslužit ću se eufemizom - "netipičan" način.

Konkretno, kako bi visoka davanja na velike plaće do kojih su danas dogurali programeri umjesto u proračun mogli uplatiti izravno njima, "bad guysi" među poslodavacima raskidaju, dogovorno, uobičajeni full-time radni odnos s programerima te nastavljaju ostvarivati poslovnu suradnju kroz tzv. "paušalni obrt". To znači da programer od tog trenutka više neće na svoj tekući račun svakog mjeseca primati samo netto iznos dogovorene plaće od poslodavca, koji je kod velikih plaća često i više nego upola manji od stvarnog brutto troška kojeg za njegovu plaću ima poslodavac, već će primati čitav brutto iznos na račun svojeg upravo registriranog "paušalnog obrta".

Programer tako prestaje biti zaposlenik kod svojeg poslodavca i postaje njegov "dobavljač" koji mu isporučuje fakture za obavljene usluge, na ime svojeg obrta. Na fakturi je svaki mjesec onoliko novca koliko mu je prije iznosila brutto plaća, dakle netto + sva ona davanja državi.

Ono što se i poslodavcu i izvršitelju posla u ovoj situaciji posebno sviđa je to što se sav dohodak oporezuje paušalno, u vrlo simboličnom iznosu, bez obzira o kolikim isplatama se radi, sve dok one ne pređu godišnji limit od ukupno 300.000 kuna. Da budem precizniji, postoji nekoliko "razreda" različite razine paušalnog oporezivanja ovakve zarade, no nikada za primljeni iznos izvršitelj posla, dakle programer, neće morati platiti državi više od 7% za sve nužne namete. Preostalih najmanje 93% postaje njegov privatni novac s kojim može raspolagati kako hoće, što je, dakako, puno više od otprilike 45% koliko mu je od ukupne brutto plaće, u najgorem slučaju, ostajalo prije kao njegovo netto primanje.

Wow, reći ćete, i s pravom se upitati: pa u čemu je problem ako su svi sretni - i programer koji zaradi puno više i poslodavac kojeg je taj programer koštao jednako kao i prije?

Problem je u tome što su "paušalni obrti" namijenjeni poticanju malog poduzetništva, poglavito među onima koji već jesu full-time zaposleni i primaju plaću i poslodavac im uplaćuje dopinose, kako bi mogli ostvarivati dodatne, neredovite prihode, iz različitih dodatnih izvora. Tada paušalno i gotovo simboličko oporezivanje doista ima itekako smisla i zato je postojanje paušalnih obrta više nego dobrodošlo, hvale vrijedno i poticajno. Kada je netko, međutim, programer koji samo "glumi" poduzetnika tako što isporučuje fakturu isključivo svojem poslodavcu umjesto da prima plaću, onda je - prema zakonima Republike Hrvatske - vaš poslodavac u poreznom prekršaju i počinio je djelo tzv. prikrivenog zapošljavanja.

Kada to ne bi bilo protuzakonito, onda bi se svi zaposlenici svih firmi koje postoje u Hrvatskoj mogli dogovoriti s poslodavcem da raskinu ugovor o radu, ali nastave za njega dalje raditi kao i prije, za brutto iznos plaće, kroz paušalni obrt i paušalno plaćanje maksimalno 7% davanja. Bili oni programeri, profesori, liječnici, glumci, novinari.... Naprosto ne bi radili za svoju firmu, fakultet, bolnicu, kazalište ili redakciju, nego bi im "pružali usluge".

Time se, dakako, gube "radna prava" koja su zajamčena stalnim zaposlenicima bilo koje tvrtke, no mnogi ih danas u ovoj državi niti ne doživljavaju kao nekakve bitne benefite. Pogotovo ne programeri - mirovinski sustav se, kažu, raspada pa na nekakvu (ili ikakvu) spomena vrijednu mirovinu niti ne računaju, zdravstvo također ne stoji dobro, pa se ionako već sada, kad baš ozbiljno zagusti, češće liječe kod privatnika, a o strahu od otkaza im je uopće smiješno i razmišljati u vremenima kada na domaćem tržištu radne snage nedostaju deseci tisuća developera, a na europskom i milijuni.

Obzirom da je prikriveno zapošljavanje protuzakonito, zanimalo me kako to da nekim poslodavcima na domaćoj tech sceni ipak polazi za rukom ostvariti jako puno ovakvih dogovora s programerima, a da ostaju na pravoj strani zakona, pa sam stvari malo istražio...

Tako, primjerice, neke programerske firme otvraju i dodatne firme negdje u inozemstvu, pa programer koji za njih radi ovdje u Hrvatskoj fakturu, zapravo, šalje njihovoj američkoj (ili nekoj drugoj) podružnici, koja mu potom isplaćuje navedeni iznos doznakom iz inozemstva. Čine to zato što prema trenutačno važećim zakonskim odredbama samo oni paušalci koji usluge isporučuju domaćoj firmi mogu eventualno biti "prikriveno zaposleni", a oni koji rade za strance - ne.

Nadalje, neki među hrabrijima idu i korak dalje: zaposle programera na "skraćeno radno vrijeme", pa mu kroz ugovor o radu redovno isplaćuju minimalac, dodatno proporcionalno umanjen za broj tobože odrađenih radnih sati, a zapravo mu stvarnu lovu isplaćuju iz svoje inozemne firme, po fakturi koju toj inozemnoj firmi ista ta osoba pošalje u ime svojeg paušalnog obrta. Broj zaposlenih tako ostaje visok kod ovih firmi, a prosječna netto plaća pada i pada i pada...

S jedne strane, postoje poslodavaci koji sugeriraju svojim ljudima da otvaraju paušalne obrte i u tome im čak i pomažu. S druge strane, developeri sami rade pritisak na poslodavce da pristanu na takav "aranžman". Kako i ne bi - neki paušalci prilikom otvaranja obrta u prilici su ostvaiti i nekoliko desetaka tisuća kuna državnih poticaja za samozapošljavanje. Uz ostvarivanje bitno većih primanja programer se ne brine hoće li porezna kontrola njegov angažman proglasiti "prikrivenim zapošljavanjem", jer i u tom slučaju kaznu plaća samo poslodavac.

Evo nekoliko konkretnih primjera na koje sam naišao.

Jedna programerska agencija koja djeluje u Hrvatskoj hvali se na svojoj web-stranici s više od stotinu zaposlenih, no u godišnjem izvješću kojeg po zakonu svi poslodavci podnose FINA-i (što je javno dostupan dokument) naveli su manje od 20 stalno zaposlenih radnika.

Druga programerska agencija iz Hrvatske prošle je godine dogurala do par stotina "zaposlenih", a prosječna isplaćena netto plaća koju su u godišnjem izvješću prijavili FINA-i iznosila je tek nešto više od četiri tisuće kuna - gotovo upola manje nego godinu dana ranije.

Ovakvi primjeri predstavljaju iskorištavanje, pa čak se usuđujem reći i zloupotrebu paušalnih obrta. Ako se takva praksa nastavi, napravit će golemu štetu do sada vrlo propulzivnoj, impresivnoj i zdravoj industriji programiranja u Hrvatskoj. Optrilike onakvu kakvu je betonizacija i apartmanizacija obale učinila hrvatskom turizmu (a čemu smo, iznenađeno, svjedočili ovog ljeta).

Kratkoročno su, naime, na dobitku i poslodavci i posloprimci. Dugoročno, čitava tech scena će trpiti posljedice.


Komentari članka

Vezani članci

Korona im ne može ništa: Dok drugi bilježe gubitke, njihovi prihodi prijeći će 400 mil. kn

18.05.2020.

Prihodi na hrvatskom tržištu videoigara ove bi godine, usprkos koronakrizi, mogli biti preko 400 milijuna kuna, čak 15 posto više u odnosu na godinu ranije

Njih se sjetimo tek kad nešto ‘zašteka’: Evo zašto je ova struka sada jedna od najvažnijih

06.05.2020.

Da nema IT-a, danas bi kao prvo, bilo puno više žrtava jer bi protok informacija bio spor ili nikakav. Isto tako, u slučaju izolacije ili karantene, gotovo nikakav udaljeni rad ne bi bio moguć, obrazovanje bi stalo, hitne službe ne bi mogle reagirati, kri

Putem servisa u mjesec dana razmijenjeno je oko 1,2 milijuna dokumenata, čime je spriječeno više od 2 milijuna kontakata građana

06.05.2020.

Od prvih mjera u ožujku, servis Moj-eRačun postupno je širio paket usluga kojima je olakšao poslovnim subjektima da ostanu na tržištu unatoč neizvjesnim vremenima, stavljajući naglasak na usluge koje osiguravaju njihovu likvidnost.

Pripremite se za najveću promjenu na tržištu rada u posljednja dva-tri desetljeća!

04.05.2020.

Razlog zašto se dio radnika nikad više neće vratiti u svoje uredske prostorije nije samo manji zdravstveni rizik, kao niti promjena u mindsetu menadžera, već i – ušteda. Uredi i uredsko poslovanje nisu nimalo jeftini.

Domaći developeri dobili veliko priznanje: Uvršteni u top 3 agencije u New Yorku

27.04.2020.

Zagrebačko-newyorška mobile app developerska agencija Five dobila je prestižno priznanje, uvrštena je među top tri agencije na respektabilnoj poslovnoj platformi Clutch u konkurenciji 480 agencija.

Tag cloud

  1. 2003 članka imaju tag hrvatska
  2. 2046 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1061 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 700 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 989 članka imaju tag EU
  14. 888 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 566 članka imaju tag marketing
  19. 391 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 518 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 362 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 352 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 376 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 300 članka imaju tag opg
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija