Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Pro 2008

Božićna drvca: Kazna za nelegalnu sječu i prodaju od 1000 do 7000 kuna

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Gordana Petrovčić  

Božićna drvca: Kazna za nelegalnu sječu i prodaju od 1000 do 7000 kuna

Maloprodaja božićnih stabala počet će 15. prosinca. U prodaji će biti oko 500.000 smreka i jela. Cijene običnih smreka kretat će se od 30 kuna za manja stabla do 100 kuna za stabla od dva metra. Drvca u lončanicama bit će 30 do 40 posto skuplja, kao i silveri i druge kvalitetnije vrste.
U rasadnicima Hrvatskih šuma i privatnih proizvođača pri kraju je presađivanje jela i smreka u lončanice. Njihova prodaja, kažu u Hrvatskim šumama, baš i ne raste, jer su nešto skuplja, iako su, uz odgovarajuću njegu, trajna. U prosjeku se tako na svakih 10 posječenih stabala proda jedno u lončanici.
»Sječa smreka i jela počet će dan do dva prije isporuke na tržište. Neće se odjednom posjeći sva stabla namijenjena ovogodišnjoj prodaji, nego će se sjeći postupno da bi što dulje ostala svježa«, kaže Milan Žgela, stručni suradnik za rasadničarstvo u Hrvatskim šumama. Upravo u svježini Žgela vidi prednost domaćih stabala pred uvezenima.
Uvoz jela i smreka i dalje je velik, 30 do 40 posto. Uzgoj u rasadnicima Hrvatskih šuma pokriva 15 posto potreba tržišta, a privatni proizvođači 50 posto.
»Sadašnja proizvodnja još ne može zadovoljiti hrvatske potrebe. Ove godine imamo manjak običnih smreka koje su traženije jer im je cijena niža od cijene ostalih vrsta«, kaže Žgela. No, uvoz se osjetno smanjuje od 2003. godine, kada je omjer uvezenih u odnosu na domaća stabla bio 80 posto u korist uvezenih. Situacija se promijenila zahvaljujući povećanoj ponudi hrvatskih proizvođača.
U rasadnicima Hrvatskih šuma uzgajaju se obična i srebrna smreka, Pančićeva omorika, duglazija i jela.
»Predviđam da će Hrvatska u idućih pet do deset godina postati i izvoznik božićnih drvaca«, kaže Žgela.
Svi borovi na tržištu moraju imati markice koje izdaju Hrvatske šume. Zelenim markicama označavaju se domaća drvca, a crvenim uvezena.
Crnog tržišta više gotovo i nema, jer za prodaju treba imati rješenje o upisu u Registar proizvođača božićnih drvaca, koje izdaju uredi državne uprave i Grada Zagreba nadležni za poslove šumarstva.
Trgovci moraju imati preslik tog rješenja da bi se znalo podrijetlo robe.
Upisnik u Registar proizvođača i izdavanje markica smanjili su mogućnost ilegalnog uvoza. No, događa se da se drvca uvoze »legalno«, ali pod drugim nazivom uvezenog proizvoda. Ta drvca, međutim, nemaju markicu, pa je na inspekciji da tome stane na kraj. Kazna za nelegalnu sječu, prodaju i kupnju stabala kreće se od 1000 do 7000 kuna za fizičku osobu.
Uzgoj božićnih drvaca pridonio je gotovo potpunom prestanku nedopuštene sječe stabala po šumama.
»Ako do nje i dođe, ona je više hir pojedinaca, nego organizirana akcija. U rasadnicima Hrvatskih šuma za 30 kuna može se kupiti stablo smreke od jednog metra, pa se krađa iz rasadnika ili sječa u šumi ne isplati«, objašnjava Žgela.

Tretiranje kemijskim sredstvima nije štetno
Tijekom proizvodnje, drvca se uglavnom tretiraju insekticidima radi zaštite od insekata. Neki proizvođači tijekom vegetacije tretiraju jele i smreke dušičnim sredstvima da bi zimi imale što zelenije iglice. »Isparavanjem tih sredstava na višim temperaturama u zatvorenim prostorima mogu se stvarati neugodni mirisi. No, nema opasnosti za ljude«, objašnjava Žgela. Dio kemijskih sredstava daje se i za sprječavanje preranog opadanja iglica.

Prskanje produljuje svježinu stabala
Smreke su manje otporne na centralno grijanje od jela. No, i iglice na jelama će u grijanom prostoru izdržati dvadesetak dana. Biljkama u lončanicama također smeta centralno grijanje, pa ih se svakodnevno treba prskati da se nadoknadi vlaga. »U pravilu ne treba vodom natapati zemlju jer je biljka zimi u fazi mirovanja pa ne uzima vlagu iz tla«, objašnjava Žgela.


Komentari članka

Vezani članci

U dm-u prosječna netoplaća viša od 9300 kn

19.10.2018.

Proteklu poslovnu godinu u dm-u obilježio je nastavak razvoja prometa u segmentu OTC proizvoda koji je rastao za 37,4 posto u odnosu prema poslovnoj godini 2016./2017. Nastavili smo razvoj asortimana vlastite robne marke koji smo proširili s četiri nove m

Što donosi zabrana rada nedjeljom? "Time ćemo postati Venezuela, a ne Austrija"

26.09.2018.

U Hrvatskoj trenutno vlada problem nedostatka radnika. Baš sam razgovarao s kolegom koji mi je ispričao da Konzum ne može naći mesara, ni za 10 tisuća kuna neto plaće

Konzum i dalje lider u sektoru trgovine

26.09.2018.

Trgovci su lani u Hrvatskoj ostvarili 35 milijardi kuna prihoda, što je porast od 3,2 posto u odnosu na godinu prije, a lider u maloprodaji i dalje je Konzum, kojeg slijede Lidl i Kaufland (Schwartz grupe), podaci su Agencije za zaštitu tržišnog natjecanj

Pevec isplaćuje 80 milijuna kuna dividende

30.08.2018.

Dividenda će se isplatiti u iznosu od 80 milijuna kuna, odnosno 61 kunu po dionici, što predstavlja 75 posto dobiti ostvarene poslovanjem u 2017. godini.

Konzum se hvali povećanom prodajom piva i grickalica tijekom Svjetskog prvenstva

22.07.2018.

Za trajanja prvenstva ukupno je prodano deset puta više televizora nego što je uobičajeno, navode uz ostalo iz Konzuma.

Tag cloud

  1. 1815 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1503 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 918 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 850 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 833 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 556 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 431 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 477 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 401 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 312 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 359 članka imaju tag BDP