Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Ou 2017

Banke su lani zaradile 6,4 milijardi kune i neće platiti ni lipe poreza

Izvor: www.index.hr · Autor: Oriana Ivković Novokmet  

Banke su lani zaradile 6,4 milijardi kune i neće platiti ni lipe poreza

KADA je Milanovićeva vlada donijela odluku o konverziji kredita u švicarskim francima u euro, banke su se žalile da će jedva preživjeti. I zaista, 2015. imale su gubitak od 4,7 milijardi kuna, no brzo su se oporavile: lani su ostvarile rekordnu bruto dobit od 6,4 milijarde kuna, pokazuju nedavno objavljeni preliminarni podaci HNB-a o poslovanju banaka. Ali njihova bruto dobit zapravo je neto dobit, objasnio je za Index najpoznatiji borac protiv "švicaraca" Goran Aleksić koji već godinama pokušava banke dovesti u red, odnosno natjerati ih da posluju kao i u drugim europskim zemljama.

Najveću bruto dobit u 2016. godini od 2,1 milijardu kuna zabilježila je Zagrebačka banka koja je 2015. imala gubitak od oko pola milijarde kuna. Sa skoro dvije milijarde kuna (1,98 milijardi) dobiti na drugom je mjestu Privredna banka Zagreb (PBZ), slijedi Erste&Steiermaerkische bank s dobiti od 830,2 milijuna kuna. Raiffeisenbank Austria (RBA) i Societe Generale-Splitska banka imale su oko pola milijarde kuna dobiti.

Aleksić: Ekonomski katastrofičari plašili su javnost da će banke propasti

"Za razliku od silnih ekonomskih katastrofičara koji su tvrdili da će banke propasti, prognoze Udruge franak ostvarile su se stopostotno. Govorili smo da će nakon konverzije bankama biti bolje i sada se vidi da smo bili u pravu. Očistili su loše kredite u bilancama, time su im se oslobodile rezervacije, što im je poboljšalo dobit", komentirao je za Index Aleksić, saborski zastupnik Snage. Smanjio se broj loših kredita i oni su nakon konverzije postali naplativi, što će bankama u budućnosti donijeti dodatnu dobit.

"Osim toga, to nije bruto dobit banaka od 6,4 milijarde kuna, nego je to neto dobit jer su zbog učinka konverzije banke oslobođene plaćanja poreza. Dok god ne ostvare bruto dobit od 7,5 milijardi kuna, neće biti oporezivi", napomenuo je Aleksić i podsjetio da je prema Zakonu o konverziji bankama učinak konverzije dodijeljen kao porezna olakšica. Zahvaljujući tome, dio dobiti neće im se oporezovati ni sljedeće godine.

Rezultate banaka komentirao nam je i Goran Jeras, osnivač Etične banke koji kaže kako je nakon konverzije došlo do smanjenja zaduženosti i prodaje restrukturiranih portfelja tvrtkama koje se bave naplatom dugova, što je dovelo do pozitivnog efekta.

Jeras: Značajniji pad troškova nego pad kamata

Do nižih troškova zaduživanja, tumači on, došlo je pak zbog viška likvidnosti, pa su banke dobile pristup vrlo jeftinom kapitalu. "Politika jeftinog novca još je vrlo aktualna u Europskoj središnjoj banci (ECB), ali i u bankama koje imaju premalo prostora za plasiranje. Zanimljivo je to da su značajno pali troškovi zaduživanje u inozemstvu, za 25 posto, puno više nego što je to pratio pad kamata. Što znači da im je profitna marža u tom dijelu narasla ", kazao je Jeras.

Osnivač Etične banke često je kritizirao upravo previsoke i bizarne bankarske naknade kakve naplaćuju hrvatske banke. Iz HUB-ovih podataka o poslovanju vidljivo je to da su i prihodi banaka od naknada prošle godine porasli za oko 6 posto, na 3,2 milijarde kuna, što je za 200 milijuna kuna više nego godinu ranije.

"Iako je integracijom u europsko jedinstveno bankarsko tržište došlo do smanjenja operativnih troškova banaka, naknade u Hrvatskoj nisu se snižavale pa su banke ostvarile veće prihode od naknada. Vidjet će se hoće li klijenti banaka u sljedećem razdoblju ostvariti benefite tako da im se snize naknade, ali i druge pogodnosti poput jeftinijeg zaduživanja", rekao je Jeras.

Klijentima će biti bolje zbog strane konkurencije

Bankama, dakle, ide dobro, no hoće li to i njihovi klijenti početi osjećati kroz niže kamate? Benefite za klijente donijet će konkurencija, smatra Jeras. "Mislim da će konkurencija ipak učiniti dobre stvari jer strane banke koje nisu regulirane HNB-om počinju djelovati u Hrvatskoj zbog jedinstvenog tržišta, što će vjerojatno dovesti do pojeftinjenja kamata. I mi ćemo kao Etična banka postaviti plafon na 4 posto općih kamata. To su tržišni mehanizmi koji generalno uzrokuju niže kamate", kazao je on.

Trend nižih kamata najavljuje i bankarska udruga HUB koja je istaknula da kamate na stambene kredite sada iznose oko 4 posto, dok su u vrijeme krize bile blizu 6 posto. Ekonomski analitičar Velimir Šonje prilikom predstavljanja rezultata kreditnih institucija komentirao je da sve ukazuje na to da će se trend nižih kamata još neko vrijeme nastaviti i u 2017.

"Najveći mi se problem čini što je ostala ista struktura kredita jer je njihov najveći broj usmjeren prema građanima, umjesto prema poduzetništvu i razvoju ekonomije. S jedne strane, građani se mogu više zaduživati zbog otpisa kredita i preuzimanja dugova te izlaska Hrvatske iz recesije. Međutim, s druge strane, ako to zaduženje nije nadopunjeno rastom realnog sektora, što se ne vidi iz kredita, to je put u novi krug prezaduženost", zaključio je Jeras.


Komentari članka

Vezani članci

Od 1. kolovoza sve banke moraju nuditi i fiksne kamate

27.06.2017.

One koje to neće moći pružiti morat će klijentima pokazati HNB-ovu listu kreditora koji omogućavaju fiksne stope

Ostvarili dobit veću od 24 miljarde kuna: Evo gdje su poduzetnici najuspješniji

20.06.2017.

Hrvatski su poduzetnici u prošloj godini ostvarili konsolidiranu neto dobit veću od 24 milijarde kuna, od čega su 70 posto ostvarili poduzetnici u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj i Istarskoj županiji, pokazuju podaci Financijske agencije

Hrvatska mora što prije uvesti euro, evo zašto

20.06.2017.

Hrvatska treba što prije prihvatiti euro i uključiti se u eurozonu: ako to ne napravi, u najavljenom preuređenju Europske unije ostat će na repu događaja i vjerojatno dobiti manje novca iz EU-fondova

Hrvatska izlazi iz Postupka prekomjernog deficita

20.06.2017.

Hrvatska je u Postupku prekomjernog deficita bila od siječnja 2014., kada je Vijeće EU-a dalo rok da se proračunski deficit do kraja 2016. svede na 2,7 posto

Zaposlenost u Hrvatskoj pada, a u Europskoj uniji je na rekordnoj razini

19.06.2017.

Pad zaposlenosti u prva tri mjeseca iznosio je 0,6 posto u odnosu na posljednje tromjesečje 2016. dok je u usporedbi s istim razdobljem prošle godine bez promjene. Uz Hrvatsku, pad zaposlenosti imale su Latvija (-1,9 posto), Rumunjska (-1,2 posto) i Litva

Tag cloud

  1. 1608 članka imaju tag hrvatska
  2. 1633 članka imaju tag turizam
  3. 1448 članka imaju tag financije
  4. 1068 članka imaju tag izvoz
  5. 679 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 877 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 597 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 845 članka imaju tag trgovina
  9. 870 članka imaju tag EU
  10. 806 članka imaju tag industrija
  11. 669 članka imaju tag investicije
  12. 764 članka imaju tag ict
  13. 724 članka imaju tag menadžment
  14. 903 članka imaju tag kriza
  15. 688 članka imaju tag svijet
  16. 526 članka imaju tag maloprodaja
  17. 488 članka imaju tag marketing
  18. 456 članka imaju tag krediti
  19. 441 članka imaju tag tehnologija
  20. 280 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 414 članka imaju tag dzs
  23. 362 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 361 članka imaju tag hnb
  25. 371 članka imaju tag obrazovanje
  26. 329 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 209 članka imaju tag potpore
  28. 289 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 266 članka imaju tag osijek
  31. 326 članka imaju tag energetika
  32. 338 članka imaju tag recesija
  33. 353 članka imaju tag vlada
  34. 267 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  35. 264 članka imaju tag investicija
  36. 255 članka imaju tag eu fondovi
  37. 250 članka imaju tag agrokor
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja