Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Tra 2019

Budući umirovljenici imat će još manje mirovine i lošiju zdravstvenu skrb

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: poslovni.hr  

Budući umirovljenici imat će još manje mirovine i lošiju zdravstvenu skrb

Vlada je u četvrtak usvojila Program konvergencije za razdoblje do 2022. godine koji za cilj ima, kako mu i samo ime kaže, približavanje Hrvatske Europskoj uniji, ali dio projekcija iz tog programa pokazuje da se Hrvatska po nekim važnim pokazateljima u sljedećim desetljećima neće približiti prosjeku Unije nego će se čak i udaljavati.

Riječ je o izdvajanjima za mirovine, zdravstvo i dugotrajnu skrb o starijima, pa će današnji hrvatski srednjoškolci i studenti u vrijeme kad postanu umirovljenici zapravo zaostajati u standardu za svojim kolegama u EU-u. I to će se događati čak i u onim dijelovima javnog sektora u kojem će Hrvatska povećavati izdvajanja u sljedećim desetljećima, piše Novi list.

To povećanje neće se dogoditi u mirovinskom sustavu, jer će izdvajanja za mirovine sa sadašnjih 10,6 posto BDP-a u 2040. pasti na 9,1 posto, dok će 2070. godine pasti na 8,4 posto, iako će se do tada broj građana starijih od 65 godina samo povećavati. S druge strane izdaci za zdravstvo i dugotrajnu skrb za starije će rasti, ali na tom polju Hrvatska će, umjesto približavanja dodatno zaostajati za EU-om. Hrvatska danas za zdravstvo izdvaja 5,2 posto BDP-a dok je prosjek izdvajanja u EU-u 6,8 posto BDP-a.

Da takav postotak vrijedi i u Hrvatskoj za zdravstvo bi se izdvajalo još najmanje 5,7 milijardi kuna godišnje. No, razlika će se dodatno povećavati, Hrvatska će 2050. godine za zdravstvo izdvajati 5,8 posto a prosjek EU-a bit će 7,7 posto. Još veća razlika bit će kod dugotrajne skrbi za starije. Danas Hrvatska za tu skrb izdvaja 0,9 posto BDP-a, dok je u EU-u prosjek 1,6 posto BDP-a. Unatoč povećanju, Hrvatska toliki udio neće dosegnuti i u sljedećih pet desetljeća. Prema Vladinom projekcijama, 2070. godine Hrvatska će za dugotrajnu skrb ulagati 1,2 posto BDP-a, ali će prosjek odvajanja za dugotrajnu skrb u EU-u otići na 2,7 posto BDP-a.

Iako je Vladin dokument program konvergencije za razdoblje do 2022. godine, puno je bitnije, napominje ekonomski analitičar Željko Lovrinčević, pogledati trendove do 2030. i 2040 ili 2070. godine, a to bi posebice morali učiniti političari koji trebaju promišljati hrvatsko društvo i državu.

"Kad se pogledaju projekcije nekoliko desetljeća unaprijed onda govorimo o divergenciji, o udaljavanju od EU-a, ne o približavanju. U desetljećima koja dolaze imat ćemo radikalno pogoršavanje položaja starije populacije. Budući umirovljenici imat će relativno lošiju dostupnost zdravstvenih usluga i socijalne skrbi, a manje će se odvajati i za njihove mirovine", upozorava Lovrinčević. Dodaje da su danas po tom pitanju stvari lošije nego sedamdesetih godina prošlog stoljeća, što znači da djeca žive lošije od roditelja, a to se iznimno rijetko događalo u modernoj povijesti.

"Za nekoliko desetljeća unuci će živjeti lošije nego što su živjele njihove bake i djedovi, a to se doista nije događalo. Predviđanja da će za nekoliko desetljeća Hrvatska na mirovine ukupno, iz prvog i drugog stupa, trošiti 8,4 posto BDP– a, da će imati sve veći udio stanovnika iznad 65 i 85 godina znači da će se položaj starije populacije pogoršavati i da će prosječna mirovina biti oko 30 posto prosječne plaće što je znatno lošije od sadašnjih loših 40 posto", procjenjuje Lovrinčević.

Projekcije pokazuju, upozorava on, da se Hrvatska po standardu ništa nije približila Austriji u odnosu na ono gdje je bila dok su bile dio iste države, a da se to očito neće dogoditi ni u budućnosti. "O tim bi brojkama trebali misliti oni koji promišljaju hrvatsku politiku jer ćemo, ako se ovi trendovi nastave, izgubiti društvo u potpunosti. Hrvatska će postati samo destinacija. Je li doista cilj da postanemo samo zemljopisni pojam". pita Lovrinčević. Zaključuje da će se na kraju želja da netko doživi starost u Hrvatskoj pretvoriti u kletvu s obzirom na to kakav će biti položaj starijeg stanovništva za nekoliko desetljeća, piše Novi list.


Komentari članka

Vezani članci

Česima smo se nekad smijali kad su na more dolazili noseći paštete, a danas...

25.05.2019.

Češka je prema Svjetskom gospodarskom forumu 2018. bila 31. najkonkurentnija zemlja svijeta, dok je Hrvatska od nje lošije plasirana čak 43 pozicije.

Može li nam kišno vrijeme uništiti turističku sezonu?

24.05.2019.

S obzirom na to da sve ozbiljnije destinacije na Jadranu već godinama rade na razvoju novih i unaprjeđenju kvalitete postojećih turističkih proizvoda, ne očekujem da će loši vremenski uvjeti u svibnju imati značajan utjecaj na turističku sezonu

Kako do prosječne plaće od 7500 kuna, i kako to udvostručiti

21.05.2019.

Tranzicijski trošak mirovinske reforme u 2018. godini je bio više od devet milijardi kuna ili oko 2,5 posto BDP-a. Unatoč neslaganjima u stručnoj javnosti što čini tranzicijski trošak, nesporan je dio koji se odnosi na iznos mirovinskih doprinosa koji odl

Napokon sustav bez biljega

17.05.2019.

Vlada jučer usvojila podzakonski akt za uvođenje elektroničke naplate.

Prije roka zabijen zadnji pilot Pelješkog mosta, čekaju se pristupne ceste

13.05.2019.

Piloti su zbog neravnog morskog dna ostali viriti i do deset metara iznad morske površine. Izvođači kažu da će ih stoga morati rezati i nakon toga iz njih izvlačiti mulj i puniti ih armiranim betonom. Brod-crpka već obavlja svoj posao, a i ostali ploveći

Tag cloud

  1. 1900 članka imaju tag hrvatska
  2. 1918 članka imaju tag turizam
  3. 1526 članka imaju tag financije
  4. 1221 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 993 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 954 članka imaju tag trgovina
  8. 823 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 929 članka imaju tag svijet
  11. 956 članka imaju tag EU
  12. 878 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 762 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 523 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 573 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 495 članka imaju tag tehnologija
  21. 355 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 256 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 388 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 336 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 336 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija