Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Stu 2017

Čak 60 % tjestenine dolazi nam iz uvoza

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka RUPČIĆ  

Čak 60 % tjestenine dolazi nam iz uvoza

Tjesteničarska branša u Hrvatskoj bilježi zanimljive rezultate u posljednjih deset godina. Dio njih je pozitivan, a dio nije. Od onih pozitivnih spomenuli bismo podatak da se u tom razdoblju potrošnja tjestenine gotovo udvostručila, s prijašnjih 3,9 kilograma po glavi stanovnika na 7,3 kilograma, naveo je između ostalog Stjepan Odobašić, direktor tvrtke Robinson, koja organizira deseti internacionalni kongres tjesteničarstva „Conpasta“, koji će se održati 9. studenoga ove godine, i to četvrti put u Karlovcu.

Kako Odobašić nadalje navodi, Hrvati godišnje konzumiraju gotovo 40.000 tona tjestenine, a potrošnja bilježi daljnji trend porasta.

“To je još uvijek premalo u odnosu prema razvijenim europskim zemljama, a dovoljno je reći samo da naši susjedi Slovenci godišnje konzumiraju tri puta više tjestenine nego mi u Hrvatskoj. U spomenutom razdoblju došlo je također do bitnih pomaka u proizvodnji domaće tjestenine. Od prijašnjih 6500 proizvodnih tona godišnje Hrvatska je napravila znatan iskorak, pa danas proizvodi 22.000 tona. To je kap u moru u odnosu prema Italiji, koja proizvodi 2,3 milijuna tona tjestenine. Malo smo bolji od Jordana, kao pustinjske zemlje, koja proizvodi 20.000 tona godišnje. Proizvodnjom tjestenine u Hrvatskoj uz nekoliko većih proizvođača bave se uglavnom mali i srednji poduzetnici. U posljednjih nekoliko godina isprofiliralo se nekoliko značajnijih proizvođača, koji su primjenjujući nova tehnološka iskustva, znatno povećali proizvodnju, pa čak započeli izvoziti tjesteninu na europsko tržište i tržište zemalja ex Jugoslavije.
Izvoz

Kreću izvozni poslovi i za arapske zemlje uz obavezno dobivanje halal certifikata, navodi Odobašić i dodaje da je unatoč tome postotak uvoza tjestenine u Hrvatsku još uvijek izuzetno visok, a iznosi od 56 %, što zabrinjava.

- Iako je taj postotak svojevremeno iznosio čak 80 %, a i više, ipak je došlo do znatnih pomaka i smanjivanja uvoza. Trend uvoza i dalje se smanjuje, no usporedimo li podatak da Mađari godišnje uvoze samo sedam % tjestenine, Austrija 14 %, onda je očito da je hrvatska tjesteničarska branša još uvijek nedovoljno agilna. U konačnici stoji pred velikim izazovom te mora dati odgovor na pitanja: Tko će zadovoljiti intezivan rast potrošnje tjestenine? Kako razviti domaće potencijale i suvereno parirati uvoznoj tjestenini? Kako privoljeti domaće trgovačke lance, a posebice hrvatski hotelijersko-restoraterski i turistički sektor da sve više potpisuje nadružbenice za domaćom tjesteninom? Odgovor na ta pitanja je složen - kaže Odobašić.

Inače, ovaj se kongres se organizira pod visokim pokroviteljstvom Karlovačke županije, Grada Karlovca, Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Zagreb, HKS-a, Hrvatskog kuharskog saveza, Turističke zajednice Karlovačke županije HGK Karlovac i Obrtničke komore Karlovačke županije.
Povezivanje

Osnovni je cilj kongresa preferiranje domaćih jela, populariziranje tjestenine, kao zdrave hrane putem različitih okusa i sirovina. Kako bi se kongres približio široj publici, u četvrtak, 9. studenoga 2017., tijekom poslijepodneva za građane će tvrtka Robinson prirediti malu tjesteničarsku feštu s više od 500 obroka raznih vrsta tjestenina. - U Hrvatskoj se domaća hrana u pansionskoj ponudi hotela nudi u samo 40 posto slučajeva. U à la carte hotelskoj ponudi situacija je i gora, pa autohtona hrana čini tek 29 posto ponude. U restoranima je situacija bolja, no u hotelskoj je ponudi izuzetno loša. Rješenje je, povezivanje ugostitelja i proizvođača hrane - smatra Slobodan Ivanović, profesor na opatijskom Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu.


Komentari članka

Vezani članci

Puškarić proizvodi svu cikoriju za potrebe Franck-a

13.11.2017.

Cikorija koja se koristi za klasične kavovine se, u suradnji s našim kooperantom Marijom Puškarićem u potpunosti uzgaja i prerađuje u Hrvatskoj. Sušene kockice cikorije se prže, melju i pakiraju za Kavovinu Franck

Halal i košer posebno se cijene: evo kako do certifikata koji 'osvaja' nova tržišta i značajno povećava profit

09.10.2017.

Budući da su proizvodi s halal i kosher certifikatom prisutni u svim prehrambenim navikama i svim područjima svijeta, prihvatljivi za sve životne dobi te za pripadnike drugih vjeroispovijesti, zdravstveno ispravni i dodatno provjereni i kontrolirani, za n

Slavonski kulen dobio EU zaštitu naziva

05.10.2017.

U vezi s nazivom “Slavonski kulen”/”Slavonski kulin” prijedlogom Uredbe predlaže se upis naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla

Cijena maslaca leti u nebo, prijeti nestašica

25.09.2017.

Francuski pekari situaciju s maslacem nazivaju »velikom krizom«, upozoravajući kako njegova cijena nikad prije nije bila tako visoka, što se mora odraziti i na cijenu kroasana, brioša i slastica

Vrijeme je da se uvoznici starog mesa počnu kažnjavati

22.09.2017.

Jer, ako je meso koje dolazi iz uvoza, nekoliko puta prepakirano dok ne stigne na stol hrvatskih potrošača, onda se te zlouporabe događaju i u drugim državama članicama, a ne samo u Hrvatskoj i prekršitelji trebaju biti kažnjen

Tag cloud

  1. 1685 članka imaju tag hrvatska
  2. 1720 članka imaju tag turizam
  3. 1475 članka imaju tag financije
  4. 1115 članka imaju tag izvoz
  5. 711 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 907 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 619 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 866 članka imaju tag trgovina
  9. 887 članka imaju tag EU
  10. 701 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 795 članka imaju tag ict
  13. 731 članka imaju tag menadžment
  14. 907 članka imaju tag kriza
  15. 724 članka imaju tag svijet
  16. 532 članka imaju tag maloprodaja
  17. 499 članka imaju tag marketing
  18. 463 članka imaju tag krediti
  19. 450 članka imaju tag tehnologija
  20. 286 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 374 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 417 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 381 članka imaju tag obrazovanje
  26. 332 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 215 članka imaju tag potpore
  28. 310 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  29. 292 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 334 članka imaju tag energetika
  32. 272 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 286 članka imaju tag agrokor
  35. 354 članka imaju tag vlada
  36. 277 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 274 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 232 članka imaju tag proizvodnja