Suša pustoši hrvatska polja: Kukuruz za silažu skida se već 10 dana, kreće i žetva suncokreta

Ratari posljednjih tjedana obilaze svoja polja i pokušavaju procijeniti koliko će od onoga što danas izgleda kao usjev na kraju zaista završiti u silosima. Visoke temperature ubrzavaju dozrijevanje, biljke se prisilno suše, a nedostatak vlage u tlu sve više određuje konačan prinos

Dugotrajni toplinski val, temperature koje se približavaju 40 stupnjeva i izostanak ozbiljnijih oborina ostavljaju sve teže posljedice na hrvatskim ratarskim kulturama. Kukuruz, soja i šećerna repa među najugroženijima su, a poljoprivrednici upozoravaju da ovogodišnji gubici na pojedinim parcelama mogu dosegnuti i 50 do 70 posto. Problem više nije samo ovogodišnji urod, sve je teže pripremiti zemlju za novu sjetvu, osigurati vodu i planirati proizvodnju u godinama koje dolaze.

Poljoprivrednici posljednjih tjedana obilaze svoja polja i pokušavaju procijeniti koliko će od onoga što danas izgleda kao usjev na kraju zaista završiti u silosima. Visoke temperature ubrzavaju dozrijevanje, biljke se prisilno suše, a nedostatak vlage u tlu sve više određuje konačan prinos.

Zeleni usjevi kriju prazne klipove i mahune
Slavimir Brkić iz Garešnice, koji se bavi ekološkom proizvodnjom, upozorava da izgled biljke često može zavarati.

"Usjevi na pojedinim mjestima izgledaju lijepo, tamnozelene su boje, ali to može biti i lažna slika. Prošle godine imali smo nekoliko toplinskih udara, ali ne ovako ekstremnih temperatura i ne ovako dugo. Kada su kombajni ušli u polja, pokazalo se da zrna, koje nam je najbitnije, ipak nema dovoljno", kaže Brkić.

Poseban je problem kod kukuruza izostanak oplodnje i nedovoljno nalijevanje zrna. Biljka može razviti veliku masu stabljike, pa na prvi pogled usjev djeluje obećavajuće, ali kada nastupi dugotrajna suša, počinje se braniti.

"Biljka povlači vlagu iz plodova koliko može kako bi sama preživjela. Onda imamo privid da je sve u redu, a zapravo nema uroda", objašnjava Brkić.

Na njegovim se parcelama posljedice suše vide i na samom tlu. Prilikom obrade zemljišta nastaju višemetarske pukotine, a tvrda i suha zemlja ozbiljno otežava rad strojeva.

"Prst možete gurnuti u pukotinu bez problema, a pukotine su po nekoliko metara dužine. Stroj se muči, pucaju šarafi i jednostavno se mora odustati dok se tlo malo ne olabavi. A za to nije dovoljna mala kiša. Trebala bi ozbiljna količina oborina da se stanje tla promijeni", kaže Brkić.

Njegovo gospodarstvo ima oko 30 hektara soje. Zbog različitih rokova sjetve i sorti još je teško prognozirati konačan rezultat, ali neizvjesnost je velika. Dodatni problem predstavlja činjenica da je riječ o ekološkoj proizvodnji.

"Nama je višestruko teže nego konvencionalnoj poljoprivredi jer imamo velika ograničenja u korištenju pripravaka za ishranu i sredstava za zaštitu. Prošle smo godine, primjerice, imali veliku najezdu smrdljivog martina na soji. Ono što nije uništila suša, uništio je nametnik", kaže Brkić.

U Baranji žetva počinje neuobičajeno rano
U Baranji je slika još dramatičnija. Matej Omazić iz Darde ima 38 hektara suncokreta i 24 hektara kukuruza. Suncokret zbog visokih temperatura počinje skidati znatno ranije nego što je uobičajeno.

"Krećemo već sutra. Na nekim mjestima suncokret je izgorio i ne očekujem više od dvije tone po hektaru. U normalnoj godini imali bismo oko četiri tone", kaže Omazić.

Kod kukuruza očekuje šest do sedam tona po hektaru, dok je u normalnim godinama prinos na njegovim parcelama oko deset do jedanaest. Na pojedinim dijelovima polja klipa uopće nema jer nije došlo do njegova zametanja.

Slična upozorenja stižu i iz Podravine. Mladen Ferenčak iz Đurđevca obrađuje oko 280 hektara. Najviše ima kukuruza, oko 140 hektara, koji najvećim dijelom koristi za biomasu u bioplinskom postrojenju. Ima i 25 hektara suncokreta, a ove je godine na 18 hektara imao uljanu repicu.

Za suncokret Ferenčak očekuje više od četiri tone po hektaru, dok je repica već dala vrlo dobre rezultate, prosjek je bio blizu pet tona, a na jednoj parceli ostvareno je čak 5,4 tone po hektaru. No kukuruz će biti puno teže procijeniti.