Basel III: Banke će morati utrostručiti svoje rezerve

Globalni regulatori u nedjelju su postigli sporazum prema kojem banke moraju više nego utrostručiti svoje rezerve kako bi se u budućnosti spriječio scenarij krize. To je ujedno najveća promjena u globalnom bankarskom sustavu posljednjih desetljeća, a prema tom programu promjena pod nazivom Basel III, banke će morati držati 7 posto od rizične aktive, što je više nego trostruko povećanje u odnosu na 2 posto prema sadašnjim regulativama.

Pravila će natjerati banke da prikupe stotine milijardi eura svježeg kapitala u sljedećem desetljeću. Njemačka bankarska asocijacija je procijenila da će njezinih 10 najvećih banaka trebati oko 105 milijardi eura dodatnog kapitala. No, kako bi se bankama i financijskim tržištima olakšao ovaj teret, regulatori su bankama dali prijelazno razdoblje kako bi se mogle prilagoditi novim pravilima. Prilagođavanje će trajati do 1 siječnja 2019. pa čak i kasnije, što je ipak duže nego su bankari u početku očekivali. Predsjednik Europske centralne banke Jean-Claude Trichet kazao je kako nova pravila značajno doprinose dugoročnoj financijskoj stabilnosti i rastu. Regulatori se nadaju da će promjene natjerati banke na manje rizične strategije i osigurati da raspolažu s dovoljno rezervi kako bi mogle podnijeti financijske šokove same, bez pomoći koja uključuje novac poreznih obveznika. S druge strane, banke upozoravaju da će nova pravila smanjiti svote novca koje će biti na raspolaganju za posuđivanje tvrtkama, što će usporiti gospodarski rast u Europi i SAD-u za vrijeme trajanja oporavka.

Prema Baselu III, banke će morati držati kapital u vrijednosti najmanje 4,5 posto aktive, poznat pod nazivom Tier 1, a također će morati napraviti novi odvojeni sustav, tzv. tampon zonu kapitalne zaštite koja bi trebala biti 2,5 posto aktive, što će ukupni iznos rezervi dovesti na 7 posto. Ako smanje tampon zonu, banke će se suočiti s ograničenjem na isplatu bonusa i dividendi. Regulatori smatraju da će taj sustav zaštite usporiti posuđivanje novca kad kreditno tržište pokaže naznake opasnosti pretjeranog posuđivanja. Iako su banke kritizirale ove mjere i nisu uspjele nametnuti svoje želje, ipak su uspjele uvjeriti regulatore da im omoguće velikodušan prijelazni period. Sporazum Basel III dogovorili su guverneri centralnih banaka i glavni nadzornici iz 27 zemalja EU-a nakon godine dana političkog trgovanja i lobiranja u kojem su banke i vlade tražile način kako da zaštite svoje interese. Uz odluke o povećanju rezervi, Basel III uključuje niz reformi kojima bi se trebao smanjiti rizik poslovanja banaka. No ipak, od nekih promjena se odustalo zbog jakog lobiranja banaka. Nakon što je u srpnju odbila pravila Basela III, u nedjelju je Njemačka dobila ključne ustupke u obliku 10-godišnjeg razdoblja, počevši od 2013., da ukine određene vrste kapitala poput »tihog sudjelovanja« koje je posljednih godina izazivalo kontroverze u Europskoj uniji i na što se žalila Komisija. Lideri zemalja grupe G20 za globalnu krizu krive riskantno poslovanje banaka te su 2009. pozvali regulatore da postrože pravila za banke.

Europska komisija je povećala prognoze gospodarskog rasta u EU u ovoj godini, nakon vrlo jakog rasta u drugom tromjesečju. Komisija očekuje rast od 1,8 posto u EU, što je više nego prije procijenjenih jedan posto, a u eurozoni se očekuje rast od 1,7 posto umjesto prije očekivanih 0,9 posto. Istovremeno, dodaje se da je oporavak i dalje krhak te da je razvoj u zemljama članicama nejednak. Također, procjenjuje se inflacija od 1,8 posto u EU i 1,4 posto u eurozoni. Najveći rast prognoza bilježi Njemačka i to uz očekivanje čak 3,4 posto rasta ove godine.