Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Tra 2014

Ako bi miscanthusom zasadili sve napušteno zemljište, Hrvatska bi proizvodila celuloze više od Finske

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Petar ŽARKOVIĆ  

Ako bi miscanthusom zasadili sve napušteno zemljište, Hrvatska bi proizvodila celuloze više od Finske

Prva sadnja rizoma biljke miscanthus u Hrvatskoj u tijeku je na poljima Branka Tušeka iz Nove Šarovke, nedaleko od Slatine. Dio je to projekta gradnje tvornice celuloze i papira u Slatini, najavljenog prije četiri godine.

Projekt gradnje tvornice celuloze i papira u Slatini vrijedan je 320 milijuna eura, a nakon obavljenih geotermalnih istraživanja i upornih nastojanja tvrtke Dravacel i Marinka Mikulića da ispune sve zakonske pretpostavke za dobivanje potrebnih dozvola, nakon nepredviđenih troškova i sumnjičavih primjedbi, pred konkretnom je realizacijom i mnogi već procjenjuju kako bi to trebalo značiti povijesnu prekretnicu u gospodarskom razvoju cijeloga slatinskog kraja.

– U skladu s pripremama da dobijemo građevinsku dozvolu za gradnju tvornice, odvažio sam se i patentirao tehnologiju proizvodnje celuloze od miscanthusa, koju smo tajili 11 godina. S obzirom na to da iza nas stoje najbolje tvrtke u Europi koje se bave proizvodnjom celuloze, siguran sam da je krenuo postupak koji će promijeniti papirnu industriju u Europi - tvrdi Marinko Mikulić.

Uvjeren je da proizvodnja celuloze od miscanthusa može biti najznačajnija nacionalna industrijska grana u Hrvatskoj, jer će sirovinska osnova osigurana preko proizvodnje miscanthusa supstituirati 20 milijuna tona uvoza celuloze.
Ove godine počinje gradnja tvornice

– Miscanthus nam je jamstvo da ćemo za manje od tri godine imati sirovinu za proizvodnju celuloze. Zato ove godine moramo početi graditi tvornicu. Ako bismo aktivirali napuštena zemljišta u korist miscanthusa, tada bi Hrvatska bila u proizvodnji celuloze i papira zemlja broj jedan u Europskoj uniji, a time bismo prestigli Finsku i neke druge zemlje. Budući da bi naša zemlja kroz miscanthus mogla ući u red industrijski najuređenijih zemalja, smatramo da smo ponudili Hrvatskoj najznačajniji projekt u povijesti. Vlasnik tvrtke Miscanthus F.A.R.M. Johannes Furtlehner, koji se već deset godina bavi proizvodnjom rizoma miscanthusa, kaže da je Miscanthus giganteus najbolja biljka za proizvodnju celuloze. Kad se jednom posadi, ona traje sljedećih 20 do 25 godina, u prvoj godini zahtijeva dosta brige, ali kasnije raste sama.

– S količinom rizoma koja će biti dopremljena u Hrvatsku namjeravamo zasaditi oko 50 hektara zemljišta. Od količine koju ćemo ove godine zasaditi možemo očekivati da ćemo sljedeće godine moći zasaditi 4.000 hektara - kaže Johannes Furtlehner.

Prema planovima, rasadnik će se u konačnici prostirati na sto hektara, a poslužit će za podizanje na plantaže miscanthusa na 15.000 hektara. Proizvodnja miscanthusa poljoprivredna je proizvodnja koja traži lošija zemljišta, brdska i napuštena i na području između Slatine, Kutjeva i Đakova bit će podignute plantaže miscanthusa i osigurana dobra primanja za kooperante.
Veća zarada nego na pšenici

U Hrvatskoj je 1,5 milijuna hektara napuštenog poljoprivrednog zemljišta, a, kako kažu, ne postoji poljoprivredno zemljište koje nije iskoristivo za uzgoj miscanthusa. “Ako uzmemo u obzir da će na miscanthusu biti mnogo veća zarada nego kod pšenice, koja se sije na kvalitetnom zemljištu, donijet ćemo kvalitetnu novost na hrvatsko tržište u poljoprivredi i pokazati da smo do sada loše gospodarili”, kaže Mikulć te zaključuje: Miscanthus i tvornica celuloze pokazat će da je zemlja veliko nacionalno bogatstvo i da se moramo na kvalitetan način vratiti zemlji.


Komentari članka

Vezani članci

Produžen rok za prijavu na natječaj za tip operacije 8.5.1

25.09.2020.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je druge izmjene Natječaja za provedbu Podmjere 8.5. Potpora za ulaganja u poboljšanje otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih ekosustava.

Dolazi četvrta poljoprivredna revolucija - tko će od nje imati koristi?

21.09.2020.

Nova bi tehnologija mogla privući mlađe, tehnički vještije farmere, dok bi kod starijih koji nemaju vještine prikladne za novi stil proizvodnje, izazvale strah i opterećenje, tvrde u američkom Nacionalnom savezu poljoprivrednika.

Samo domaće i prirodno: kozji sir i češnjak s OPG-a Lepoglavec

17.09.2020.

Naše koze se hrane domaćim sijenom, travom i kukuruzom. Češnjak nije šprican, a imamo klasični kojeg svi poznajemo i krupni, ne tako čest. To je jako stara sorta i više je salatar, pojašnjava Mario.

Želiš pokazati svoj proizvod? Prijavi se na Sajam zimnice i autohtonih proizvoda

17.09.2020.

Cilj manifestacije je promicati hrvatske tradicionalne proizvode i očuvati običaj pripreme zimnice, te pomoći proizvođačima u izravnom povezivanju s potrošačima i plasmanu njihovih proizvoda na lokalno tržište.

Žito zainteresirano za Agro-Tovarnik i Arator

15.09.2020.

Očigledno je da postoji interes i, po nama, to potvrđuje dobro dosadašnje poslovanje tvrtki Agro-Tovarnik i Arator, a i potencijal daljnjeg razvoja. Vodit ćemo se razmišljanjem da, ako se dio ili cjelina bude prodavala, damo najbolju ponudu sa strane sine

Tag cloud

  1. 2049 članka imaju tag hrvatska
  2. 2129 članka imaju tag turizam
  3. 1593 članka imaju tag financije
  4. 1322 članka imaju tag izvoz
  5. 1103 članka imaju tag svijet
  6. 880 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1035 članka imaju tag trgovina
  8. 763 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1061 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 875 članka imaju tag investicije
  11. 966 članka imaju tag ict
  12. 710 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1011 članka imaju tag EU
  14. 905 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 936 članka imaju tag kriza
  17. 623 članka imaju tag maloprodaja
  18. 574 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 522 članka imaju tag tehnologija
  22. 302 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 286 članka imaju tag potpore
  25. 370 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 364 članka imaju tag eu fondovi
  27. 412 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 392 članka imaju tag porezi
  29. 368 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 326 članka imaju tag opg
  31. 433 članka imaju tag dzs
  32. 388 članka imaju tag hnb
  33. 316 članka imaju tag osijek
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 352 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici