Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Velj 2010

Bitka protiv kolapsa mirovinskih sustava

Izvor: www.bankamagazine.hr · Autor: Daniel-Patrik Brčić  

Bitka protiv kolapsa mirovinskih sustava

Grčka i Španjolska najavljuju, Francuska planira, Češka je završila, Finska bi željela, a Velika Britanija razmišlja o reformi mirovinskog sustava zbog snažnog udara globalne ekonomske krize na njihove prihode, piše u četvrtak francuski dnevni list Le Monde.

Iako je do njega došlo u jeku ekonomskih problema u Europi ovaj svojevrstan pokret nije potpuno nov. Potaknute starenjem stanovništva mnoge zemlje su se odlučile za promjene i prije krize koja je izbila u jesen 2008. godine, povećavajući starosnu granicu za odlazak u mirovinu, reformirajući način izračuna mirovina ili prenoseći dio mirovinske štednje na privatni sektor. U Njemačkoj je na primjer 2006. godine vlada predvidjela postepeno povećanje starosne granice za umirovljenje sa 65 na 67 godina između 2012. i 2029. godine. U Italiji je ta granica za muškarce 1995. pomaknuta s 57 na 65 godina, a primjena će početi 2013. godine.

Recesija je proces reforme mirovinskih fondova ubrzala na dva načina. S jedne strane oslabila je mirovinske sustave, a s druge učinila je reformu nužnom radi oporavka javnih financija brojnih zemalja. U vrijeme kada javni deficiti rastu, a dug ugrožava financijske perspektive godina koje dolaze, vlade zabrinjava kako će savladati stavku koja predstavlja veliki teret za proračun. U Velikoj Britaniji ti izdaci čine 5,7 posto, u Francuskoj 12,4 posto, a u Italiji čak 14 posto bruto društvenog proizvoda (BDP).

Ekonomska kriza je, kažu stručnjaci, najprije u prvi plan stavila krhkost privatnih sustava, jer je pad burzi znatno smanjio vrijednost ulaganja mirovinskih fondova. Neke zemlje su iz toga izvukle radikalne zaključke, pa je Slovačka, koja je poticala učlanjenja u privatne fondove, omogućila radnicima povratak u javni mirovinski sustav. Osim nelikvidnosti, pritisak na javne fondove povećao je rast nezaposlenosti i posljedični pad uplata doprinosa. U zemljama u kojima su oni dominantni, reformu otežavaju politički problemi koje ona izaziva. Stručnjaci kažu da je, ipak, reforma nužna u borbi protiv zaduživanja.

"Reforma je hitna, ali nije za sadašnje vrijeme", kaže analitičarka Martine Durand.

Finska vlada naišla je na tu poteškoću kad je početkom 2009. pokušala podići starosnu granicu za odlazak u mirovinu, ali je pred velikim otporom javnosti morala ustuknuti. Slična situacija je i u Španjolskoj, gdje je postojeći sistem održiv do 2023. godine. Zbog toga je vlada predložila da starosna granica bude podignuta sa 65 na 67 godina, ali se njenom planu protivi čak 84 posto Španjolaca, dok sindikati najavljuju prosvjede. Plan predviđa i povećanje radnog staža za izračun mirovine s 15 na 25, što bi značilo smanjenje prihoda za umirovljenike.

Češka je uspjela progurati svoj plan i od 1. siječnja starosna granica za odlazak u mirovinu postepeno će rasti da bi 2028. iznosila 65 godina za muškarce i žene bez djece i između 62 i 65 godina za majke.

U Velikoj Britaniji državni službenici i dalje imaju privilegirane mirovine, obično u visini dvije trećine plaće, dok se radnici u privatnom sektoru moraju zadovoljiti jedinstvenom državnom mirovinom u iznosu od 560 funti mjesečno na koju muškarci ostvaruju pravo sa 65, a žene sa 60 godina. Tome se dodaju, u manje od 40 posto slučajeva, sredstva iz privatnih mirovinskih fondova, ali je problem što su ti prihodi oslabili zbog pada cijene dionica na burzi u koje su oni ulagali. Britanski premijer Gordon Brown planira zamrznuti mirovine radnika u javnom sektoru, a David Cameron, čelnik oporbenih konzervativaca, želi ih ograničiti na 50.000 funti godišnje. Nijedan ne predviđa povećanje mirovina koje isplaćuje država, a konzervativci čak žele povećati starosnu granicu za njihovu isplatu.


Komentari članka

Vezani članci

Mladić s Downovim sindromom u SAD-u izgradio višemilijunski biznis

12.12.2018.

Od pokretanja tvrtke krajem 2016. godine, posao raste sve više. U 2017. godini imali su preko 42 tisuće narudžbi i prihode od oko 1,7 milijuna dolara. Ove godine imat će od 160 do 180 tisuća narudžbi i prihode od preko 6 milijuna dolara.

U blokadi su 269.582 Hrvata

12.12.2018.

Po podacima Fine, u blokadi su krajem studenoga bile 7463 pravne osobe s ukupnim dugom od 7,5 milijarda kuna, od čega se na glavnicu odnosi 5,7 milijardi, a na kamatu 1,8 milijardi kuna

Apple, Microsoft ili Amazon. Tko je najvrjedniji na svijetu?

05.12.2018.

Vrijednost Microsofta se više nego utrostručila, od kad je u veljači 2014. vodstvo kompanije preuzeo Satya Nadella. On je ubrzao tranziciju korporacije prema uslugama baziranima na oblaku (cloud-based services).

Microsoft po vrijednosti prestigao Apple, prvi put nakon osam godina

03.12.2018.

Analitičari smatraju da će se sljedećih tjedana i mjeseci voditi mrtva trka za tron najvrjednije američke kompanije, što će ponajviše ovisiti o njihovim daljnjim poslovnim rezultatima.

Sporazum o Brexitu je potvrđen. Što dalje?

26.11.2018.

Bio je ovo jedan od kraćih EU samita. Nakon što je predsjednik Vijeća Europske unije Donald Tusk s predsjednicama država i vlada 27 članica EU-a na „radnom sastanku" razmijenio mišljenje i nakon što je zaključeno da su ispunjeni svi uvjeti za Članak 50 EU

Tag cloud

  1. 1835 članka imaju tag hrvatska
  2. 1861 članka imaju tag turizam
  3. 1508 članka imaju tag financije
  4. 1189 članka imaju tag izvoz
  5. 792 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 972 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 924 članka imaju tag trgovina
  8. 661 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 799 članka imaju tag investicije
  10. 934 članka imaju tag EU
  11. 867 članka imaju tag svijet
  12. 844 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 751 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 526 članka imaju tag marketing
  18. 451 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 481 članka imaju tag tehnologija
  21. 337 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 242 članka imaju tag potpore
  27. 372 članka imaju tag hnb
  28. 340 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 315 članka imaju tag eu fondovi
  30. 321 članka imaju tag agrokor
  31. 289 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 319 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 338 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 364 članka imaju tag BDP
  40. 282 članka imaju tag rast