Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Tra 2014

Ako bi miscanthusom zasadili sve napušteno zemljište, Hrvatska bi proizvodila celuloze više od Finske

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Petar ŽARKOVIĆ  

Ako bi miscanthusom zasadili sve napušteno zemljište, Hrvatska bi proizvodila celuloze više od Finske

Prva sadnja rizoma biljke miscanthus u Hrvatskoj u tijeku je na poljima Branka Tušeka iz Nove Šarovke, nedaleko od Slatine. Dio je to projekta gradnje tvornice celuloze i papira u Slatini, najavljenog prije četiri godine.

Projekt gradnje tvornice celuloze i papira u Slatini vrijedan je 320 milijuna eura, a nakon obavljenih geotermalnih istraživanja i upornih nastojanja tvrtke Dravacel i Marinka Mikulića da ispune sve zakonske pretpostavke za dobivanje potrebnih dozvola, nakon nepredviđenih troškova i sumnjičavih primjedbi, pred konkretnom je realizacijom i mnogi već procjenjuju kako bi to trebalo značiti povijesnu prekretnicu u gospodarskom razvoju cijeloga slatinskog kraja.

– U skladu s pripremama da dobijemo građevinsku dozvolu za gradnju tvornice, odvažio sam se i patentirao tehnologiju proizvodnje celuloze od miscanthusa, koju smo tajili 11 godina. S obzirom na to da iza nas stoje najbolje tvrtke u Europi koje se bave proizvodnjom celuloze, siguran sam da je krenuo postupak koji će promijeniti papirnu industriju u Europi - tvrdi Marinko Mikulić.

Uvjeren je da proizvodnja celuloze od miscanthusa može biti najznačajnija nacionalna industrijska grana u Hrvatskoj, jer će sirovinska osnova osigurana preko proizvodnje miscanthusa supstituirati 20 milijuna tona uvoza celuloze.
Ove godine počinje gradnja tvornice

– Miscanthus nam je jamstvo da ćemo za manje od tri godine imati sirovinu za proizvodnju celuloze. Zato ove godine moramo početi graditi tvornicu. Ako bismo aktivirali napuštena zemljišta u korist miscanthusa, tada bi Hrvatska bila u proizvodnji celuloze i papira zemlja broj jedan u Europskoj uniji, a time bismo prestigli Finsku i neke druge zemlje. Budući da bi naša zemlja kroz miscanthus mogla ući u red industrijski najuređenijih zemalja, smatramo da smo ponudili Hrvatskoj najznačajniji projekt u povijesti. Vlasnik tvrtke Miscanthus F.A.R.M. Johannes Furtlehner, koji se već deset godina bavi proizvodnjom rizoma miscanthusa, kaže da je Miscanthus giganteus najbolja biljka za proizvodnju celuloze. Kad se jednom posadi, ona traje sljedećih 20 do 25 godina, u prvoj godini zahtijeva dosta brige, ali kasnije raste sama.

– S količinom rizoma koja će biti dopremljena u Hrvatsku namjeravamo zasaditi oko 50 hektara zemljišta. Od količine koju ćemo ove godine zasaditi možemo očekivati da ćemo sljedeće godine moći zasaditi 4.000 hektara - kaže Johannes Furtlehner.

Prema planovima, rasadnik će se u konačnici prostirati na sto hektara, a poslužit će za podizanje na plantaže miscanthusa na 15.000 hektara. Proizvodnja miscanthusa poljoprivredna je proizvodnja koja traži lošija zemljišta, brdska i napuštena i na području između Slatine, Kutjeva i Đakova bit će podignute plantaže miscanthusa i osigurana dobra primanja za kooperante.
Veća zarada nego na pšenici

U Hrvatskoj je 1,5 milijuna hektara napuštenog poljoprivrednog zemljišta, a, kako kažu, ne postoji poljoprivredno zemljište koje nije iskoristivo za uzgoj miscanthusa. “Ako uzmemo u obzir da će na miscanthusu biti mnogo veća zarada nego kod pšenice, koja se sije na kvalitetnom zemljištu, donijet ćemo kvalitetnu novost na hrvatsko tržište u poljoprivredi i pokazati da smo do sada loše gospodarili”, kaže Mikulć te zaključuje: Miscanthus i tvornica celuloze pokazat će da je zemlja veliko nacionalno bogatstvo i da se moramo na kvalitetan način vratiti zemlji.


Komentari članka

Vezani članci

Interventni otkup mlijeka, pomoć voćarima i povrćarima kroz suradnju s trgovačkim lancima

02.04.2020.

Pokušat ćemo formirati i digitalnu burzu, a na kraju, ako ne bude funkciniralo tržište, u ovakvim vremenima zadaća je države da pokuša naći rješenje za eventualne viškove i održati proizvodnju, rekla je ministrica Marija Vučković.

Cvjeta online trgovina: Popis mogućnosti dostave namirnica sve je veći

30.03.2020.

Iako su od subote otvorene specijalizirane trgovine na tržnicama, tržnice kao takve i dalje ne rade, što je veliki udar na male proizvođače. Stoga se svakim danom otvori neki novi kanal za online kupovinu.

Novi trendovi u poljoprivredi: plasman putem društvenih mreža

18.02.2020.

Da bi opstali na tržištu - poljoprivrednici moraju mijenjati način rada. Neki su se uspjeli prilagoditi i rezultati nisu izostali.

Koliko će Zakon o poljoprivrednom zemljištu donijeti pravde?

27.01.2020.

Novi, već peti Zakon o poljoprivrednom zemljištu za neke je najbolji. Za neke, pak, teško provediv. Općine, naime, imaju diskrecijsko pravo određivanja zemljišnog maksimuma.

'Pouzdana logistika, stalna cijena i dovoljne količine ključ su dobre pozicije u hotelima'

23.01.2020.

Bez turističke sezone i naši bi poslovni rezultati bili znatno slabiji, što bi se na koncu loše odrazilo na količinu proizvoda, iskorištavanje proizvodnih kapaciteta, pa i na broj radnih mjesta

Tag cloud

  1. 1983 članka imaju tag hrvatska
  2. 2016 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1281 članka imaju tag izvoz
  5. 1039 članka imaju tag svijet
  6. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1027 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 982 članka imaju tag EU
  13. 681 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  14. 880 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 928 članka imaju tag kriza
  17. 601 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 501 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 274 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 287 članka imaju tag opg
  39. 387 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija