Bede: Proizvođači se trebaju opredijeliti hoće li sijati pšenicu za ljude ili stoku

Godina je za pšenicu u proizvodnom smislu bila dobra, no očekivani je financijski efekt kod proizvođača izostao.

Ratari su (u tom dijelu) izgubili utakmicu, zarada je izostala pa se na pragu jesenske sjetve opravdano postavlja pitanje – što sijati a da se sjetvom sije i dobitak. Sijati (visoko) kvalitetne ili (visoko) rodne sorte, ili druge kulture, ili se okrenuti novim proizvodnjama, ili… – pitaju se ratari uoči radne jeseni dok otkupljivači, prerađivači podižu svoje letvice.

Jer, primjerice, najveći prerađivač Granolio, tržišni lider u proizvodnji pšeničnog brašna, naime, već je najavio da neće uzimati pšenicu s manje od 12 posto proteina, a Kodeksom za otkup žitarica i uljarica, koji je prvu praktičnu primjenu doživio upravo tijekom žetve 2015., taj postotak (za treću klasu pšenice) iznosi već 10,5…

Ni Željko Fabric iz Drenja postignutom cijenom pšenice od 1,17 kn za drugu klasu nije zadovoljan. Prve klase ove godine nije ni imao. A računao je, kaže, na cijenu od 1,35, 1,40 kuna…
Nebriga države

Ocjenjuje, doživio je podbačaj za 30-ak posto. I pred njim je stalna dvojba – sijati kvalitetne ili rodne sorte. U traženju odgovora na pitanje što sijati, a ne izgubiti, Fabric kaže: - Dijelom je tu nebriga države za svoju hranu, a dijelom i naša odgovornost, jer nemamo skladišta, čime bismo imali manevarskog prostora da urod držimo do trenutka kada će nam cijena biti povoljna. Tako smo prisiljeni sve odvesti odmah, a ne svoju pšenicu držati do Božića i onda ju prodati, kada je cijena najjača. Mi to ne možemo jer, ako urod ne predamo odmah, nemamo financijskog prostora za nabavu za novu sjetvu, za dalje raditi. Kad sam radio kod gazde u Austriji, on drži urod do povoljne cijene, a za sjetvu uzme pozajmicu u komercijalnoj banci, s kamatom 5,8 %. Urod s kojim čeka povoljan trenutak, kada on dođe, proda i tom zaradom vrati pozajmicu i još zaradi, a priredio je i novu sjetvu. E to je posao! Naš seljak to ne može – on nema mogućnosti jednu pšenicu držati u skladištu i imati za novu sjetvu. To mogu samo pojedinci – na kvalitetnim tlima i s manjom proizvodnjom - kaže Fabric.

Dodaje, on je prije šest-sedam godina proizvodio pšenicu, kako kaže, “a jedan” kvalitete, sorte Renan.

– Tada smo proizveli vrhunsku pšenicu s više od 15 % proteina i 32 i više glutena. Tada su nam platili 1,38 kn, a susjed je vršio sortu Srpanjka, s prinosom od sedam tona, i dobio 1,30 kn, a naš je prinos bio 4,5 t. Znači, mi smo dobili samo osam lipa više za našu visokokvalitetnu pšenicu, pa smo prešli na domaće sorte koje dobro rode - Fabricovo je iskustvo.

Smanjuju površine pod pšenicom

– Partner i ja svake godine pratimo protein i dr. pa smo odlučili sijati iste sorte kao i lani – Renata, Matea i Bolonja, ali smanjujemo površine pod pšenicom jer polako prelazimo na ekološku proizvodnju - s ekološkom lucernom i travama - Fabricov je odgovor na pitanje što sijati, a ne izgubiti. Kaže, ima stoku i to ima tko jesti. Najavljuje i povećavanje stočnog fonda.

– Smanjujemo drastično dosadašnje ratarenje. Neka se zemlja odmara i čeka bolja vremena, ne možemo vječno proizvoditi s minusom - kaže Fabric.

- Pravi poljoprivrednik mora se držati plodoreda i vrtjeti četiri-pet kultura. Ako će se držati prakse i nekog stručnog dijela – jednostavno izbora nema, mora se potruditi smanjiti troškove na minimum, a pri tome ne smanjiti prinose i kvalitetu. Tako na pitanje što sijati, a ne izgubiti odgovara predsjednik HPK-a Matija Brlošić. Poručuje, seljak mora biti organiziran, udružen. – No u ovom trenutku seljaci su svatko za sebe. Udruženi su jedino oko istog organizatora proizvodnje, no u tom “udruživanju” on najbolje prođe, jer nabavlja velike količine i dobiva za to određene popuste, a poljoprivrednicima to plasira s maloprodajnom cijenom. A oni moraju smanjiti ulazne troškove i udružiti se zbog povoljnije nabave repromaterijala i izlaska na tržište - drži Brlošić. Kaže, našem tržištu potrebno je 5 % pšenice prve klase i 70 % druge i treće klase, a ostalo je pšenica izvan klase. – To su potrebe tržišta i seljaci to moraju osluškivati i pratiti - poručuje prvi čovjek Komore.
Sijati sorte s kojima će zaraditi

Prof. dr. sc. Georg Drezner, predstojnik Odjela za oplemenjivanje i genetiku strnih žitarica na Poljoprivrednom institutu Osijek, kaže da bi poljoprivredni proizvođači trebali sijati one sorte pšenice s kojima će ostvariti najbolji financijski rezultat.

“Poljoprivredni institut Osijek na tržištu ima 23 sorte ozime pšenice. Najtraženije i najrodnije sorte dobre i vrlo dobre kvalitete su Srpanjka, Lucija, Katarina, Kraljica, Vulkan, Renata, Felix, Anđelka...Vrlo rodne sorte su i Os Alka i Leuta. Nudimo i pet novih sorti: Os Jelena, Silvija, Dam Daj, Tika Taka i Klasan. S obzirom na kodeks pri otkupu pšenice, koji se počeo primjenjivati u ovogodišnjoj žetvi, treba reći da u prvi razred kakvoće najčešće ulaze sorte Os Olimpija, Kraljica i Renata, Rebeka, Silvija, Ficko i Os Jelena, a u dobrim uvjetima proizvodnje i Felix, Vulkan, Super Žitarka i Golubica. Sorte Srpanjka, Katarina, Lucija, Anđelka... najčešće su u drugom razredu kakvoće uz "standardnu tehnologiju proizvodnje". U protekloj godini ostvareni su izuzetno veliki urodi zrna, osobito u istočnoj Hrvatskoj( npr. Vupik na gotovo 1900 ha ostvario je prosječan urod od 9,4 t/ha, Belje d.d. na više od 5300 ha prosječno 8,5 t/ ha...) Dobri proizvođači ostvarivali su urode veće i od 10 t/ha. Pšenice su uglavnom imale vrlo dobru/odličnu hektolitarsku masu i niži sadržaj bjelančevina, što je u velikoj mjeri ovisilo o vremenskim prilikama (više su pogodovale stvaranju škroba), ali i o proizvođaču (sorta, tlo, gnojidba, rok sjetve...) Na lošijim, kiselim tlima, tamo gdje je bilo previše oborine u sjetvi, a i poslije u vegetaciji, ostvareni su niži ili prosječni urodi zrna, najčešće lošije kakvoće.

Iz Bc Instituta d.d. također podsjećaju da se ove godine cijena pšenice u Republici Hrvatskoj prvi put formirala primjenom Kodeksa o otkupu žitarica i uljarica, prema kojem se pšenica klasificira u tri klase.

- Bc Institut d.d. u ponudi ima visokorodne sorte ozime pšenice koje su u ovogodišnjoj žetvi zabilježile iznadprosječan sadržaj proteina. Tu ponajprije mislimo na sorte Bc Anicu, Bc Lorenu i Bc Dariju. U većini slučajeva kod proizvođača, uz odlične urode, te su sorte imale i zadovoljavajući sadržaj proteina. Bc Mandica je sorta nešto nižeg sadržaja proteina, ali izuzetne rodnosti. Bc Bernarda, Bc Tena i Bc Lira visoko su kvalitetne sorte u ponudi Bc Instituta d.d. vrlo velikog genetskog potencijala kada je u pitanju sadržaj proteina. Bc Institut d.d. svake godine na više lokacija u Republici Hrvatskoj sije makropokuse namijenjene za promotivne svrhe, određivanje uroda i kvalitete. Tako je i ove godine u akreditiranom laboratoriju tvrtke Inspecto d.o.o. određena kvaliteta najzastupljenijih Bc sorata na tržištu, zasijanih na dvije lokacije. Iz rezultata se može vidjeti da je sadržaj proteina bio izuzetno visok na obje testirane lokacije. Na obje lokacije sjetva je obavljena u optimalnom agrotehničkom roku te je primijenjena standardna pšenična agrotehnika. Rezultati ovogodišnje žetve potvrđuju visok genetski potencijal za urod i kvalitetu Bc sorata ozime pšenice, koje se nameću kao vrlo konkurentan izbor za nadolazeću sjetvu kako u Republici Hrvatskoj tako i u širem okruženju - izjavio je u ime Zavoda za strne žitarice i krmno bilje Bc Instituta d.d. Marko Maričević, mag. ing. agr.

Zaboravili poznatu slavonsku tehnologiju

Prof. dr. Milutin Bede, vlasnik tvrtke Agrigenetics d.o.o. Osijek, oplemenjivač i genetičar pšenice, kaže da se protekle vegetacijske godine pokazala i potvrdila velika razlika u prinosima pšenice, koji su se kretali od 3 do 10 t/ha.

- To je posljedica nedovoljne primjene agrotehnike - nedovoljne gnojidbe, neodgovarajuće zaštite te korištenja merkantilne pšenice u sjetvi (tzv. tavanuše) umjesto deklarirane sjemenske. Proizvođači moraju znati da se ne može proizvoditi pšenica s utroškom od 100-ak kilograma mineralnog gnojiva po hektaru. Očito je da se zaboravilo na poznatu slavonsku tehnologiju proizvodnje pšenice, čije je temelje postavio prof. Zvonimir Mađarić i prof. Ivan Mušac, što dolazi do izražaja sada kada smo svjedoci izrazitih promjena klime. Osnovno je kod proizvodnje pšenice zaorati dovoljne količine uree i NPK gnojiva, jer na taj način biljka razvija korijenov sustav tamo gdje joj je dano to gnojivo, a na dubini tla od 30 centimetara ima više vlage nego na površini - izjavio je dr. Bede te dodao kako je, kad je riječ o prošloj vegetacijskoj godini, ona afirmirala hrvatske sorte pšenice. - Sve su naše sorte, Maja, Mia, Srpanjka, Kraljica, Anica, dale prinose od 7 do 9 t/ha i od 12,5 do 15 % proteina. To strane sorte nemaju. Što se tiče primjene kodeksa o kvaliteti, ja to pozdravljam jer to znači da se Hrvatska napokon opredijelila za proizvodnju pšenice za ljudsku prehranu, a ne za hranidbu stoke - kaže dr. Bede te preporučuje da se siju sorte: Viktorija, Maja, Mia i Mateja, jer su sve odreda dale prinose iznad 9 t/ha nezavisno od roka sjetve, koji igra veliku ulogu, i oko 15,5 % proteina. Držim da, dodaje dr. Bede, svakako valja uzeti u obzir da će sortiment koji će se sijati odrediti tržište, ali i da se siju sorte koje su kreirane i stvarane za ovo područje.

Inspecto u žetvi pregledao 21.041 uzorak pšenice
Najveći udjel pšenice u 2015. bio je u III. klasi

Inspecto d.o.o. specijalizirana je kontrola kuća koja se bavi kontrolom kakvoće robe i sirovina u silosima, skladištima i teretnim lukama.

“Danas, uz 17 godina iskustva u poslovima kontrole i ispitivanja robe u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, prepoznati smo kao pouzdan poslovni partner u kontroli. Ove godine, tijekom žetve pšenice, pregledali smo 21.041 uzorak, u kojem smo analizirali i protein. S obzirom na to da se ove godine Kodeks o otkupu žitarica djelomično primjenjivao, a sljedeće godine svakako će biti u potpunoj primjeni, proizvođači pšenice trebali bi s puno više pažnje i savjeta struke voditi računa o sortama pšenica koje će sijati u 2015./2016., jer će o tome sigurno ovisiti i njihov prinos po hektaru, kvaliteta (protein), odnosno konačna cijena pšenice. Pri odabiru sorte pšenice za sjetvu svakako se mora voditi računa i o potencijalu tla na kojem se sije određena sorta, regiji, klimatskim uvjetima te osjetljivosti na bolesti. Za ocjenu sorte nije dovoljan samo pokazatelj proteina, nego su potrebna i reološka laboratorijska ispitivanja (farinogram, ekstenzogram, amilogram, alveogram), koja se provode svake godine, te se na osnovi svih tih pokazetelja procjenjuje sorta i njezin potencijal. Na osnovi reoloških ispitivanja, mlinska i pekarska industrija odlučuje koje će vrste pšenice (sorte) koristiti za određene namjene – pekarstvo, konditorska industrija i sl. Budući da su kriteriji u pekarskoj i konditorskoj industriji sve zahtjevniji, a sve više brašna visoke kakvoće dolazi iz uvoza, potrebna je koordinacija proizvođača i prerađivača što sijati i pod kojim uvjetima. Važno je napomenuti kako je pšenica roda 2015. zdravstveno ispravna, odnosno vrijednosti mikotoksina bile su unutar dopuštenih granica (DON, Aflatoxin, Zearalenon).

GRANOLIO
najveći prerađivač pšenice u RH
Pšenice s manje od 12,5 % proteina nećemo otkupljivati

“Ove godine u otkupu pšenice uvedena je klasifikacija pšenice prema novom kodeksu. Budući da je sadržaj proteina bio dosta nizak, a mlinsko-pekarsku industriju zadovoljava protein u zrnu od minimalno 12,5 %, stav je tvrtke da se otkupljuje pšenica s minimalnim navedenim postotkom proteina. Osim proteina za određivanje kvalitete bitni su i reološki parametri kvalitete, o kojima mogu više reći kontrolne kuće koje utvrđuju kvalitetu. Na tržištu je nekoliko domaćih sjemenskih kuća (Poljoprivredni institut Osijek, Bc Institut, Agrigenetics ) koje mogu ponuditi sorte takve kvalitete zrna, što se može vidjeti iz rezultata njihovih pokusa i analiza.”