Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Tra 2016

Čelni ljudi strateških tvrtki birat će se javnim natječajem ili putem agencija

Izvor: liderpress.hr · Autor: Lider/Hina  

Čelni ljudi strateških tvrtki birat će se javnim natječajem ili putem agencija

Vlada je na sjednici u srijedu donijela uredbe kojima se određuju kriteriji za odabir predsjednika i članova nadzornih odbora i uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, i to putem javnog natječaja ili posredstvom specijalizirane agencije.

Prema riječima prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka, uredba kojom se uređuju kriteriji za odabir predsjednika i članova uprava donosi se jer je dosadašnja, iz listopada 2015., određivala da se čelni ljudi tih poduzeća biraju javnim natječajima uz posredovanje specijaliziranih agencija.

Novom uredbom se, pak, određuje da se biraju ili putem javnog natječaja ili posredstvom specijalizirane agencije, koja se također o potrebi može odabrati na javnom natječaju.

Uredbom, koja sadrži opće minimalne uvjete, nadležnosti i korake postupanja u provedbi javnog natječaja, odnosno izborom putem specijalizirane agencije, pojednostavljuje se i ubrzava se postupak odabira kandidata, kazao je Karamarko.

Samu odluku za koja trgovačka društva će se odabir kandidata provoditi posredstvom specijalizirane agencije donosit će vladino Povjerenstvo za upravljanje strateškim trgovačkim društvima.

Među uvjetima koje kandidati za čelna mjesta u poduzećima od strateškog značaja za državu su završen najmanje diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće struke, najmanje 5 ili 10 godina radnog iskustva na rukovodećim položajima, ovisno o veličini društava od strateškog i posebnog interesa za državu kao i nepostojanje sukoba interesa.

Slični se kriteriji određuju i za kandidate za članstvo u nadzornim odborima tih društava, među kojima će odabir provesti Povjerenstvo za upravljanje strateškim trgovačkim društvima te Vladi predložiti koga da imenuje.

Te su dvije uredbe bile dopunske točke dnevnog reda za današnju sjednicu Vlade, kao i dopuna očitovanja Ustavnom sudu u vezi s pokretanjem postupka izmjena, dopuna ili donošenja novog Obiteljskog zakona, za koji je zatraženo pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti.

Vlada je radi zahtjeva Ustavnoga suda prije dvadesetak dana osnovala radnu skupinu koja je, kako je izvijestila ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić, zaključila da je sadašnji Obiteljski zakon neprimjenjiv, nedorađen i jako kompliciran te da treba izraditi novi.

Izvješće o upravljanju državnom imovinom u 2015.

Vlada je prihvatila i Izvješće o provedbi plana upravljanja državnom imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za 2015. godinu, koji uz ostalo sadrži pojedinačna izvješća 56 trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa, sa sistematiziranim financijskim i drugim podacima o poslovanju.

Prema tom izvješću, tijekom prošle godine donesene su odluke o prodaji za 28 trgovačkih društava na uređenom tržištu, 88 društava za prodaju javnim nadmetanjem te za ukupno 14 trgovačkih društva u većinskom državnom vlasništvu.

Pri tome je ukupni prihod od prodaje dionica na uređenom tržištu iznosio 73,5 milijuna kuna, a od prodaje poslovnih udjela ili dionica 14 (od 88 oglašenih) društava 14,1 milijun kuna. Od oglašene prodaje dionica ili poslovnih udjela 14 društava u većinskom državnom vlasništvu, prihod je od prodaje u tri društva ostvaren u iznosu od 118,3 milijuna kuna.

Podaci iz izvješća uz ostalo pokazuju i da je ukupna bruto dobit trgovačkih društava od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku lani iznosila 2,95 milijardi kuna, a trgovačkih društava od posebnog interesa u kojima država ima većinski udio 421,2 milijuna kuna. S druge strane, trgovačka društva od posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima vlasništvo manje od 50 posto i čije dionice kotiraju na uređenom tržištu kapitala, kumulativno su poslovala s gubitkom od 1,22 milijarde kuna.

Zajam za zaštitu od poplava

Vlada je, uz ostalo, prihvatila i prijedlog zakona o potvrđivanju Okvirnog ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe za Projekt zaštite od poplava. Procijenjena vrijednost projekta, prema riječima ministra poljoprivrede Davora Romića, je 80 milijuna eura, uključujući PDV, od čega bi se 50 posto financiralo tim zajmom, a 50 posto iz izvornih prihoda Hrvatskih voda.

Predviđena je provedba u razdoblju od 2015. do 2018. godine, s povlačenjem prve tranše u 2016. godini. Pretpostavljena dinamika povlačenja zajma je u tri jednake tranše od po 13,33 milijuna eura u razdoblju 2016. do 2018. godine, uz pretpostavljenu vrijednost kamatne stope od 0,26 posto. Ukupni trošak kamate iznosio bi oko 520 tisuća eura, odnosno nešto više od 4,05 milijuna kuna.

Projektom je planirano unaprijediti, obnoviti i dograditi postojeći sustav zaštite od poplava kako bi se smanjili rizici od poplava širom Hrvatske i ostvarila viša razina zaštite stanovništva na prioritetnim riječnim slivovima, posebice na vodnom području rijeke Dunav i jadranskom vodnom području.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska za 10 milijuna eura ide s Poljskom u utrku za AI gigatvornicu

31.07.2026.

Novac ide za budući zakup računalnih usluga, i to samo ako projekt koji koordinira Poljska pobijedi na europskom natječaju.

Vlada mijenja porezni sustav: Evo koga će zahvatiti nove mjere

27.07.2026.

Vlada priprema porezne izmjene za obrtnike, iznajmljivače i građane izvan sustava PDV-a, a najavljeno je i ukidanje poreza na mirovine za 580.000 umirovljenika

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Tag cloud

  1. 2891 članka imaju tag turizam
  2. 2729 članka imaju tag hrvatska
  3. 1518 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 703 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 697 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 544 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 460 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk