Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Ou 2017

Banke su lani zaradile 6,4 milijardi kune i neće platiti ni lipe poreza

Izvor: www.index.hr · Autor: Oriana Ivković Novokmet  

Banke su lani zaradile 6,4 milijardi kune i neće platiti ni lipe poreza

KADA je Milanovićeva vlada donijela odluku o konverziji kredita u švicarskim francima u euro, banke su se žalile da će jedva preživjeti. I zaista, 2015. imale su gubitak od 4,7 milijardi kuna, no brzo su se oporavile: lani su ostvarile rekordnu bruto dobit od 6,4 milijarde kuna, pokazuju nedavno objavljeni preliminarni podaci HNB-a o poslovanju banaka. Ali njihova bruto dobit zapravo je neto dobit, objasnio je za Index najpoznatiji borac protiv "švicaraca" Goran Aleksić koji već godinama pokušava banke dovesti u red, odnosno natjerati ih da posluju kao i u drugim europskim zemljama.

Najveću bruto dobit u 2016. godini od 2,1 milijardu kuna zabilježila je Zagrebačka banka koja je 2015. imala gubitak od oko pola milijarde kuna. Sa skoro dvije milijarde kuna (1,98 milijardi) dobiti na drugom je mjestu Privredna banka Zagreb (PBZ), slijedi Erste&Steiermaerkische bank s dobiti od 830,2 milijuna kuna. Raiffeisenbank Austria (RBA) i Societe Generale-Splitska banka imale su oko pola milijarde kuna dobiti.

Aleksić: Ekonomski katastrofičari plašili su javnost da će banke propasti

"Za razliku od silnih ekonomskih katastrofičara koji su tvrdili da će banke propasti, prognoze Udruge franak ostvarile su se stopostotno. Govorili smo da će nakon konverzije bankama biti bolje i sada se vidi da smo bili u pravu. Očistili su loše kredite u bilancama, time su im se oslobodile rezervacije, što im je poboljšalo dobit", komentirao je za Index Aleksić, saborski zastupnik Snage. Smanjio se broj loših kredita i oni su nakon konverzije postali naplativi, što će bankama u budućnosti donijeti dodatnu dobit.

"Osim toga, to nije bruto dobit banaka od 6,4 milijarde kuna, nego je to neto dobit jer su zbog učinka konverzije banke oslobođene plaćanja poreza. Dok god ne ostvare bruto dobit od 7,5 milijardi kuna, neće biti oporezivi", napomenuo je Aleksić i podsjetio da je prema Zakonu o konverziji bankama učinak konverzije dodijeljen kao porezna olakšica. Zahvaljujući tome, dio dobiti neće im se oporezovati ni sljedeće godine.

Rezultate banaka komentirao nam je i Goran Jeras, osnivač Etične banke koji kaže kako je nakon konverzije došlo do smanjenja zaduženosti i prodaje restrukturiranih portfelja tvrtkama koje se bave naplatom dugova, što je dovelo do pozitivnog efekta.

Jeras: Značajniji pad troškova nego pad kamata

Do nižih troškova zaduživanja, tumači on, došlo je pak zbog viška likvidnosti, pa su banke dobile pristup vrlo jeftinom kapitalu. "Politika jeftinog novca još je vrlo aktualna u Europskoj središnjoj banci (ECB), ali i u bankama koje imaju premalo prostora za plasiranje. Zanimljivo je to da su značajno pali troškovi zaduživanje u inozemstvu, za 25 posto, puno više nego što je to pratio pad kamata. Što znači da im je profitna marža u tom dijelu narasla ", kazao je Jeras.

Osnivač Etične banke često je kritizirao upravo previsoke i bizarne bankarske naknade kakve naplaćuju hrvatske banke. Iz HUB-ovih podataka o poslovanju vidljivo je to da su i prihodi banaka od naknada prošle godine porasli za oko 6 posto, na 3,2 milijarde kuna, što je za 200 milijuna kuna više nego godinu ranije.

"Iako je integracijom u europsko jedinstveno bankarsko tržište došlo do smanjenja operativnih troškova banaka, naknade u Hrvatskoj nisu se snižavale pa su banke ostvarile veće prihode od naknada. Vidjet će se hoće li klijenti banaka u sljedećem razdoblju ostvariti benefite tako da im se snize naknade, ali i druge pogodnosti poput jeftinijeg zaduživanja", rekao je Jeras.

Klijentima će biti bolje zbog strane konkurencije

Bankama, dakle, ide dobro, no hoće li to i njihovi klijenti početi osjećati kroz niže kamate? Benefite za klijente donijet će konkurencija, smatra Jeras. "Mislim da će konkurencija ipak učiniti dobre stvari jer strane banke koje nisu regulirane HNB-om počinju djelovati u Hrvatskoj zbog jedinstvenog tržišta, što će vjerojatno dovesti do pojeftinjenja kamata. I mi ćemo kao Etična banka postaviti plafon na 4 posto općih kamata. To su tržišni mehanizmi koji generalno uzrokuju niže kamate", kazao je on.

Trend nižih kamata najavljuje i bankarska udruga HUB koja je istaknula da kamate na stambene kredite sada iznose oko 4 posto, dok su u vrijeme krize bile blizu 6 posto. Ekonomski analitičar Velimir Šonje prilikom predstavljanja rezultata kreditnih institucija komentirao je da sve ukazuje na to da će se trend nižih kamata još neko vrijeme nastaviti i u 2017.

"Najveći mi se problem čini što je ostala ista struktura kredita jer je njihov najveći broj usmjeren prema građanima, umjesto prema poduzetništvu i razvoju ekonomije. S jedne strane, građani se mogu više zaduživati zbog otpisa kredita i preuzimanja dugova te izlaska Hrvatske iz recesije. Međutim, s druge strane, ako to zaduženje nije nadopunjeno rastom realnog sektora, što se ne vidi iz kredita, to je put u novi krug prezaduženost", zaključio je Jeras.


Komentari članka

Vezani članci

Otkad ne mogu ovršiti cijelu plaću, banke sve teže daju kredite građanima

19.01.2018.

U bankama kažu da će se primjenom novih propisa smanjiti kreditna sposobnost pojedinih potrošača, posebno onih s primanjima manjim od prosječne plaće, pa su »uskladili uvjete s HNB-ovom odlukom«

Pad nezaposlenosti u prosincu na mjesečnoj razini odstupa od trenda

19.01.2018.

Ohrabruje podatak da je mjesečni i godišnji rast broja izlazaka iz evidencije nezaposlenih prvenstveno posljedica izlaska radi zapošljavanja na temelju radnog odnosa i drugih poslovnih aktivnosti, dok pada broj onih koji iz evidencije izlaze zbog odjava s

U Hrvatskoj stručnjak ima plaću kao obični radnik u Njemačkoj

17.01.2018.

Znanstvenici, inženjeri i stručnjaci plaćeni su u Njemačkoj 30 eura po satu, a u Hrvatskoj devet pa proizlazi da se u Hrvatskoj može angažirati stručnjaka za plaću nekog jednostavnog zanimanja u Njemačkoj

Sedam velikih projekata koji će obilježit 2018. godinu u Hrvatskoj

17.01.2018.

Odluka rejtinške agencije Fitch o povećanju hrvatskog kreditnog rejtinga prvi je korak na putu jačanja boniteta hrvatske države.

Hrvatska 102 milijuna noćenja Iza nas je rekordna turistička godina

16.01.2018.

Prihod od turizma u Hrvatskoj u prvih 9 mjeseci 2017. narastao na gotovo 9 milijardi eura

Tag cloud

  1. 1723 članka imaju tag hrvatska
  2. 1740 članka imaju tag turizam
  3. 1478 članka imaju tag financije
  4. 1134 članka imaju tag izvoz
  5. 725 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 916 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 878 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 725 članka imaju tag investicije
  10. 896 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 804 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 749 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 466 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 292 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 336 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  25. 383 članka imaju tag obrazovanje
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 272 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija