Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Pro 2010

Cijene hrane u Hrvatskoj među najvećima u Europi

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Vesna ROLLER  

Cijene hrane u Hrvatskoj među najvećima u Europi

Hrvatske obitelji na osnovnu hranu troše više nego građani svih drugih srednjoeuropskih i istočnoeuropskih država koje su već članice Europske unije, izuzevši Slovenije. Prosječni troškovi za bazične prehrambene artikle u našoj zemlji veći su nego u "staroj" EU članici, Portugalu, kao što smo "pretekli" i cijelu tranzicijsku Europu - Poljsku, Češku, Slovačku, Mađarsku, tri baltičke države te daleko iza sebe ostavili Rumunjsku i Bugarsku. Pokazalo je to istraživanje kojim je obuhvaćeno 37 država Europe - 27 EU članica i tri kandidatkinje za EU, Island, Norveška, Švicarska, te četiri balkanske zemlje - Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Albanija.

Na rang-listi ovih 37 zemalja, Hrvatska se po prosječnim troškovima za osnovnu hranu - kruh i žitarice, meso, ribu, mlijeko i mliječne proizvode, povrće, voće, ulja i masti - koji iznose 93 posto EU prosjeka, nalazi na 20. mjestu. Slovenija, u kojoj ovi isti troškovi iznose 96 posto EU prosjeka, tek je za dva mjesta "bolja" od nas, dok je Poljska, primjerice, na 36. mjestu, što znači da je, nakon Makedonije, najjeftinija zemlja starog kontinenta. Kada se gledaju pojedinačne cijene, stanje u Hrvatskoj još je i crnje jer su se cijene kruha i žitarica u Hrvatskoj popele na čak 99 posto EU prosjeka. Cijena ribe pak ga je i premašila - jedan je postotak veća od prosječne u EU. Za mlijeko i mliječne proizvode hrvatski građani plaćaju cijene koje dosežu 96 posto prosječnih u Uniji, za ulja i masti moraju izdvojiti i više od tog prosjeka, 102 posto. Koliko je teže prehraniti se hrvatskim nego primjerice češkim obiteljima, ilustrira podatak da Česi, čiji je BDP po stanovniku gotovo 50 posto veći od hrvatskog, na hranu potroše tek 74 posto EU prosjeka. Kruh i krušni proizvodi, kao i meso, u Češkoj stoje tek 69 posto EU prosjeka. Još su veće razlike između Hrvatske i Poljske. Poljaci, naime, za hranu troše tek 63 posto EU prosjeka.

Posebno je neugodno iznenađenje ovog istraživanja da su cijene hrane u Hrvatskoj vrlo blizu onima u Velikoj Britaniji, koja je na ljestvici troška za osnovne prehrambene artikle tek jedno mjesto iznad nas. Još je šokantnije, primjerice, da kruh i žitarice Britanci plaćaju manje nego naši građani - po cijenama koje iznose 84 posto EU prosjeka. Puno im je jeftinija i riba - 75 posto prosjeka, te ulja i masti - 87 posto prosjeka. Višu poziciju na ljestvici zaradili su samo zbog toga što su im znatno veće cijene povrća i voća nego u nas - tu su na 117 posto EU prosjeka, te zbog malo viših cijena mesa - 102 posto.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska lani uvezla hrane za gotovo 7 milijardi eura: Deficit dosegnuo 2,85 mlrd. €

14.05.2026.

Hrvatska je prošle godine uvezla poljoprivredne i prehrambene proizvode u vrijednosti gotovo sedam milijardi eura te ostvarila deficit od 2,85 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom pala je sa 74 posto u 2020. na 59 posto prošle godine, a zbog niske sa

Tvrtkama napokon lakši pristup financiranju: Stižu izmjene važnog zakona

08.05.2026.

Očekuje se da će provedba zakona smanjiti administrativno i financijsko opterećenje izdavatelja, ubrzati javne ponude i uvrštenja, povećati transparentnost i zaštitu ulagatelja te ojačati pravnu sigurnost i usklađenost s pravnom stečevinom EU-a, uz jačanj

Hrvatska 2035.: IT će eksplodirati, u industriji kritičan nedostatak ljudi

07.05.2026.

Dokument Europskog centra za razvoj strukovnog obrazovanja predviđa da će za 10 godina najveći izazov biti zapošljavanje u industriji

Kako je Hrvatska izgubila razvojnu utrku započetu prije 22 godine

04.05.2026.

Nakon 1. svibnja 2004. i najvećeg proširenja EU većina država tranzicijske Europe ubrzano je rasla. Hrvatska to do danas nije nadoknadila Subota, 1. svibnja 2004. bio je prijelomni dan za Europu. Ulaskom deset država u Europsku uniju stvorena je nova kon

Märtha Rehnberg: Lideri koji nemaju viziju budućnosti prestaju biti lideri

22.04.2026.

Izađite iz starih menadžerskih praksi poput klasičnih okvira Porterovih pet sila i sličnih koji vežu vaše razmišljanje uz organizaciju i sadašnjost

Tag cloud

  1. 2859 članka imaju tag turizam
  2. 2711 članka imaju tag hrvatska
  3. 1496 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1812 članka imaju tag svijet
  5. 1395 članka imaju tag ict
  6. 2004 članka imaju tag financije
  7. 1568 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1657 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1343 članka imaju tag industrija
  12. 1250 članka imaju tag investicije
  13. 1080 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1078 članka imaju tag menadžment
  15. 694 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 870 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 462 članka imaju tag BDP
  19. 687 članka imaju tag opg
  20. 793 članka imaju tag maloprodaja
  21. 556 članka imaju tag poticaji
  22. 710 članka imaju tag marketing
  23. 407 članka imaju tag potpore
  24. 519 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 458 članka imaju tag koronavirus
  26. 516 članka imaju tag eu fondovi
  27. 965 članka imaju tag kriza
  28. 536 članka imaju tag porezi
  29. 359 članka imaju tag kompanije
  30. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  32. 529 članka imaju tag obrazovanje
  33. 438 članka imaju tag osijek
  34. 451 članka imaju tag start up
  35. 512 članka imaju tag dzs
  36. 453 članka imaju tag energetika
  37. 418 članka imaju tag hnb
  38. 427 članka imaju tag vlada
  39. 346 članka imaju tag hgk
  40. 362 članka imaju tag žensko poduzetništvo