BDP u prvom kvartalu zabilježio realan pad od 0,9 posto

Pad hrvatskog gospodarstva nastavlja se i na samom početku ove godine. Prva procjena Državnog zavoda za statistiku pokazuje da je tromjesečni bruto domaći proizvod u prvom tromjesečju 2011. realno manji za 0,9 posto u odnosu na isto lanjsko tromjesečje.

Na nastavak negativnih trendova upućivali su podaci iz realnog sektora. Pad zaposlenosti, rast nezaposlenosti te realni pad neto plaća potvrđuju nepovoljna kretanja na tržištu rada, stoji u analizi Raiffeisen Consultinga u povodu objave prve procjene BDP-a. Uz to, nema oporavka ni kreditiranja stanovništva pa je posljedično trgovina na malo zabilježila realan pad od 0,4 posto godišnje. Stoga bi i objava konačnih podataka te sastavnica BDP-a krajem lipnja trebala pokazati negativan doprinos osobne potrošnje rastu BDP-a, navode analitičari. Obujam građevinskih radova i dalje pada, potvrđujući da je građevinska djelatnost još uvijek u dubokoj recesiji, ali i upućuje na zaključak da će i investicije nastaviti padati s obzirom da je građevinski sektor prije krize generirao veliki dio investicija (oko 16 posto). Za razliku od prošle godine kada je pozitivan doprinos BDP-u dolazio od smanjenja razlike između uvoza i izvoza, u prvom će tromjesečju i to vjerojatno izostati, stoji u analizi, budući da je robni izvoz zabilježio pad, a robni uvoz rast, dok usluge u prvom kvartalu nisu toliko značajne pa vjerojatno neće uspjeti preokrenuti odnos izmedu rasta izvoza i uvoza. Posljedica je to nepovoljno strukture izvoza (ali i uvoza) kao i niske konkurentnosti industrijskog i izvoznog sektora. Obzirom na pad proračunskih rashoda u prvom kvartalu analitičari ne isključuju mogućnost da i državna potrošnja, nakon rasta u posljednjem tromjesečju, ponovno zabilježi realan godišnji pad djelujući tako prociklički.

Nakon pada u prvom tromjesečju, drugi kvartal bi mogao donijeti blagi rast potaknut sezonskim zapošljavanjem i mogućim blagim rastom trgovine na malo, navode dalje Raiffeisenovi analitičari. Međutim, više stope rasta (oko 1,5 posto) očekuju tek u drugoj polovici godine s obzirom na očekivano dobru turističku sezonu i rast potrošnje turista, što bi se moglo pozitivno odraziti na maloprodaju. Na razini cijele godine analitičari očekuju stopu rasta od 1 posto, a pozitivan doprinos još uvijek očekuju od izvoza te investicija. Potencijalne prijetnje za ostvarivanje predviđenog rasta dolaze od odgode investicija i mogućeg nastavka smanjivanja zaposlenosti sa rastućim pritiskom na javne financije, zaključuje se u analizi.