Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Pro 2008

Božićna drvca: Kazna za nelegalnu sječu i prodaju od 1000 do 7000 kuna

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Gordana Petrovčić  

Božićna drvca: Kazna za nelegalnu sječu i prodaju od 1000 do 7000 kuna

Maloprodaja božićnih stabala počet će 15. prosinca. U prodaji će biti oko 500.000 smreka i jela. Cijene običnih smreka kretat će se od 30 kuna za manja stabla do 100 kuna za stabla od dva metra. Drvca u lončanicama bit će 30 do 40 posto skuplja, kao i silveri i druge kvalitetnije vrste.
U rasadnicima Hrvatskih šuma i privatnih proizvođača pri kraju je presađivanje jela i smreka u lončanice. Njihova prodaja, kažu u Hrvatskim šumama, baš i ne raste, jer su nešto skuplja, iako su, uz odgovarajuću njegu, trajna. U prosjeku se tako na svakih 10 posječenih stabala proda jedno u lončanici.
»Sječa smreka i jela počet će dan do dva prije isporuke na tržište. Neće se odjednom posjeći sva stabla namijenjena ovogodišnjoj prodaji, nego će se sjeći postupno da bi što dulje ostala svježa«, kaže Milan Žgela, stručni suradnik za rasadničarstvo u Hrvatskim šumama. Upravo u svježini Žgela vidi prednost domaćih stabala pred uvezenima.
Uvoz jela i smreka i dalje je velik, 30 do 40 posto. Uzgoj u rasadnicima Hrvatskih šuma pokriva 15 posto potreba tržišta, a privatni proizvođači 50 posto.
»Sadašnja proizvodnja još ne može zadovoljiti hrvatske potrebe. Ove godine imamo manjak običnih smreka koje su traženije jer im je cijena niža od cijene ostalih vrsta«, kaže Žgela. No, uvoz se osjetno smanjuje od 2003. godine, kada je omjer uvezenih u odnosu na domaća stabla bio 80 posto u korist uvezenih. Situacija se promijenila zahvaljujući povećanoj ponudi hrvatskih proizvođača.
U rasadnicima Hrvatskih šuma uzgajaju se obična i srebrna smreka, Pančićeva omorika, duglazija i jela.
»Predviđam da će Hrvatska u idućih pet do deset godina postati i izvoznik božićnih drvaca«, kaže Žgela.
Svi borovi na tržištu moraju imati markice koje izdaju Hrvatske šume. Zelenim markicama označavaju se domaća drvca, a crvenim uvezena.
Crnog tržišta više gotovo i nema, jer za prodaju treba imati rješenje o upisu u Registar proizvođača božićnih drvaca, koje izdaju uredi državne uprave i Grada Zagreba nadležni za poslove šumarstva.
Trgovci moraju imati preslik tog rješenja da bi se znalo podrijetlo robe.
Upisnik u Registar proizvođača i izdavanje markica smanjili su mogućnost ilegalnog uvoza. No, događa se da se drvca uvoze »legalno«, ali pod drugim nazivom uvezenog proizvoda. Ta drvca, međutim, nemaju markicu, pa je na inspekciji da tome stane na kraj. Kazna za nelegalnu sječu, prodaju i kupnju stabala kreće se od 1000 do 7000 kuna za fizičku osobu.
Uzgoj božićnih drvaca pridonio je gotovo potpunom prestanku nedopuštene sječe stabala po šumama.
»Ako do nje i dođe, ona je više hir pojedinaca, nego organizirana akcija. U rasadnicima Hrvatskih šuma za 30 kuna može se kupiti stablo smreke od jednog metra, pa se krađa iz rasadnika ili sječa u šumi ne isplati«, objašnjava Žgela.

Tretiranje kemijskim sredstvima nije štetno
Tijekom proizvodnje, drvca se uglavnom tretiraju insekticidima radi zaštite od insekata. Neki proizvođači tijekom vegetacije tretiraju jele i smreke dušičnim sredstvima da bi zimi imale što zelenije iglice. »Isparavanjem tih sredstava na višim temperaturama u zatvorenim prostorima mogu se stvarati neugodni mirisi. No, nema opasnosti za ljude«, objašnjava Žgela. Dio kemijskih sredstava daje se i za sprječavanje preranog opadanja iglica.

Prskanje produljuje svježinu stabala
Smreke su manje otporne na centralno grijanje od jela. No, i iglice na jelama će u grijanom prostoru izdržati dvadesetak dana. Biljkama u lončanicama također smeta centralno grijanje, pa ih se svakodnevno treba prskati da se nadoknadi vlaga. »U pravilu ne treba vodom natapati zemlju jer je biljka zimi u fazi mirovanja pa ne uzima vlagu iz tla«, objašnjava Žgela.


Komentari članka

Vezani članci

Konzum se hvali povećanom prodajom piva i grickalica tijekom Svjetskog prvenstva

22.07.2018.

Za trajanja prvenstva ukupno je prodano deset puta više televizora nego što je uobičajeno, navode uz ostalo iz Konzuma.

Rat trgovaca za radnicima: Kvalitetnim ljudima nude dvostruko veće plaće, bonus od 500 kuna za svakog 'prebjega'

10.07.2018.

Natječaji za posao su stalno otvoreni i procesi selekcije se kontinuirano obavljaju. Uz plaće djelatnicima povećali smo i druga materijalna prava radnika, poput regresa, uskrsnica i božićnica te stimulacija za ostvareni rast

Lidl i Plodine najbrže rastući trgovci

03.07.2018.

Deset najvećih domaćih trgovaca u Hrvatskoj, bez Konzuma, prošle je godine u svojim blagajnama imalo 23,9 milijardi kuna prometa, što je 1,7 milijardi kuna više nego godinu ranije

Pevec u Bjelovaru otvorio veliki trgovački centar

02.07.2018.

Novi prodajni centar Peveca u Bjelovaru prostire se na četiri tisuće četvornih metara prodajne površine, dok je u aneksu zgrade predviđen prostor za odjel financija i računovodstva.

Spar povećao plaće za 9,5 posto

21.05.2018.

Uz povećanje plaća prvu polovicu godine obilježio je i val zapošljavanja pa su tako u SPAR-u počela raditi 564 nova djelatnika. SPAR Hrvatska danas zapošljava 4.600 zaposlenika.

Tag cloud

  1. 1778 članka imaju tag hrvatska
  2. 1802 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1165 članka imaju tag izvoz
  5. 760 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 904 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 918 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 394 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 296 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 300 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP