Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Lip 2016

Danas se može kupiti sve, osim tradicije. Ona je neprocjenjiva!

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Božica Babić  

Danas se može kupiti sve, osim tradicije. Ona je neprocjenjiva!

U svim domaćim kompanijama dijamantnog sjaja ističu da je tradicija konkurentska prednost, ali i golema odgovornost.

Niz hrvatskih tvrtki iz prehrambenog sektora može se pohvaliti dugovječnošću i iznimno bogatom tradicijom na kojima im mogu i te kako zavidjeti brojne, financijski moćnije multinacionalke. Izdvojili smo neke kako bismo ilustrirali da Hrvatska u svojoj biznis ogrlici, unatoč brojnim problemima i gospodarskim dvojbama, ima desetke vrijednih dijamanata koji odolijevaju inozemnoj konkurenciji.

Mesna industrija Gavrilović
Tradicija je temelj tržišne pozicije petrinjske mesne industrije Gavrilović. Obitelj Gavrilović ističe kako su se njihovi pretci još 1690. bavili mesarstvom, a izvadak iz sudskog registra iz 1889. svjedoči o upisu Prve hrvatske tvornice salama, kobasica i sušenog mesa Mate Gavrilovića i sinova. "Prema toj tradiciji definiraju se strateške smjernice i prodajno marketinške aktivnosti. Možemo to okarakterizirati i kao brigu i kao motivaciju, jer bez brige i motivacije nema ni kvalitetnih prozvoda što je na prvom mjestu kad je u pitanju krajnji potrošač," ističe Georg Gavrilović ml. Svijest potrošača o Gavrilović brendu na domaćem tržištu na prvom je mjestu piramide tako da je tradicija jedna od najbitnijih elemenata brenda. Svi potrošači prepoznaju stoljetne recepture i okus koji se, kažu, nikad nije promijenio. "Na stranim tržištima naši se poslovni partneri uvijek oduševe informacijom koliko dugo Gavrilović egzistira i koliko je uopće moguće da proizvodi u današnjoj tržišnoj utakmici imaju iste recepture i kvalitetu", kaže on. Danas, smatra, dugoročni planovi više ne postoje, sve se toliko brzo mijenja da su nestali. Tržište se prati na dnevnoj ili tjednoj osnovi. Ponekad se odluke donose na temelju jedne promjene. "Tradicija će i u budućnosti imati značenja, ali pod uvjetom da kompanije budu fleksibilne i imaju sposobnost predviđanja promjena," ocjenjuje mlađi Gavrilović.

Markotić
Nijedan proizvod ne smije narušiti stoljećima građen ugled.

Badel 1862
Badel 1862 najstariji je proizvođač alkoholnih pića u Hrvatskoj te više od stoljeća i pol nastavlja i oplemenjuje bogatu tradiciju naslijeđenu od prethodnika, renomiranih kompanija Pokorny, Patria, Arko, te Badel Vinoprodukt. "Nijedan proizvod ne smije narušiti stoljećima građen ugled. Tradicija je na ovim prostorima sastavni dio kulture, uključena u kolektivnu svijest. To dobro osjećamo, naši su proizvodi postali dio te kulture", kaže direktor Ivo Markotić. No ulaskom Hrvatske u EU badelovi brendovi postali snažno izloženi internacionalnoj konkurenciji. "Bore se s jakim europskim i svjetskim brendovima. No, primjećujemo, vrlo visok stupanj lojalnosti domaćih potrošača našim brendovima, bez obzira na pad životnog standarda. Mislimo da je i tradicija ta koja tome doprinosi", uvjeren je Markotić. Badel 1862 izvozi u 30 zemalja, a trenutno je u prijelomnom trenutku vlasničke transformacije, ali će, naglašava Markotić, u svakom slučaju i dalje inzistirati na očuvanju brendova i tržišnih udjela: "Dokapitalizirani Badel 1862 ima i ambiciju u doglednom vremenu biti i konsolidator tržišta jakih alkoholnih pića u regiji, što znači da pored statusa neprikosnovenog lidera u Hrvatskoj, BiH i Makedoniji imamo i razrađenu strategiju unapređenja tržišne pozicije u Sloveniji, Crnoj Gori, Srbiji i na Kosovu. Bit će to veliki povratak na ta tržišta".

Dukat
Kada se govori o Dukatovoj povijesti i tradiciji, govori se o 104 godine otkupa i prerade svježeg sirovog mlijeka na prostorima današnje Hrvatske. Prva mljekarska industrija na ovim prostorima osnovana je 1912. kao Gradska mljekara Zagreb. Uz potporu UNICEF-a 1952. sagrađena je nova mljekara na mjestu gdje su i danas proizvodni pogoni Dukata. Naziv Gradska mljekara Zagreb najprije je promijenjen u Zagrebačka mljekara da bi 1969. tvrtka dobila novo ime Dukat zagrebačka mljekara. U Dukatu su ponosni na više od sto godina ulaganja u razvoj primarne proizvodnje mlijeka i činjenicu da su više od sto godina dio svakodnevnice velikog dijela Hrvatskih građana. "Tradicija je važna i na drugim tržištima, jer govori o našoj ozbiljnosti, pouzdanosti i umjerenosti na kvalitetu, na svim razinama poslovanja no, stoljetnom tradicijom u mljekarstvu u Hrvatskoj može se pohvaliti samo Dukat", ističe prvi čovjek kompanije Alan Fontana. Na tradiciju izvrsnosti, dodaje, s ponosom gledaju svi zaposlenici kao na jednu od ključnih komparativnih prednosti. Mnogi su uz Dukat odrasli, othranili djecu, unuke, praunuke, a takva tradicija znači mnogo. "Tradicija podrazumijeva, u našem slučaju, stoljetno znanje i učenje, ekspertizu i iskustvo kojima u tržišnoj utakmici iznova potvrđujemo status inovatora i predvodnika novih trendova u branši", zadovoljno će Fontana.

120godina
duga je poslovna tradicija zagrebačkog Francka

Franck
I Franck je pri vrhu liste hrvatskih tvrtki "stogodišnjaka." Iza njih su povijest i tradicija duga više od 120 godina što ih čini jednim od najstarijih velikih hrvatskih brendova. "Duga tradicija je obveza, jer uključuje visoka očekivanja potrošača, ali i izazov za svaku novu generaciju zaposlenika. Svaki izazov motivira, želimo ne samo očuvati nego i prestići dostignuća prethodnih naraštaja. U slučaju Francka izazov je velik, ljestvica je visoko postavljena, ali sadašnje vodstvo tvrtkesa zaposlenicima uspješno čuva i jača ugled Francka i snagu našeg brenda", naglašava predsjednik Uprave Dubravko Artuković. Na domaćem tržištu Franck je, dodaje, neupitna vrijednost, brend kojemu potrošači vjeruju i od kojega uvijek očekuju najvišu kvalitetu. Slično je i na tržištima neposrednog okruženja, jer na njima je Franck i u bivšoj državi imao snažnu poziciju koju je kompanija u posljednjih 25 godina očuvala i ojačala. "Snaga tradicije i brenda otvara mnoga vrata, ali da naši proizvodi nemaju i vrhunsku kvalitetu ta bi se vrata brzo zatvorila. Kada poslujete više od 120 godina, jasno je da su vam vremenske perspektive nešto drugačije. To je prednost, ali i velika odgovornost", ocjenjuje Artuković. No, dodaje, tržište se stalno mijenja, konkurencija je nemilosrdna i nema oslannjana samo na tradiciju. Nužna je stalna primjena novih znanja, inovacije u proizvodima, marketingu i prodaji, jer samo tako, ističe, mogu održati snagu Francka.

