Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Velj 2026

>Znanje sa Sveučilišta u Zagrebu na razini svjetske edukacijske elite

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Valentina Starčević  

>Znanje sa Sveučilišta u Zagrebu na razini svjetske edukacijske elite

Članstvo u akreditacijskom timu velika je čast i odgovornost jer se temeljito procjenjuje kvaliteta vodećih svjetskih poslovnih fakulteta

Kao jedini član tima za akreditacije svjetskih fakulteta iz Hrvatske, prof. dr. sc. Sanja Sever Mališ, dekanica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu (EFZG), smatra da EFZG svakako opravdava svoje mjesto među najboljim svjetskim poslovnim fakultetima. U svjetski vrh EFZG smješta, naime, 'trostruka kruna', odnosno tri svjetske oznake izvrsnosti poslovnih fakulteta AACSB (Association to Advance Collegiate Schools of Business), EQUIS (EFMD Quality Improvement System) i AMBA (Association of MBAs). Sever Mališ također vjeruje da se njezinim mjestom u akreditacijskom timu otvaraju dodatna vrata EFZG-u te hrvatskim profesorima i stručnjacima na međunarodnoj visokoobrazovnoj pozornici.

Što vaše članstvo u akreditacijskom timu omogućuje EFZG-u i Hrvatskoj?
– Članstvo u akreditacijskom timu koji procjenjuje vodeće svjetske poslovne fakultete za mene je velika profesionalna čast, ali i vrlo konkretna odgovornost. Riječ je o procesima u kojima se iznimno temeljito procjenjuje kvaliteta institucija čija je zadaća oblikovati buduće lidere svjetske ekonomije. To je priznanje pojedincu, ali i sustavu iz kojega se dolazi. Na osobnoj razini taj me angažman stalno izlaže najvišim međunarodnim standardima u visokom obrazovanju. Imate priliku iznutra vidjeti kako funkcioniraju institucije koje su desetljećima, pa i stoljećima, gradile svoju reputaciju, kako reagiraju na digitalizaciju, umjetnu inteligenciju, promjene na tržištu rada i očekivanja studenata. Takva iskustvo ne ostavljaju vas ravnodušnima, tjeraju vas na preispitivanje vlastitih praksi i podizanje kriterija. Kao dekanici posebno mi je važno da imam neposredan uvid u to što danas u praksi znači biti relevantan poslovni fakultet. Nije riječ samo o formalnim kriterijima akreditacija, nego o razumijevanju kompetencija koje poslodavci doista traže, o načinima na koji se znanje prenosi te o pripremi studenata za rad u međunarodnim, multikulturnim okružjima. Za Republiku Hrvatsku taj iskorak ima i simboličnu i konkretnu dimenziju. Simbolično pokazuje kako znanje i stručnost iz naše domovine mogu biti prepoznati i cijenjeni na najvišoj međunarodnoj razini, a konkretno otvara prostor za jaču međunarodnu vidljivost naših institucija, za suradnje koje prije možda nisu bile dostupne te za jačanje povjerenja u hrvatsko visoko obrazovanje.

Je li to ujedno poruka zagrebačkom sveučilištu?
– Jest. I to vrlo jasna poruka. Međunarodna prepoznatljivost ne dolazi sama od sebe i ne može se postići administrativnim putom. Ona je rezultat dugotrajnoga, sustavnog rada, jasne strategije i spremnosti na promjene. Zagrebačko sveučilište ima dugu i respektabilnu tradiciju, ali u današnjemu svjetskom akademskom okružju tradicija više nije dovoljna sama po sebi. Potrebno je stalno se uspoređivati s najboljima, učiti od njih i biti spreman uvoditi nove modele rada. Članstvo u međunarodnim akreditacijskim timovima pokazuje kako se znanje i iskustvo sa Sveučilišta u Zagrebu mogu ravnopravno mjeriti sa svjetskom edukacijskom elitom. Ujedno je to poticaj drugim sastavnicama da snažnije razmišljaju o internacionalizaciji i da se ne boje visokih standarda, jer upravo oni dugoročno donose kredibilnost.

Što je bilo ključno za vaš ulazak u akreditacijski tim? Kako ste time pomogli i drugim hrvatskim stručnjacima?
– Ulazak u akreditacijski tim nije rezultat jednog projekta ili jedne godine rada. Riječ je o dugogodišnjem procesu u kojem se gradi profesionalna kredibilnost vođenjem institucije, međunarodnom suradnjom, razumijevanjem standarda kvalitete i, što je osobito važno, dosljednošću u njihovoj primjeni. Akreditacijske organizacije iznimno su rigorozne u odabiru ljudi koji obavljaju procjene. Traže se osobe s iskustvom upravljanja i strateškog planiranja, ali i s dubokim razumijevanjem akademskog i poslovnog svijeta. Jednako su važni integritet i neovisnost u odlučivanju. Vjerujem da taj iskorak ima i širi učinak. Kad se jednom pokaže da stručnjaci iz Hrvatske mogu uspješno obavljati tako zahtjevne međunarodne uloge, percepcija se mijenja. Tako se otvara prostor i drugim hrvatskim profesorima, istraživačima i stručnjacima da budu uključeni u slične procese.

Koje se prilike tako otvaraju EFZG-u?
– Takav položaj omogućuje izravan pristup trendovima koji će tek za nekoliko godina postati standard. Vidite na licu mjesta kako se mijenjaju kurikuli, kako se redefinira uloga profesora i koje se vještine smatraju ključnima za buduće menadžere, ekonomiste i poduzetnike. Za Ekonomski fakultet u Zagrebu to znači mogućnost da promjene ne uvodimo retroaktivno, nego proaktivno, na temelju stvarnih uvida, a ne pretpostavki. Otvara se i prostor za strateška partnerstva s vodećim školama, zajedničke programe, razmjenu profesora i studenata te snažnije povezivanje s međunarodnim poslovnim zajednicama. Ta je uloga posve usklađena s našim strateškim ciljem: da naš fakultet bude prepoznat ne samo kao regionalni lider nego i u svijetu.

Kako odlučujete kojem ćete fakultetu dati akreditaciju?
– Akreditacija nikada nije samo tehnički proces. Riječ je o dubinskoj evaluaciji identiteta institucije. Procjenjuju se strategija, kvaliteta nastave i istraživanja, upravljanje resursima, ali i odnos prema studentima, zaposlenicima i društvu u cjelini. Vrhunske institucije imaju jasno definiranu misiju i znaju kako je provesti u praksi. Stalno ulažu u razvoj ljudi, potiču inovacije i spremne su priznati vlastite slabosti kako bi ih unaprijedile. Upravo ta sposobnost samorefleksije često je ključna razlika.


Komentari članka

Vezani članci

Danica Purg napušta IEDC-Bled nakon 40 godina: kraj jedne ere

18.03.2026.

Osnivačica i dugogodišnja dekanica odlazi u mirovinu nakon četiri desetljeća izgradnje škole svjetskog ugleda

Sunčica Oberman Peterka: Autentičan će lider ili liderica omogućiti rast svima oko sebe

09.03.2026.

Ekonomski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ove godine obilježava 65. obljetnicu. Zbog tog je impresivnog broja to čudnije što je tek 2025. godine izabrao svoju prvu dekanicu, koja je pak posljednjih 12 godina bila tek druga prodeka

Hrvatska vapi za ovim zanimanjima, popis je podugačak

04.02.2026.

Zavod za zapošljavanje objavio je preporuke za upise u srednje škole i fakultete. Broj deficitarnih zanimanja, kažu, uporno raste, a učenici često žele baš tamo gdje će biti višak.

Projekt „Biti bolji – 1000 ideja“ povezao školu i poduzetništvo

27.12.2025.

Projekt „Biti bolji – 1000 ideja“ još je jednom potvrdio koliko je mladima važno omogućiti učenje kroz stvarna iskustva i izravni susret s poduzetničkom praksom. Kroz ovaj pilot-projekt učenici Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek imali su prili

"Vedran Mornar: Umjetna inteligencija nije stvarna inteligencija

02.12.2025.

Danas se, kao uvijek kada je u pitanju nova tehnologija, uistinu mnogo očekuje od umjetne inteligencije. Sada smo na vrhuncu napuhanih očekivanja

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke