4.000 ljudi bankrotiralo jer ne mogu vraćati kredite

HNB nije objavio koliko točno građana ne može vraćati kredite, ali prema podacima komercijalnih banaka može se zaključiti da je zbog kredita u švicarskim francima u bankrotu završilo tri tisuće, a zbog kredita u eurima oko tisuću ljudi.

"Franak će se zadržati na visokim razinama sve dok se euro bude ljuljao", kaže ekonomski analitičar Željko Lovrinčević. Da je kojim slučajem podivljao tečaj eura, Hrvatska bi sigurno bila na koljenima. Naime, od svih kredita u Hrvatskoj, 83 posto ih je u eurima, a 16 posto u švicarskim francima. Divljanje "švicarca" najviše je pogodilo korisnike stambenih kredita, jer se čak 80 posto kredita koji su vezani uz švicarski franak odnose na stambene kredite, piše Večernji list. Prema podacima Hrvatske narodne banke, na dan 31. ožujka 2011. udio loših stambenih kredita u francima iznosio je 6 posto, a u eurima 3,1 posto. To znači da su građani prestali vraćati 1,6 milijardi kuna kredita vezanih uz švicarski franak i oko 900 milijuna kuna kredita vezanih uz euro. HNB ne navodi točan broj građana koji ne mogu vraćati kredite, niti njihov dug, ali iz podataka nekih komercijalnih banaka, po kojima je prosječan kredit u 'švicarcima' bio oko 100 tisuća franaka, može se zaključiti da kredit više ne može vraćati oko 3.000 građana koji su se zadužili u švicarskim francima i oko tisuću građana čiji su krediti vezani uz euro.

Banke zasad gase požar laganim spuštanjem kamatnih stopa, a pristale su i na produljenje otplate roka kredita koji su vezani uz švicarski franak na 40 godina i 75 godina života. S obzirom da nema velikog interesa za produljenje, donesena mjera teško da će olakšati život građanima koji grcaju u dugovima.