Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Lis 2024

Anđelko Švaljek, Rgnc grupa: Zabočka Regeneracija ima novo ime, tri tvrtke i traži strateškog partnera

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Valentina Starčević  

Anđelko Švaljek, Rgnc grupa: Zabočka Regeneracija ima novo ime, tri tvrtke i traži strateškog partnera

Nakon turbulentnog razdoblja prošla je godina za 70-godišnju Regeneraciju bila godina promjene i postavljanja na zdravije noge. Postala je Rgnc grupa, u čijem su sastavu tvrtke Regalerija, koja proizvodi tepihe i tapiserije, Regeneracija non-wovens, koja prikuplja tekstilni otpad te proizvodi izolacijske i zaštitne materijale od recikliranog tekstila, a Rgnc grupa bavi se prenamjenom svojih nekretnina

Burna prošlost ostavila je mnogo ožiljaka na zabočkoj Regeneraciji, ali ipak je uspjela preživjeti, što mnogim hrvatskim tvrtkama nije pošlo za rukom. Točnije, Regeneracija je prošle godine postala Rgnc grupa, u čijem su sastavu tvrtke Regalerija tepisi i tapiserije te Regeneracija non-wovens. Uslijedilo je to nakon što je prije tri godine odlučeno da se tri osnovne djelatnosti razdvoje u zasebne tvrtke: Regalerija ručno proizvodi vunene tepihe i tekstilne instalacije, Regeneracija non-wovens prikuplja i oporablja tekstilni otpad te proizvodi različite izolacijske i zaštitne materijale od recikliranog tekstila, a Rgnc grupa bavi se prenamjenom svojih nekretnina.

U završnoj je tako fazi projektiranja Rega centra koji će, smatra Anđelko Švaljek, direktor Rgnc grupe, ponuditi najbolje maloprodajne, uredske, obrazovne, zabavne i ugostiteljske prostore uz autocestu od Zagreba do Maribora. Švaljek je u Regenaraciji, odnosno Rgnc grupi, direktor gotovo dvadeset pet godina i misli da može prepoznati ključne prijetnje i prilike za tvrtku. Vjeruje da ju je poslovnim preustrojem zaštitio od lošeg scenarija u kojem apetiti za nekretninama uguše proizvodnju ili proizvodnja svojom neefikasnošću i nedostatkom ambicija uništi potencijal prostora, nekretnina te tržišnih prilika. Regeneracija je osnovana 1954. kao razvrstaonica tekstilnog otpada iz obližnje vunene tkaonice Zagorske industrije vunenih tkanina (ZIVT), od 1967. ručno izrađuje vunene tepihe te od 1968. proizvodi netkane tekstile.

Važnost privatizacije
Nakon pretvorbe postaje dioničko društvo u većinskom državnom vlasništvu, ali 2005. vlasnici postaju menadžment, zaposlenici i njemačka tvrtka Kirchner GmbH. Regalerija danas proizvede oko 5000 četvornih metara tepiha i tapiserija na godinu, a Švaljek misli da bi mogla i više. Izvozi oko 30 posto svojih proizvoda u Europsku uniju, Sjedinjene Američke Države i Aziju, a Regeneracija non-wovens stavlja pak 95 posto svojih proizvoda na strana tržišta, najviše u Njemačku, Austriju, Italiju i Mađarsku. Proizvodnja zauzima oko 8000 četvornih metara tvrtke, a ostale komercijalne djelatnosti obuhvaćaju oko 20.000 četvornih metara.

– Vlasnička struktura Rgnc grupe određena je 70-godišnjom poviješću, pretvorbom, privatizacijom i preoblikovanjem dioničkog društva u društvo s ograničenom odgovornošću i još će se mijenjati. Bilo je iznimno važno da 2005. otkupimo većinu paketa dionica u državnom vlasništvu i počnemo djelovati kao privatna tvrtka. Siguran sam da će se vrlo brzo vlasnički udjeli okrupnjavati. Važno je da naše proizvodne tvrtke imaju jednostavnu vlasničku strukturu te su u potpunom vlasništvu Rgnc grupe, koje čini više od 50 posto privatnoga kapitala, od čega je 30 posto strano (vlasnici su osigurali 80 posto sredstava, razliku poslovna banka). Uz mene u tvrtki radi i supruga Natalija, koja vodi ljuske resurse, i mi, kao što to biva u tvrtkama takve vrste i povijesti, živimo od, sa i za tvrtku. To što smo nadživjeli veće, poznatije i uspješnije tvrtke ne smatram posebnim uspjehom, jer smo svi u tridesetak godina demokracije, liberalizacije i otvorenog tržišta propustili mnoge prilike i napravili velike štete – ocjenjuje Švaljek. Nadalje, čini mu se da će sadašnja inflacija potrajati, a rat na Bliskom istoku drastično poskupljuje prijevoz iz Kine, koja je Regalerijin najveći konkurent u Europi. To za Švaljeka znači veću potražnju na koju teško može odgovoriti, pri čemu mu je svako povećanje ulaznog troška izazov jer ne može korigirati prodajne cijene i prebaciti trošak na kupca. Švaljek zato želi proširiti Regalerijinu ponudu i pružiti dodatne postprodajne usluge poput održavanja, čišćenja, zamjene i zbrinjavanja.

Članak je dostupan u tiskanom
i digitalnom izdanju Lidera


Komentari članka

Vezani članci

Končar ugovorio dosad najvrijedniji posao na području izgradnje transformatora

17.04.2026.

Končar je sa švedskim operatorom prijenosnog sustava Svenska Kraftnät potpisao ugovor za izgradnju nove transformatorske stanice CT186 Munga, vrijedan 257,8 milijuna švedskih kruna (bez PDV‑a), odnosno približno 24 milijuna eura, izvijestili su u četvrtak

Stjepan Šafran kao hrvatska studija slučaja kapitalizma

14.04.2026.

Američki profesori pretvorili su biografiju vječnog predsjednika HOK-a u znanstveni rad o tranziciji. Otkrivamo kako se 1960-ih varao sustav da bi se zaposlilo više od pet radnika

Kako je Končar po Markovićevom zakonu zakoračio prema modernoj kompaniji

14.04.2026.

Prvo 'složeno poduzeće' u SFRJ osnovano 11. travnja 1989. naznačilo je kraj samoupravne ere i najavilo poslovanje na tržišnim principima Dana 11. travnja 1989. potpisan je samoupravni sporazum kojim je Rade Končar postao prvo složeno poduzeće u Jugoslavi

"Državni 'fast-track' za Končar i Siemens: Širenje proizvodnje je prioritet

01.04.2026.

Investicija od 260 milijuna eura postala je strateški investicijski projekte RH zbog globalne potražnje i 350 novih radnih mjesta

Končarov transformator za prvu drvenu trafostanicu u Švedskoj!

30.03.2026.

Končar Distributivni i specijalni transformatori (D&ST) su u siječnju uspješno završili tvorničko primopredajno ispitivanje (FAT) za energetski transformator od 10 MVA namijenjen inovativnom projektu mreže u južnoj Švedskoj.

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke