Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Kol 2026

Pčele ostale bez nektara, pčelari im spašavaju zajednice, upozoravaju na tešku sezonu

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Ivica Getto  

Pčele ostale bez nektara, pčelari im spašavaju zajednice, upozoravaju na tešku sezonu

U tijeku je sezona livadskog bilja kojega zbog suše nema ili ga je vrlo malo. Suncokret i uljana repica zadovoljavajući

BELI MANASTIR
Suša i ljetna žega ne pogoduju ni ljudima ni biljkama, a ni pčelama.

Dugotrajno sušno razdoblje s visokim temperaturama, kao što je slučaj ove godine, dovelo je do zastoja u ionako otežanom razvoju pčelinjih zajednica. Pčele troše zalihe meda, slabe u razvoju, a pčelari moraju redovito osiguravati dodatnu prihranu i pojilice s vodom kako bi spriječili uginuće zajednica. Paše u ovom trenutku gotovo da i nema budući da su biljke prestale lučiti nektar zbog manjka vlage u zemlji, cvjetovi se suše, a pelud gubi hranjivu vrijednost ili ga uopće nema. Ne pomaže ni seljenje pčela na viša i vlažnija područja s boljom pašnjom jer ih u Baranji u ovom trenutku - gotovo nema. Istovremeno, velike vrućine ograničile su primjenu sredstava za suzbijanje bolesti varoe… Ukratko, problemi su to s kojima se ove godine susreću baranjski i drugi pčelari.

Bolesti
- Situacija nije dobra. Nema vode i rose koja je pčelama neophodna, pa sada trpe. Stoga im pčelari daju pojila koja će se pozitivno odraziti na razvoj zajednica - kaže Stipan Kovačić, predsjednik Pčelarske udruge Baranje, nastavljajući kako je potrebna i prihrana pčela šećernim sirupom. Spominje i pojave bolesti koje bujaju te prave veću štetu. Najviše je varoe, protiv koje je u tijeku tretiranje kako bi pčele sačuvali za iduću godinu. Sreća u nesreći, naglašava Kovačić, činjenica je da je bagrem bio relativno dobar, tim više što te, u Baranji najzastupljenije, medonosne biljke nije bilo u dovoljnim količinama već sigurno tri godine. Kaže kako je dobar bio i suncokret, odnosno uljana repica.

- Globalno gledajući, ova je godina bila prosječna, a hoćemo li do jeseni vrcati, vidjet ćemo. Kako je počelo, čini se da nećemo - govori Kovačić, objašnjavajući kako je u tijeku sezona livadskog bilja kojega zbog dugotrajne suše nema ili ga ima vrlo malo. Spominje brdo iznad Batine gdje su smještene njegove pčele, a gdje je, tvrdi, situacija katastrofalna kada je riječ o nedostatku vlage. Zato je, dodaje, i povećan broj pčela kod vodenih površina kao što su vanjske slavine ili bazeni. Ističe kako vrućine nisu toliki problem koliko nedostatak vlage, jer se pčele same brinu za ‘’klimatizaciju’’ košnica.

Neizbježna tema razgovora cijene su meda. Kaže kako je otkupna cijena vrlo niska, uvjetovana uvozom jeftinig meda iz Ukrajine i Kine koji, komentira, ‘’nije vidio pčelu’’.

Novi načini prodaje
- Uvozimo tri, četiri tisuće tone meda, pa otkupljivači dampingom skidaju cijenu našeg meda. Za cijenu koju oni nude jednostavno se ne isplati pčelariti. Maloprodajna cijena u Baranji relativno je dobra i kreće se od 7 do 10 eura za teglu od 720 ml, odnosno 900 grama. No, u Zagrebu ili na jadranskoj obali daleko je viša. To je naš problem, pa je potrebno što više edukacije kako bi se pčelari posvetili marketingu, web-shopovima i sličnom načinu prodaje. Drugim riječima, baranjski se pčelari moraju maknuti od prodaje isključivo s kućnog praga - odlučan je Kovačić.

Jedan je od načina otvaranja prema tržištu i organiziranje Dana baranjskog meda, manifestacije čiji je cilj promidžba meda, pčela i pčelara, odnosno njihovo približavanje potencijalnim kupcima te isticanje kvalitete domaćeg meda i dobrobiti od njegova konzumiranja. Održava se u Belom Manastiru tijekom ožujka, a ove je godine, podsjetimo, na ocjenjivanje, organizirano u sklopu manifestacije, pristigao 71 uzorak sedam vrsta meda - bagrema, lipe, kestena, suncokreta, uljane repice, medljikovca i cvjetnog meda.

U Baranji evidentirano 128 pčelara

Što se brojnosti tiče, baranjska pčelarska udruga među prvih je pet u Republici Hrvatskoj. U ovom trenutku u Baranji je evidentirano 128 pčelara sa 7112 prijavljenih pčelinjih zajednica, što je prosječno 55 po pčelaru. Taj je broj dosegnuo maksimum prije dvije godine i sada stagnira. Pčelari su prijavili od tri do 700 pčelinjih zajednica. Njih 54 prijavilo je više od 50, a 17 više od 100 pčelinjih zajednica. Godišnje proizvedu, sukladno s brojem prijavljenih košnica, stotinjak tona meda.


Komentari članka

Vezani članci

Američki vinski stručnjak otkrio čari Baranje i Erduta: „Graševina zaslužuje mnogo veću pozornost na svjetskoj sceni!”

10.11.2026.

Jedan od najpoznatijih američkih sommeliera, André Hueston Mack, u petak je posjetio Baranju i Erdut u sklopu vinskog obilaska organiziranog u suradnji Turističke zajednice Osječko-baranjske županije i Graševine Croatice, regionalne organizacije vinara Sl

Katastrofalne posljedice suše u Slavoniji: Usjevi su “sprženi”, ratari moraju krenuti u uzgoj otpornijih kultura

01.10.2026.

Suša koja je ljetos pogodila istok Hrvatske rezultirala je proglašenjem prirodne nepogode u svih pet slavonskih županija - Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj, Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Požeško-slavonskoj. Koliki će biti konačan ra

Paprikafest ponovno u Lugu: Vikend u znaku baranjske paprike, fišijade i koncerata mađarskih zvijezda

23.09.2026.

Lug će 3. i 4. listopada 2026. ponovno biti u znaku paprike, domaće gastronomije, glazbe i tradicije. U baranjskom mjestu održava se 17. Paprikafest, koji će i ove godine okupiti proizvođače paprike, ljubitelje domaćih proizvoda i posjetitelje iz Baranje

Suša poharala slavonska polja, ratari očekuju veliki pad prinosa

26.08.2026.

Zbog dugotrajnih ekstremnih vrućina i izostanka oborina slavonski ratari očekuju i do 70 posto manji prinos kukuruza. Ni ovogodišnji urod suncokreta seljacima ne ulijeva optimizam, samo bi količine uljane repice nakon lipanjske žetve donekle mogle ublažit

Suša pustoši hrvatska polja: Kukuruz za silažu skida se već 10 dana, kreće i žetva suncokreta

23.08.2026.

Ratari posljednjih tjedana obilaze svoja polja i pokušavaju procijeniti koliko će od onoga što danas izgleda kao usjev na kraju zaista završiti u silosima. Visoke temperature ubrzavaju dozrijevanje, biljke se prisilno suše, a nedostatak vlage u tlu sve vi

Tag cloud

  1. 2936 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1541 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1844 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2023 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1334 članka imaju tag trgovina
  11. 1388 članka imaju tag industrija
  12. 1277 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 722 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 391 članka imaju tag kompanije
  22. 804 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 535 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 386 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 521 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk