Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Ou 2017

Banke su lani zaradile 6,4 milijardi kune i neće platiti ni lipe poreza

Izvor: www.index.hr · Autor: Oriana Ivković Novokmet  

Banke su lani zaradile 6,4 milijardi kune i neće platiti ni lipe poreza

KADA je Milanovićeva vlada donijela odluku o konverziji kredita u švicarskim francima u euro, banke su se žalile da će jedva preživjeti. I zaista, 2015. imale su gubitak od 4,7 milijardi kuna, no brzo su se oporavile: lani su ostvarile rekordnu bruto dobit od 6,4 milijarde kuna, pokazuju nedavno objavljeni preliminarni podaci HNB-a o poslovanju banaka. Ali njihova bruto dobit zapravo je neto dobit, objasnio je za Index najpoznatiji borac protiv "švicaraca" Goran Aleksić koji već godinama pokušava banke dovesti u red, odnosno natjerati ih da posluju kao i u drugim europskim zemljama.

Najveću bruto dobit u 2016. godini od 2,1 milijardu kuna zabilježila je Zagrebačka banka koja je 2015. imala gubitak od oko pola milijarde kuna. Sa skoro dvije milijarde kuna (1,98 milijardi) dobiti na drugom je mjestu Privredna banka Zagreb (PBZ), slijedi Erste&Steiermaerkische bank s dobiti od 830,2 milijuna kuna. Raiffeisenbank Austria (RBA) i Societe Generale-Splitska banka imale su oko pola milijarde kuna dobiti.

Aleksić: Ekonomski katastrofičari plašili su javnost da će banke propasti

"Za razliku od silnih ekonomskih katastrofičara koji su tvrdili da će banke propasti, prognoze Udruge franak ostvarile su se stopostotno. Govorili smo da će nakon konverzije bankama biti bolje i sada se vidi da smo bili u pravu. Očistili su loše kredite u bilancama, time su im se oslobodile rezervacije, što im je poboljšalo dobit", komentirao je za Index Aleksić, saborski zastupnik Snage. Smanjio se broj loših kredita i oni su nakon konverzije postali naplativi, što će bankama u budućnosti donijeti dodatnu dobit.

"Osim toga, to nije bruto dobit banaka od 6,4 milijarde kuna, nego je to neto dobit jer su zbog učinka konverzije banke oslobođene plaćanja poreza. Dok god ne ostvare bruto dobit od 7,5 milijardi kuna, neće biti oporezivi", napomenuo je Aleksić i podsjetio da je prema Zakonu o konverziji bankama učinak konverzije dodijeljen kao porezna olakšica. Zahvaljujući tome, dio dobiti neće im se oporezovati ni sljedeće godine.

Rezultate banaka komentirao nam je i Goran Jeras, osnivač Etične banke koji kaže kako je nakon konverzije došlo do smanjenja zaduženosti i prodaje restrukturiranih portfelja tvrtkama koje se bave naplatom dugova, što je dovelo do pozitivnog efekta.

Jeras: Značajniji pad troškova nego pad kamata

Do nižih troškova zaduživanja, tumači on, došlo je pak zbog viška likvidnosti, pa su banke dobile pristup vrlo jeftinom kapitalu. "Politika jeftinog novca još je vrlo aktualna u Europskoj središnjoj banci (ECB), ali i u bankama koje imaju premalo prostora za plasiranje. Zanimljivo je to da su značajno pali troškovi zaduživanje u inozemstvu, za 25 posto, puno više nego što je to pratio pad kamata. Što znači da im je profitna marža u tom dijelu narasla ", kazao je Jeras.

Osnivač Etične banke često je kritizirao upravo previsoke i bizarne bankarske naknade kakve naplaćuju hrvatske banke. Iz HUB-ovih podataka o poslovanju vidljivo je to da su i prihodi banaka od naknada prošle godine porasli za oko 6 posto, na 3,2 milijarde kuna, što je za 200 milijuna kuna više nego godinu ranije.

"Iako je integracijom u europsko jedinstveno bankarsko tržište došlo do smanjenja operativnih troškova banaka, naknade u Hrvatskoj nisu se snižavale pa su banke ostvarile veće prihode od naknada. Vidjet će se hoće li klijenti banaka u sljedećem razdoblju ostvariti benefite tako da im se snize naknade, ali i druge pogodnosti poput jeftinijeg zaduživanja", rekao je Jeras.

Klijentima će biti bolje zbog strane konkurencije

Bankama, dakle, ide dobro, no hoće li to i njihovi klijenti početi osjećati kroz niže kamate? Benefite za klijente donijet će konkurencija, smatra Jeras. "Mislim da će konkurencija ipak učiniti dobre stvari jer strane banke koje nisu regulirane HNB-om počinju djelovati u Hrvatskoj zbog jedinstvenog tržišta, što će vjerojatno dovesti do pojeftinjenja kamata. I mi ćemo kao Etična banka postaviti plafon na 4 posto općih kamata. To su tržišni mehanizmi koji generalno uzrokuju niže kamate", kazao je on.

Trend nižih kamata najavljuje i bankarska udruga HUB koja je istaknula da kamate na stambene kredite sada iznose oko 4 posto, dok su u vrijeme krize bile blizu 6 posto. Ekonomski analitičar Velimir Šonje prilikom predstavljanja rezultata kreditnih institucija komentirao je da sve ukazuje na to da će se trend nižih kamata još neko vrijeme nastaviti i u 2017.

"Najveći mi se problem čini što je ostala ista struktura kredita jer je njihov najveći broj usmjeren prema građanima, umjesto prema poduzetništvu i razvoju ekonomije. S jedne strane, građani se mogu više zaduživati zbog otpisa kredita i preuzimanja dugova te izlaska Hrvatske iz recesije. Međutim, s druge strane, ako to zaduženje nije nadopunjeno rastom realnog sektora, što se ne vidi iz kredita, to je put u novi krug prezaduženost", zaključio je Jeras.


Komentari članka

Vezani članci

Etična banka piše HNB-u novi zahtjev za izdavanje dozvole

18.04.2018.

Budući da im je HNB lani, među ostalim, licencu odbio i zbog toga što osobe koje su predložili za članove nadzornog odbora ne ispunjavaju zakonske uvjete, Jeras je sada objavio kako će im u nadzornom odboru sjediti dvojac iz inozemstva koji već ima opera

Prodaja automobila raste, a Hrvati sve manje kupuju

17.04.2018.

No, kad se zagrebe ispod površine i golih brojki, pokazuje se da vrijedi ona kako statistika otkriva mnogo, ali skriva najvažnije detalje. Puna istina je, naime, da prodaja raste, ali je privatnih kupaca sve manje

Krajem ožujka 20,6 posto nezaposlenih manje nego prije godinu dana

12.04.2018.

U ožujku su se u evidenciju nezaposlenih prijavile 5.093 osobe iz neaktivnosti (33 posto novoprijavljenih), iz redovitog školovanja je došlo njih 509 (3,3 posto), a 200 osoba ili 1,3 posto došlo je iz drugih poslovnih aktivnosti.

RH među državama EU-a s najnižim troškovima rada po satu u 2017.

12.04.2018.

Hrvatska je u 2017. godini bila među zemljama Europske unije s najnižim troškovima rada po satu, dva i pol puta ispod prosjeka Europske unije, pokazalo je izvješće europskog statističkog ureda Eurostata.

Hrvatska će EU-u morati vratiti čak 220 milijuna kuna?

10.04.2018.

Konačnu odluku donosi revizija Europske komisije, kojoj pak izravno odgovara ARPA, pa je teško vjerovati da će EK ignorirati njezin nalaz

Tag cloud

  1. 1742 članka imaju tag hrvatska
  2. 1772 članka imaju tag turizam
  3. 1484 članka imaju tag financije
  4. 1150 članka imaju tag izvoz
  5. 742 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 937 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 894 članka imaju tag trgovina
  8. 629 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 752 članka imaju tag investicije
  10. 906 članka imaju tag EU
  11. 828 članka imaju tag industrija
  12. 814 članka imaju tag ict
  13. 782 članka imaju tag svijet
  14. 742 članka imaju tag menadžment
  15. 911 članka imaju tag kriza
  16. 543 članka imaju tag maloprodaja
  17. 511 članka imaju tag marketing
  18. 468 članka imaju tag krediti
  19. 464 članka imaju tag tehnologija
  20. 301 članka imaju tag poticaji
  21. 366 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 419 članka imaju tag dzs
  25. 388 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 226 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 304 članka imaju tag agrokor
  31. 279 članka imaju tag osijek
  32. 266 članka imaju tag poduzetnici
  33. 335 članka imaju tag energetika
  34. 293 članka imaju tag eu fondovi
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 286 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija