Borba za tržište teško 2 milijarde kuna

Do kraja godine Vlada planira donijeti novi Zakon o platnom prometu, kojim će banke izgubiti monopol na bavljenje tim poslom, i to samo sedam godina nakon što su ga preuzele od Zavoda za platni promet, odnosno Fine. Osim domaćih banaka, platnim će se prometom moći baviti i sve kreditne institucije iz EU, domaće i strane institucije za elektronički novac te druge pravne osobe koje dobiju licenciju HNB-a.

Povratak Fine
Fina bi se tako ponovno mogla vratiti u igru, a interes za poslove platnog prometa mogle bi imati i velike trgovačke kuće, pošta, lutrija i svi drugi sa širokom prodajnom mrežom i dovoljno kapitala da konkuriraju bankama.

U dijelovima Konzuma od studenog se provodi eksperimentalni model plaćanja režijskih troškova, ali ne izravno, već u suradnji s Privrednom bankom Zagreb, koja je ‘pokrila’ Todorićev ulazak u taj biznis. Banka je s Konzumom sklopila ugovor o posredovanju u platnom prometu, što po novome više ne bi morali. PBZ kaže da će se uskoro režije i ostale usluge s uplatnicama s 2D bar kodom moći plaćati na 80 Konzumovih prodajnih mjesta. Novi zakon stupit će na snagu 1. siječnja 2011. godine, a HNB je prvu verziju zakona ponudio na javnu raspravu koja će trajati do sredine svibnja.

Neven Barbaroša, izvršni direktor HNB-ova sektora za platni promet, kaže da osim bankara druge pravne osobe nisu pokazale osobit interes za utjecaj na predložena zakonska rješenja. Barbaroša objašnjava da liberalizacija ne znači da će se računi moći plaćati u malim dućanima ili nekim drugim prodajnim mjestima jer će zakonodavac postaviti čvrste kriterije za bavljenje platnim prometom. Tvrtke koje bi se bavile platnim prometom moraju imati razrađen odnos s primateljima plaćanja, znatan temeljni i jamstveni kapital, osiguranje gotovine, sustav upravljanja i slične uvjete koje će moći ispuniti samo jaki poslovni subjekti.

E-novac po novom
Dodatni je problem što je direktiva s kojom se usklađuje zakon nova, a članice EU dobile su rok da do studenoga svoj platni promet usklade s direktivom, tako da se Hrvatska nema na koga ugledati u novoj reformi platnog prometa.

Očekuje se i izmjena EU direktive o elektroničkom novcu, koja bi telekom operaterima dala status e-money institucije, pa bi se i oni mogli uključiti u utrku za poslovima platnog prometa koji teži oko 2 milijarde kuna. – Sustav će postati uređeniji, a potrošači zaštićeniji – kaže Barbaroša. Kartične kuće trebat će licenciju za platni promet, a telekom operateri dopuštenje HNB-a za izdavanje e-novca putem prepaid kartica.