Zračna luka Zagreb traži novac za gradnju Cargo Cityja

Nakon što se situacija s arhitektonskim natječajem za gradnju putničkog terminala Zračne luke Zagreb (ZLZ) malo "ohladila", premijer Ivo Sanader zagrebački aerodrom više ne vidi kao Vladin prioritet u kriznim vremenima i nedavno je najavio mogućnost promjene modela financiranja gradnje. Nakon pet godina rada na tom projektu direktor Zračne luke Zagreb Boško Matković izjavio je za Lider kako je financijski model projekta određen prije dvije godine, te da nitko nije mogao očekivati da će se takva situacija dogoditi u presudnom trenutku, pri završetku arhitektonskog natječaja.

"O gradnji terminala raspravljalo se upravo u vrijeme formiranja proračuna, pregovora sa sindikatima i ostalih tema koje se odnose na financijsku stabilnost države u 2009., pa je i logično da, kad se govori o modelu financiranja, moramo vrlo pažljivo sagledati sve novonastale okolnosti. Financijska kriza iznenadila je sve nas koji radimo na projektu već pet godina, ali nema projekta koji ne bi mogao čekati ili biti privremeno odgođen. No iz izjave premijera Ive Sanadera, koji je spomenuo koncesiju kao mogući model financiranja, nisam iščitao upitnost projekta, nego njegov nastavak pod drugim uvjetima", pojašnjava Matković.

Također Matković dodaje kako Zračna luka Zagreb na svom računu trenutačno ima dovoljno zdravih sredstava, što je jamstvo da neće ući u čarobni krug nelikvidnosti ako Croatia Airlines, na koji otpada više od 60 posto prometa ZLZ-a, zapadne u neprilike s plaćanjem. "Prijevoznici su u krizi, zračne luke nisu, no svejedno osjećamo slabiju popunjenost zrakoplova. U dosadašnjim mjesecima bilježili smo svaki mjesec 10-ak posto više putnika nego prošle godine, osim u studenom, kad je promet bio na lanjskoj razini, no linije se za sada ne otkazuje. Formirali smo tzv. krizni stožer koji će donijeti alternativne mjere ako posljedice krize budu drastične".

IGH-ov projekt, prema kriterijima koje smo mi postavili stoji 240 milijuna eura, pojašnjava Matković. To nije samo cijena zgrade nego kompletne prve faze projekta, koja uključuje i gotovo 300 tisuća četvornih metara betonske stajanke ispred zgrade vrijedne 50-ak milijuna eura, 12 aviomostova, 900 metara pristupne ceste na dvije etaže, otvoreno parkiralište i garažu, kao i krajobrazno uređenje cijelog kompleksa.

Matković najavljuje i projekt Cargo Cityja. Planiraju gradnju prema 'joint venture' modelu, s glavnim igračima u logističkoj industriji. "Za financiranje izrade projekta prijavili smo se na natječaj američkog Trade Development Agencyja i ako dobijemo njegovu potporu, izvođač izrade tehnološke studije, koja bi trebala stajati otprilike 280 tisuća eura, bit će neka od američkih tvrtki, među kojima je najpoznatija Arup. Neke developerske tvrtke žele otkupiti cijeli projekt. Stoga, nađemo li se u situaciji da ćemo morati preusmjeriti novac za terminal, i takva mogućnost dolazi u obzir". Cargo centar Zagreb bit će pretovarni centar zemaljske robe, a Pleso zrakoplovne, i u tom ćemo smislu biti saveznici. Do sada smo dobili pismo namjere DHL-a i drugih tvrtki, a s Hrvatskom poštom već ozbiljno pregovaramo da se središte pošta iz Branimirove ulice preseli na prostore aerodroma, pojasnio je direktor Zračne luke Zagreb.