Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Ou 2017

Banke su lani zaradile 6,4 milijardi kune i neće platiti ni lipe poreza

Izvor: www.index.hr · Autor: Oriana Ivković Novokmet  

Banke su lani zaradile 6,4 milijardi kune i neće platiti ni lipe poreza

KADA je Milanovićeva vlada donijela odluku o konverziji kredita u švicarskim francima u euro, banke su se žalile da će jedva preživjeti. I zaista, 2015. imale su gubitak od 4,7 milijardi kuna, no brzo su se oporavile: lani su ostvarile rekordnu bruto dobit od 6,4 milijarde kuna, pokazuju nedavno objavljeni preliminarni podaci HNB-a o poslovanju banaka. Ali njihova bruto dobit zapravo je neto dobit, objasnio je za Index najpoznatiji borac protiv "švicaraca" Goran Aleksić koji već godinama pokušava banke dovesti u red, odnosno natjerati ih da posluju kao i u drugim europskim zemljama.

Najveću bruto dobit u 2016. godini od 2,1 milijardu kuna zabilježila je Zagrebačka banka koja je 2015. imala gubitak od oko pola milijarde kuna. Sa skoro dvije milijarde kuna (1,98 milijardi) dobiti na drugom je mjestu Privredna banka Zagreb (PBZ), slijedi Erste&Steiermaerkische bank s dobiti od 830,2 milijuna kuna. Raiffeisenbank Austria (RBA) i Societe Generale-Splitska banka imale su oko pola milijarde kuna dobiti.

Aleksić: Ekonomski katastrofičari plašili su javnost da će banke propasti

"Za razliku od silnih ekonomskih katastrofičara koji su tvrdili da će banke propasti, prognoze Udruge franak ostvarile su se stopostotno. Govorili smo da će nakon konverzije bankama biti bolje i sada se vidi da smo bili u pravu. Očistili su loše kredite u bilancama, time su im se oslobodile rezervacije, što im je poboljšalo dobit", komentirao je za Index Aleksić, saborski zastupnik Snage. Smanjio se broj loših kredita i oni su nakon konverzije postali naplativi, što će bankama u budućnosti donijeti dodatnu dobit.

"Osim toga, to nije bruto dobit banaka od 6,4 milijarde kuna, nego je to neto dobit jer su zbog učinka konverzije banke oslobođene plaćanja poreza. Dok god ne ostvare bruto dobit od 7,5 milijardi kuna, neće biti oporezivi", napomenuo je Aleksić i podsjetio da je prema Zakonu o konverziji bankama učinak konverzije dodijeljen kao porezna olakšica. Zahvaljujući tome, dio dobiti neće im se oporezovati ni sljedeće godine.

Rezultate banaka komentirao nam je i Goran Jeras, osnivač Etične banke koji kaže kako je nakon konverzije došlo do smanjenja zaduženosti i prodaje restrukturiranih portfelja tvrtkama koje se bave naplatom dugova, što je dovelo do pozitivnog efekta.

Jeras: Značajniji pad troškova nego pad kamata

Do nižih troškova zaduživanja, tumači on, došlo je pak zbog viška likvidnosti, pa su banke dobile pristup vrlo jeftinom kapitalu. "Politika jeftinog novca još je vrlo aktualna u Europskoj središnjoj banci (ECB), ali i u bankama koje imaju premalo prostora za plasiranje. Zanimljivo je to da su značajno pali troškovi zaduživanje u inozemstvu, za 25 posto, puno više nego što je to pratio pad kamata. Što znači da im je profitna marža u tom dijelu narasla ", kazao je Jeras.

Osnivač Etične banke često je kritizirao upravo previsoke i bizarne bankarske naknade kakve naplaćuju hrvatske banke. Iz HUB-ovih podataka o poslovanju vidljivo je to da su i prihodi banaka od naknada prošle godine porasli za oko 6 posto, na 3,2 milijarde kuna, što je za 200 milijuna kuna više nego godinu ranije.

"Iako je integracijom u europsko jedinstveno bankarsko tržište došlo do smanjenja operativnih troškova banaka, naknade u Hrvatskoj nisu se snižavale pa su banke ostvarile veće prihode od naknada. Vidjet će se hoće li klijenti banaka u sljedećem razdoblju ostvariti benefite tako da im se snize naknade, ali i druge pogodnosti poput jeftinijeg zaduživanja", rekao je Jeras.

Klijentima će biti bolje zbog strane konkurencije

Bankama, dakle, ide dobro, no hoće li to i njihovi klijenti početi osjećati kroz niže kamate? Benefite za klijente donijet će konkurencija, smatra Jeras. "Mislim da će konkurencija ipak učiniti dobre stvari jer strane banke koje nisu regulirane HNB-om počinju djelovati u Hrvatskoj zbog jedinstvenog tržišta, što će vjerojatno dovesti do pojeftinjenja kamata. I mi ćemo kao Etična banka postaviti plafon na 4 posto općih kamata. To su tržišni mehanizmi koji generalno uzrokuju niže kamate", kazao je on.

Trend nižih kamata najavljuje i bankarska udruga HUB koja je istaknula da kamate na stambene kredite sada iznose oko 4 posto, dok su u vrijeme krize bile blizu 6 posto. Ekonomski analitičar Velimir Šonje prilikom predstavljanja rezultata kreditnih institucija komentirao je da sve ukazuje na to da će se trend nižih kamata još neko vrijeme nastaviti i u 2017.

"Najveći mi se problem čini što je ostala ista struktura kredita jer je njihov najveći broj usmjeren prema građanima, umjesto prema poduzetništvu i razvoju ekonomije. S jedne strane, građani se mogu više zaduživati zbog otpisa kredita i preuzimanja dugova te izlaska Hrvatske iz recesije. Međutim, s druge strane, ako to zaduženje nije nadopunjeno rastom realnog sektora, što se ne vidi iz kredita, to je put u novi krug prezaduženost", zaključio je Jeras.


Komentari članka

Vezani članci

Najveći prihod kod 50 poduzetnika u privatnom vlasništvu

20.10.2017.

Poduzetnici u mješovitom vlasništvu su iza poduzetnika u državnom vlasništvu po prihodima

Niže cijena dostave za online kupnju

16.10.2017.

Prekogranična dostava u Hrvatsku 3-5 puta skuplja je od dostave u druge zemlje članice Europske unije

Hrvatska uspješno predstavljena na najvećem turističkom sajmu u provinciji Guangxi

16.10.2017.

S obzirom da je Hrvatska po prvi puta predstavljena u ovome dijelu Kine, poseban naglasak je stavljen na turističku ponudu vezanu uz hrvatsku kulturu i povijest, gradove Pulu, Split i Dubrovnik

Kinezi imaju veće plaće od Hrvata

12.10.2017.

Plaće u Šangaju nisu mnogo niže ni od onih u Poljskoj, gdje median iznosi 1569 dolara. Tu negdje je i Češka, gdje plaća u najbogatijem Pragu iznosi 1400 dolara.

KAKO ZADRŽATI RADNIKE Rumunjska povećala plaće za 15 posto, a Hrvatska za 4,9 posto

11.10.2017.

Iskusnija medicinska sestra zarađivat će najmanje 1.000 eura mjesečno, liječnici bez radnog iskustva najmanje 1.300 eura, a kirurzi i sveučilišni profesori po nekoliko tisuća eura

Tag cloud

  1. 1667 članka imaju tag hrvatska
  2. 1706 članka imaju tag turizam
  3. 1472 članka imaju tag financije
  4. 1107 članka imaju tag izvoz
  5. 702 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 898 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 864 članka imaju tag trgovina
  8. 613 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 883 članka imaju tag EU
  10. 694 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 791 članka imaju tag ict
  13. 729 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 717 članka imaju tag svijet
  16. 531 članka imaju tag maloprodaja
  17. 498 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 448 članka imaju tag tehnologija
  20. 285 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 372 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 415 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 380 članka imaju tag obrazovanje
  26. 331 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 291 članka imaju tag hgk
  29. 298 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 333 članka imaju tag energetika
  32. 271 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 282 članka imaju tag agrokor
  36. 268 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja