Bruto inozemni dug gotovo 40 milijardi eura

Bruto inozemni dug Hrvatske je prema podacima Hrvatske narodna banke (HNB) na kraju travnja iznosio 39,9 milijardi eura, što je za 1,1 milijardu eura ili 2,9 posto više u odnosu na kraj 2018. godine.

To je po ocjeni analitičara Reiffeisen banke (RBA) rezultat pogoršanja inozemne pozicije kreditnih institucija i rasta inozemnog duga središnje banke.

S podacima za travanj potvrđen je neprekinuti niz godišnjeg pada inozemnog duga koji traje od kraja 2015. godine, uz sporadične iznimke u lipnju 2018. te veljači 2019. godine.

Najveći doprinos smanjenju vanjskog duga na godišnjoj razini došao je od smanjenja vanjske zaduženosti javnog sektora. Naime, na kraju travnja je bruto inozemni dug sektora opće države iznosio 13,8 milijardi eura što je za 458,8 milijuna eura ili 3,2 posto manje u odnosu na isti mjesec 2018. godine.

RBA-ovi analitičari smatraju da je godišnjem smanjenju bruto inozemnog duga pridonio i nastavak razduživanja ostalih domaćih sektora čiji se bruto inozemni dug krajem travnja spustio na 13 mlrd. eura (-3,4 posto), nastavljajući pritom trend razduživanja koji na godišnjoj razini traje od siječnja 2016. godine.

Ta kretanja najvećim su dijelom rezultat razduživanja u segmentu privatnih poduzeća čiji se bruto inozemni dug krajem travnja spustio na 9,4 mlrd. eura (2,4 posto manje u odnosu isto razdoblje godinu ranije). Pri tome se udio bruto inozemnog duga ostalih domaćih sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu spustio na 32,5 posto (sa 34,3 posto krajem prosinca 2018.) što odražava nastavak smanjenja inozemne zaduženosti kroz supstituciju kunskim kreditima kod domaćih banaka.

U travnju je nastavljen porast zaduživanja financijskog sektora tj. domaćih banaka. U tom segmentu bruto inozemni dug je krajem travnja je iznosio 4,4 mlrd eura (+8,2 posto u odnosu na travanj 2018. te +8,5 posto u odnosu na kraj 2018.). Pri tome je udio bruto inozemnog duga financijskog sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu s 10,5 posto u prosincu 2018. povećao na 11,2 posto krajem travnja 2019. godine.

Rast zaduživanja bankarskog sektora koji je započeo krajem 2018. godine analitičari RBA-a pripisuju rastućoj potražnji za kreditima, posebno gotovinskim nenamjenskim.

Napominju da bi objava statistike za svibanj i lipanj mogla potvrditi privremeni rast obveza središnje države prema inozemnim vjerovnicima. Naime, država je u lipnju na europskom tržištu izdala 1,5 mlrd eura desetogodišnjih euroobveznica čija sredstva će biti iskorištena za namiru dospijeća međunarodne obveznice denominirane u dolarima u studenom (1,5 mlrd dolara).

Na razini cijele 2019. godine očekuju nastavak trenda i poboljšanja relativnih pokazatelja inozemne zaduženosti. Pri tome daljnje smanjenje duga u sektoru poduzeća očekuju kao rezultat iščezavanja razlike u trošku financiranja na domaćem i inozemnom financijskom tržištu.

Smatraju da će najavljeni nastavak snažnije ekspanzivne monetarne politike ESB-a i FED-a zadržavati troškove inozemnog zaduživanja na niskim razinama te da u prilog poboljšanju uvjeta financiranja svakako ide i povratak investicijskog rejtinga Hrvatske.