Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Lis 2024

Čovjek koji može spasiti poljoprivredu istočne Hrvatske

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Marija Brnić  

Čovjek koji može spasiti poljoprivredu istočne Hrvatske

Proteklih pet godina pokazalo je da je Zvonimir Sedlić bio u pravu, imao je ispravnu viziju kako hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju smjestiti u visokoisplativi globalni okvir. U tih nekoliko godina uspio je postići gotovo nemoguće, potaknuti interes stotina hrvatskih razjedinjenih farmera da pređu na njima potpuno novu poljoprivrednu kulturu, bob, koji je do sada bio uzgajan tek na u malim povrtnjacima na jugu Hrvatske, te je tamo i opjevan.

Ubrzo se bob pokazao kao najdohodovnija hrvatska poljoprivredna kultura, pogodna i za uzgoj u ekstremnim vremenskim uvjetima, a Sedlić kaže kako je profil poljoprivrednika partnera raznolik, ali su se mlađi pokazali najspremnijima za usvajanje novih tehnologija i agrotehničkih mjera, te regeneraciju tla.

NutriS prerađuje bob i crpi proteine koji postaju sve važniji u svjetskoj prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Sedlić i njegov način poslovanja je i od prije poznat, on podigne biznis, proda ga i ide dalje.

Uvijek prepoznaje nove perspektivne niše, ne boji se partnera u projektu, a tako je i s NutriS-om, kojeg je u Novom Šenkovcu podigao najprije s danskim partnerom Pure20, koji je u međuvremenu ušao u portfelj investicijskog fonda Summa Equity iz Švedske.

Taj fond, koji upravlja s portfeljom vrijednim oko 5 milijardi eura, strateški je orijentiran na projekte koji predstavljaju globalne izazove i neizvjesnosti. A hrana i čist okoliš koji su objedinjeni u NutriS-ovoj proizvodnji upravo su takav projekt. Zvonimir Sedlić ostao je, inače, vlasnički prisutan u NutriS-u, te kao predsjednik Uprave i dalje vodi ovaj projekt.

Što za NutriS i njegovo daljnje poslovanje znači ulazak novog partnera, što donosi Summa Equity i što će se time mijenjati ili unaprijediti?
Ulazak strateškog partnera kakav je Summa Equity predstavlja ključan korak u daljnjem razvoju i unapređenju našeg poslovanja. On dijeli našu viziju održivog poslovanja s pozitivnim društvenim utjecajem i, jednako kao i mi, uviđa važnost ulaganja u održive prehrambene lance.

U Summa Equityju su prepoznali našu ideju i predanost tima kao velik potencijal u koji treba uložiti značajan kapital. Premda unutar kompanije neće doći do velikih promjena, ovo partnerstvo omogućit će nam da se usredotočimo na povećanje efikasnosti proizvodnih procesa, strateško pozicioniranje u ključnim tržišnim segmentima, ulaganje u istraživanje i razvoj te jačanje prisutnosti na tržištu Sjeverne Amerike.

Također, sa Summom dijelimo i predanost rješavanju izazova klimatskih promjena i njihova utjecaja na prehrambeni sustav. Na globalnoj razini, 47 zemalja već je postiglo ugljičnu neutralnost uz ekonomski napredak, a održiva poljoprivreda postaje ključna za smanjenje emisija i dugoročnu stabilnost prehrambenih lanaca.

Nije uobičajeno u hrvatskom poduzetništvu, no u svoj ste projekt brzo uključili strateškog partnera, dajući mu većinski udjel. Kako ste se odlučili na to?
Od samog početka NutriS je imao globalnu viziju i ambiciozne ciljeve, što je zahtijevalo različite pristupe vlasništvu. Tijekom godina prošao sam gotovo sve vrste vlasništva – od obiteljskog, preko samostalnog, do partnerstva.

Svaki model ima svoje prednosti, ali za velike, inovativne projekte kao što je NutriS, smatram da je ovakva struktura s privatnim investicijskim fondom najefikasnija. Navedeno omogućava pristup adekvatnom kapitalu i stvaranje značajne dodane vrijednosti u dinamičnim vremenima poput današnjih.

U prethodnoj strukturi imao sam tehnološkog partnera koji je, nažalost, prošao turbulentno razdoblje restrukturiranja, što je utjecalo i na naš proces optimizacije proizvodnje te usporilo razvoj. Ideja je oduvijek bila da NutriS ima upravo ovakvu strukturu vlasništva, koja omogućava dugoročni rast i uspjeh. Jer, kako kažu – ako želiš brzo, idi sam, ali ako želiš daleko, idi s nekim.


Komentari članka

Vezani članci

Hektar oranice u godinu dana prosječno poskupio za 1.492 eura

15.06.2025.

Prosječna cijena kupljenih oranica u Republici Hrvatskoj u 2024. godini iznosila je 5.983 eura po hektaru što je 1.492 eura više nego 2023. godine, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o cijenama određenih kategorija poljoprivred

Najsušnije proljeće u stoljeću: Poljoprivrednici čekaju kišu koje nema u prognozi

23.05.2025.

Ove godine, dok biljke već rastu, ali ozbiljno nedostaje kiše koja bi natopila mlade usjeve, nizozemski poljoprivrednik ponovno sa zabrinutošću prati vremensku prognozu. "Ovo je kritično razdoblje, treba nam voda svaki tjedan", rekao je Ten Cate koji uzga

Hrvatska poljoprivredna proizvodnja nije ni blizu samodostatna: ‘Najviše nam nedostaje mlijeka

16.05.2025.

Godinama uvozimo najviše mesa, pogotovo svinjetine, uvozimo sve više kruha i pekarskih proizvoda

Gruntek u 2024. proizveo 300 tona povrća, ali ne može dobiti poticaje

13.05.2025.

Ove godine namjerava posaditi milijun i pol biljaka te proizvesti 500 tona povrća, ali za većinu poljoprivrednih poticaja nema uvjete

Martina Petrak: Ovčja vuna mi je spasila vrt od napasnih puževa

13.05.2025.

Vrt bi joj svake godine bio sve manji i manji jer su puževi znali sve pojesti. Prošlu je godinu odlučila isprobati Woolee ekološki repelent od ovčje vune kojim se oduševila.

Tag cloud

  1. 2737 članka imaju tag turizam
  2. 2606 članka imaju tag hrvatska
  3. 1724 članka imaju tag svijet
  4. 1414 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1945 članka imaju tag financije
  6. 1620 članka imaju tag izvoz
  7. 1504 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1297 članka imaju tag trgovina
  9. 1362 članka imaju tag ict
  10. 1205 članka imaju tag investicije
  11. 1274 članka imaju tag industrija
  12. 1063 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1037 članka imaju tag menadžment
  14. 857 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 1161 članka imaju tag EU
  16. 641 članka imaju tag opg
  17. 777 članka imaju tag maloprodaja
  18. 534 članka imaju tag poticaji
  19. 661 članka imaju tag tehnologija
  20. 696 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 387 članka imaju tag potpore
  23. 964 članka imaju tag kriza
  24. 512 članka imaju tag eu fondovi
  25. 494 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 517 članka imaju tag porezi
  27. 479 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 488 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 428 članka imaju tag osijek
  30. 517 članka imaju tag obrazovanje
  31. 538 članka imaju tag krediti
  32. 426 članka imaju tag start up
  33. 499 članka imaju tag dzs
  34. 440 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 411 članka imaju tag hnb
  37. 421 članka imaju tag vlada
  38. 338 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor