Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Pro 2008

Banke ipak smanjuju kamate u 2009.?

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: Jadranka Šević  

Banke ipak smanjuju kamate u 2009.?

Nastavi li se financijska kriza smirivati, moguć je i pad kamata na bankovne kredite, i to već u prva tri mjeseca 2009. To je najavio Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka.

To potvrđuje i najnovija analiza Velimira Šonje iz Arhivanalitike o troškovima nabave novca banaka koji se plasira kroz kredite u Hrvatskoj.

Akcijom Europske centralne banke cijena novca na međubankovnom europskom tržištu pada, što upućuje na smirivanje krize i lakšu dostupnost novca.

Uz to, Hrvatska narodna banka je labavljenjem monetarne politike smanjila bankama trošak regulacije, čime je bankarima dodatno izbila “iz ruku” svaku pomisao na dizanje kamata.

Kalkulacija dr. Velimira Šonje pokazuje da je od rujna prošle godine do kolovoza ove osnovni trošak kredita banaka iznosio 6,65 posto.

- U vrijeme eskalacije krize u rujnu osnovni trošak banaka popeo se na 7,25 posto.

Tome treba dodati i premiju za rizik od nevraćanja kredita i očekivanu dobit banaka koje banke ugrađuju u kamatu. To znači da je u rujnu za banke bilo koji kredit s kamatom ispod 10 posto bio neprofitabilan - naglasio je Bohaček.

Novca za kredite ima
Središnja banka je ublažila udar rasta kamata na europskim tržištima smanjenjem troškova banaka sa 3,30 na samo 1,93 posto.

HNB je i za početak iduće godine najavio daljnje labavljenje mjera i oslobađanje bankama dodatnih oko 800 milijuna eura nove likvidnosti, što je još jedan razlog za spuštanje, a ne dizanje kamata.

- Kreditna kriza u Hrvatskoj ne postoji i novca ima dovoljno. Normalno je da banke postrožuju uvjete kreditiranja zbog većih premija za rizik - naglasio je Bohaček odgovarajući na pitanje o obustavljanju kreditiranja građana, a posebice poduzeća.

Ponovio je da će banke uvijek imati novca za dobre projekte i dobre tvrtke. Predviđanja bankara govore čak o smnjenju potražnje građana za kreditima zbog straha od recesije i gubitka posla u idućoj godini. Time će se automatski povećati interes banaka za kreditiranje poduzeća.

Prema posljednjim podacima HNB-a, građani su u bankama do kraja listopada zadužili 121,3 milijarde kuna kredita, dok je dug tvrtki premašio 91,2 milijarde kuna. No, tom dugu treba dodati inozemno zaduženje poduzeća koje je dosegnulo 16,59 milijardi eura. Dug tvrtki u inozemstvu samo je u godinu dana povećan za četiri milijarde eura ili čak 32,1 posto.

Kamate se vratile u 2003.
Građani su prema podacima od rujna na kratkoročne kredite plaćali veće kamate nego poduzeća. Prosječna kamata iznosila je 8,69 posto, a za tvrtke 7,57 posto.

Prosječna kamata na dugoročne stambene kredite građanima iznosila je gotovo šest posto, dok je za potrošačke i gotovinske kredite premašila 8,47 posto. Istodobno je kamata za dugoročno zaduživanje tvrtki iznosila 7,21 posto.

Kratkoročne kamate građanima i poduzećima dosegnule su u ovoj godini najvišu razinu od 2003. godine. Kod dugoročnih kredita građanima se kamata vratila na razine od 2004. i 2005. godine. Poduzeća su rujanskom kamatom od 7,21 posto dosegnula kamate od prije sedam godina.


Komentari članka

Vezani članci

Dosegli smo plafon, bez reformi neće biti većeg rasta

21.12.2017.

HNB u ovoj godini očekuje rast gospodarstva od 3,1 posto, dok bi u idućoj godini rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) mogao usporiti na 2,9 posto

Krediti u švicarcima su ipak mogli biti povoljni

12.12.2017.

Danas bi krediti u švicarcima bili jeftiniji nego ovi konvertirani u eure jer su u startu švicarci krenuli s nižim kamatama. Što ako bi oni koji su konvertirali stambene kredite u švicarcima u konačnici ipak prošli bolje u švicarcima?

Hrvati ne rade, a nasilna država guši privatnike i zato smo siromašni

26.11.2017.

Koje su direktne štete državnog uplitanja u biznis? Govori se o stotinama milijuna eura izgubljenih u arbitraži u Ini. Kako će to država nadoknaditi? Iz poreza. Platit ćemo svi mi

Svaki drugi dužnik domaćih banaka ima kredit u kunama

21.11.2017.

Veća potražnja za stambenim kreditima bila je pod utjecajem bolje perspektive na tržištu nekretnina, kao i rasta pouzdanja potrošača

Fina: U blokadi 896 OPG-ova s dugovima od 422,9 milijuna kuna

17.11.2017.

Krajem rujna ove godine blokirane račune imalo je 896 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva (OPG), čija su ukupna dugovanja iznosila 422,9 milijuna kuna, što je 90 posto veći iznos dugovanja nego sredinom 2011. godine

Tag cloud

  1. 1722 članka imaju tag hrvatska
  2. 1740 članka imaju tag turizam
  3. 1478 članka imaju tag financije
  4. 1133 članka imaju tag izvoz
  5. 725 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 916 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 878 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 724 članka imaju tag investicije
  10. 896 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 804 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 749 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 292 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 383 članka imaju tag obrazovanje
  25. 334 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 271 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija