Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Ou 2017

Banke su lani zaradile 6,4 milijardi kune i neće platiti ni lipe poreza

Izvor: www.index.hr · Autor: Oriana Ivković Novokmet  

Banke su lani zaradile 6,4 milijardi kune i neće platiti ni lipe poreza

KADA je Milanovićeva vlada donijela odluku o konverziji kredita u švicarskim francima u euro, banke su se žalile da će jedva preživjeti. I zaista, 2015. imale su gubitak od 4,7 milijardi kuna, no brzo su se oporavile: lani su ostvarile rekordnu bruto dobit od 6,4 milijarde kuna, pokazuju nedavno objavljeni preliminarni podaci HNB-a o poslovanju banaka. Ali njihova bruto dobit zapravo je neto dobit, objasnio je za Index najpoznatiji borac protiv "švicaraca" Goran Aleksić koji već godinama pokušava banke dovesti u red, odnosno natjerati ih da posluju kao i u drugim europskim zemljama.

Najveću bruto dobit u 2016. godini od 2,1 milijardu kuna zabilježila je Zagrebačka banka koja je 2015. imala gubitak od oko pola milijarde kuna. Sa skoro dvije milijarde kuna (1,98 milijardi) dobiti na drugom je mjestu Privredna banka Zagreb (PBZ), slijedi Erste&Steiermaerkische bank s dobiti od 830,2 milijuna kuna. Raiffeisenbank Austria (RBA) i Societe Generale-Splitska banka imale su oko pola milijarde kuna dobiti.

Aleksić: Ekonomski katastrofičari plašili su javnost da će banke propasti

"Za razliku od silnih ekonomskih katastrofičara koji su tvrdili da će banke propasti, prognoze Udruge franak ostvarile su se stopostotno. Govorili smo da će nakon konverzije bankama biti bolje i sada se vidi da smo bili u pravu. Očistili su loše kredite u bilancama, time su im se oslobodile rezervacije, što im je poboljšalo dobit", komentirao je za Index Aleksić, saborski zastupnik Snage. Smanjio se broj loših kredita i oni su nakon konverzije postali naplativi, što će bankama u budućnosti donijeti dodatnu dobit.

"Osim toga, to nije bruto dobit banaka od 6,4 milijarde kuna, nego je to neto dobit jer su zbog učinka konverzije banke oslobođene plaćanja poreza. Dok god ne ostvare bruto dobit od 7,5 milijardi kuna, neće biti oporezivi", napomenuo je Aleksić i podsjetio da je prema Zakonu o konverziji bankama učinak konverzije dodijeljen kao porezna olakšica. Zahvaljujući tome, dio dobiti neće im se oporezovati ni sljedeće godine.

Rezultate banaka komentirao nam je i Goran Jeras, osnivač Etične banke koji kaže kako je nakon konverzije došlo do smanjenja zaduženosti i prodaje restrukturiranih portfelja tvrtkama koje se bave naplatom dugova, što je dovelo do pozitivnog efekta.

Jeras: Značajniji pad troškova nego pad kamata

Do nižih troškova zaduživanja, tumači on, došlo je pak zbog viška likvidnosti, pa su banke dobile pristup vrlo jeftinom kapitalu. "Politika jeftinog novca još je vrlo aktualna u Europskoj središnjoj banci (ECB), ali i u bankama koje imaju premalo prostora za plasiranje. Zanimljivo je to da su značajno pali troškovi zaduživanje u inozemstvu, za 25 posto, puno više nego što je to pratio pad kamata. Što znači da im je profitna marža u tom dijelu narasla ", kazao je Jeras.

Osnivač Etične banke često je kritizirao upravo previsoke i bizarne bankarske naknade kakve naplaćuju hrvatske banke. Iz HUB-ovih podataka o poslovanju vidljivo je to da su i prihodi banaka od naknada prošle godine porasli za oko 6 posto, na 3,2 milijarde kuna, što je za 200 milijuna kuna više nego godinu ranije.

"Iako je integracijom u europsko jedinstveno bankarsko tržište došlo do smanjenja operativnih troškova banaka, naknade u Hrvatskoj nisu se snižavale pa su banke ostvarile veće prihode od naknada. Vidjet će se hoće li klijenti banaka u sljedećem razdoblju ostvariti benefite tako da im se snize naknade, ali i druge pogodnosti poput jeftinijeg zaduživanja", rekao je Jeras.

Klijentima će biti bolje zbog strane konkurencije

Bankama, dakle, ide dobro, no hoće li to i njihovi klijenti početi osjećati kroz niže kamate? Benefite za klijente donijet će konkurencija, smatra Jeras. "Mislim da će konkurencija ipak učiniti dobre stvari jer strane banke koje nisu regulirane HNB-om počinju djelovati u Hrvatskoj zbog jedinstvenog tržišta, što će vjerojatno dovesti do pojeftinjenja kamata. I mi ćemo kao Etična banka postaviti plafon na 4 posto općih kamata. To su tržišni mehanizmi koji generalno uzrokuju niže kamate", kazao je on.

Trend nižih kamata najavljuje i bankarska udruga HUB koja je istaknula da kamate na stambene kredite sada iznose oko 4 posto, dok su u vrijeme krize bile blizu 6 posto. Ekonomski analitičar Velimir Šonje prilikom predstavljanja rezultata kreditnih institucija komentirao je da sve ukazuje na to da će se trend nižih kamata još neko vrijeme nastaviti i u 2017.

"Najveći mi se problem čini što je ostala ista struktura kredita jer je njihov najveći broj usmjeren prema građanima, umjesto prema poduzetništvu i razvoju ekonomije. S jedne strane, građani se mogu više zaduživati zbog otpisa kredita i preuzimanja dugova te izlaska Hrvatske iz recesije. Međutim, s druge strane, ako to zaduženje nije nadopunjeno rastom realnog sektora, što se ne vidi iz kredita, to je put u novi krug prezaduženost", zaključio je Jeras.


Komentari članka

Vezani članci

Poticaji se dijele, a kontrola nikakva

24.03.2017.

Dok očekujemo hoće li struja poskupjeti zbog porasta proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, sve je jasnije da je država bila vrlo darežljiva pri sklapanju ugovora o poticajima.

Marić otpisuje 252 milijuna kuna duga za 91.000 građana

23.03.2017.

Ministar financija Zdravko Marić priprema zakon po kojemu će država oprostiti dugove blokiranih manje od prosječne plaće. Za prošlu je godinu prosjek bio 5685 kuna

Računovođe traže ukidanje suvišne papirologije

22.03.2017.

Čini nam se da zbog nekih koji ne poštuju propise Hrvatske, ispaštaju mali poduzetnici, a mi zajedno sa njima. Takve poslove nemoguće je odraditi u regularnom radnom vremenu

Poduzetnik ide u Dublin: Plan je ostati i odgajati male Irce

20.03.2017.

Njegova tvrtka bavi se open-source elektronikom, na tragu koncepata Raspberry Pi i Arduino, 3D printerima, za koje navodi da su podrška svim start-upima u Hrvatskoj i to vodeći u Hrvatskoj i regiji.

Internetski promet u Hrvatskoj lani skočio 38 posto

17.03.2017.

Prošle godine je u Hrvatskoj taj promet iznosio 710 milijuna GB (gigabajta), što je povećanje za oko 200 milijuna GB ili za 38,3 posto u odnosu na 2015

Tag cloud

  1. 1556 članka imaju tag hrvatska
  2. 1596 članka imaju tag turizam
  3. 1436 članka imaju tag financije
  4. 1035 članka imaju tag izvoz
  5. 657 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 852 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 819 članka imaju tag trgovina
  8. 563 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 859 članka imaju tag EU
  10. 795 članka imaju tag industrija
  11. 626 članka imaju tag investicije
  12. 743 članka imaju tag ict
  13. 710 članka imaju tag menadžment
  14. 895 članka imaju tag kriza
  15. 663 članka imaju tag svijet
  16. 511 članka imaju tag maloprodaja
  17. 478 članka imaju tag marketing
  18. 452 članka imaju tag krediti
  19. 429 članka imaju tag tehnologija
  20. 270 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 411 članka imaju tag dzs
  23. 355 članka imaju tag hnb
  24. 349 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 368 članka imaju tag obrazovanje
  26. 327 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 204 članka imaju tag potpore
  28. 288 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 323 članka imaju tag energetika
  31. 338 članka imaju tag recesija
  32. 260 članka imaju tag osijek
  33. 350 članka imaju tag vlada
  34. 264 članka imaju tag investicija
  35. 272 članka imaju tag rast
  36. 172 članka imaju tag edukacija
  37. 230 članka imaju tag proizvodnja
  38. 230 članka imaju tag projekt
  39. 310 članka imaju tag istraživanje
  40. 307 članka imaju tag statistika