Cijena rada po satu u Hrvatskoj iznosi tek 11,2 eura, dok je prosjek u EU 29,1 eura

Iako nije novost da smo po mnogo toga daleko od europskog prosjeka, novi podaci, koje je objavio Europski statistički ured Eurostat, pokazuju da zaostajemo i kada je u pitanju trošak radnog sata za poslodavca. Naime, cijena sata rada, u kojeg su uračunata davanja državi, u Hrvatskoj je u 2021. godini iznosila tek 11,2 eura.

Time je istraživanje, koje je napravljeno na razini Europske unije, pokazalo koliko se nalazimo ispod europskog prosjeka s obzirom na to da je prosjek troškova rada EU bio je 29,1 eura, a 32,8 eura u eurozoni.

U krugu najlošijih
Nije ohrabrujuće niti to da što na listi zauzimamo peto mjesto, ali od kraja. U EU niži trošak rada od Hrvatske imaju Latvija, u kojoj troškovi znose 11,1 eura, Mađarska, sa troškovima od 10,4 eura, Rumunjska, sa neslavnih 8,5 eura, te kao posljednja na listi Bugarska, u kojoj cijena sat rada stoji tek neslavnih sedam eura.

Istovremeno, zapadne zemlje, s kojima se često volimo uspoređivati, stoje nešto drugačije. Najviši troškovi su u Danskoj u kojoj sat vremena rada košta 46,9 eura. Odmah iza nje su Luksemburg, sa 43 eura, Belgija, sa 41,6 eura, a onda i Francuska, Nizozemska i Švedska, sa nešto manje od 40 eura po satu. I Austrija, Njemačka i Irska, zemlje u koje Hrvati često odlaze po 'bolje sutra', su među boljima u Europi kada gledamo koliko poslodavci potroše kako bi imali radnike. U Austriji cijena sata iznosi 37,5 eura, u Njemačkoj je zanemarivo niža - 37,2, eura - te ih Irska prati s 33,5 eura po satu.

Također, već kod prvih susjeda, u Sloveniji, cijena sata rada je gotovo duplo veća no što je u Hrvatskoj, a iznosi 21,1 euro po satu.

Zabilježen rast
Ono što je pozitivno je da je, kako navodi Die Presse, u usporedbi s 2020. godinom, europska satnica u prošloj godini u prosjeku porasla za 1,7 posto. U eurozoni rast troškova iznosio je 1,2 posto, a troškovi rada porasli su u svim zemljama EU, osim Italije i Španjolske.

Najveći porast zabilježen je u Litvi, koji je iznosio 12,5 posto, zatim u Estoniji koja je skočila za 6,5 posto te na Cipru i u Sloveniji, koje su imale jednaki rast od 6,2 posto.

Gledano prema djelatnostima ili sektorima, troškovi plaća su najveći u javnoj upravi, s prosjekom EU-a od 30,3 eura po satu.

Inače, sama statistika troškova ne uključuje samo bruto plaće, isplate bonusa, službene automobile i stanove tvrtke. U nju su uključeno i neizravni troškovi kao što su doprinosi poslodavca za socijalno osiguranje, troškovi daljnjeg usavršavanja i porezi na plaću, a za izradu statistike su u obzir uzeti podaci tvrtki s najmanje deset zaposlenih.

Zanimljivo je i da je udio tih neizravnih troškova – i tu se, prije svega, misli na doprinos poslodavca za socijalno osiguranje – iznosio gotovo četvrtinu troškova. Iako je taj je udio prošle godine bio najveći u Švedskoj i Francuskoj te je iznosio preko 30 posto, u Austriji je također premašio prosjek EU-a.