Jamnica
Jamnica je najveći hrvatski proizvođač mineralnih voda te bezalkoholnih pića s tradicijom dugom 188 godina. U sastavu je Agrokora, koji od 1993. ulaganjima u modernizaciju, razvoj i nove tehnologije tvrtku dovodi do pozicije jednog od najmodernijih europskih proizvođača iz branše, s godišnjom proizvodnjom većom od 500 milijuna litara, što Jamnicu čini i najvećim proizvođačem na jugoistoku Europe. Jamnica, čija povijest seže u 1828. bila je uvrštena u registar mineralnih voda bečkoga dvora te je u njoj uživala i carica Marija Terezija. Crpi se iz izvora Janino vrelo s dubine od 500 metara gdje je voda zaštićena od svakog onečišćenja. "Tradicija predstavlja veliku motivaciju i zadovoljstvo za zaposlenike, ali i obavezu da se sve bolje upravlja kompanijom i brendovima. Činjenica da ste prisutni na tržištu dugi niz godina govori u prilog kvaliteti proizvoda, ali i uspješnom upravljanju kompanijom", kaže predsjednik Uprave Mislav Galić i ističe kako je na domaćem tržištu tradicija je važan element koji povećava vjeru potrošača u sam proizvod. "Na izvoznim tržištima tradicija je ta koja daje kredibilitet i potvrđuje kvalitetu što je iznimno važno i predstavlja jednu od prednosti", ističe Galić.

Pajić
Najvažniji u borbi s konkurencijom su ljudi, oni na kraju dana pobjeđuju ili gube na tržištu, a s njima i tvrtka.

Kandit
Kandit pod svojim imenom posluje dulje od 60 godina dok je tradicija proizvodnje slatkih proizvoda u Osijeku dulja od 110 godina. "Tradicija nam i u poslovnom smislu daje vjetar u leđa - doprinosi pozicioniranju, izgradnji povjerenja kod potrošača, a predstavlja i unutrašnju snagu. Kada je kvaliteta jedno od prepoznatljivih obilježja koje vas prati kroz povijest, onda tu vrijednost treba stalno unaprjeđivati kroz nove proizvode i inoviranje postojećih", iznosi članica Uprave Dajana Mrčela. Za opravdati vrijednosti koje su se gradile godinama zahtjeva se stalno unaprjeđenje poslovnih procesa. Gradnjom nove tvornice vrijedne 185 mil. kuna osigurali su značajno bolje tehničko-tehnološke uvjete i omogućili realizaciju brojnih projekata. Tako je lani na tržište Hrvatske i Adria regije lansirano 80 novih proizvoda što govori u prilog podatku da u Kanditu cijene prošlost, ali s optimizmom gledaju u budućnost, kaže Mrčela. Danas su posebno su zahtjevna izvozna tržišta gdje je, uz kvalitativnu konkurentnost jednako važna i cjenovna. Optimizam, iznosi, potvrđuje i kontinuirani rast prodaje u izvozu što doprinosi ukupnom rastu prihoda Kandita."Tradicija znači povjerenje, ali ga treba i stalno opravdavati. Jedan od načina za opstanak i prilagođavanje trendova u prehrambenoj industriji su inovacije i investicijska aktivnost: pokretač su rasta poduzeća i doprinose povećanju konkurentnosti na tržištu", smatra Mrčela.

Koestlin
I bjelovarski Koestlin iza sebe ima gotovo stogodišnju tradiciju proizvodnje slastica. Osnovan je 1905. od kada je prošao dug put od male radionice peciva do velikog industrijskog proizvođača keksa i vafla poznatog i priznatog u mnogim zemljama. Osnivač tvornice bio je Dragutin Wolf čije je ime tvornica nosila do 1932. Razdoblje od 1919 do 1927 ključno je u razvoju tvornice. Počinju se proizvoditi keksi i vafli, a sama tvornica se značajno mehanizira. Prvi čovjek Koestlina Krešimir Pajić kaže: "Tradicija može značiti puno, ali i ne mora. Najvažniji u borbi s konkurencijom su ljudi, oni na kraju dana pobjeđuju ili gube na tržištu, a s njima i tvrtka". Danas Koestlin zauzima prvo mjesto u izvozu keksa i srodnih proizvoda, vafla na području zemalja bivše Jugoslavije dok u Hrvatskoj drži prvo mjesto u prodaji keksa, a drugo u prodaji vafla. Čak 50% ukupne godišnje proizvodnje plasira na strana tržišta.

95godina
poslovanja obilježava Zvečevo ove godine

Kraš
Kao regionalni lider u konditorskoj industriji, Kraš već 105 godina nudi proizvode nastale uspješnim spojem tradicije i naprednih proizvodnih procesa, podsjećaju iz te kompanije. "Otkad smo 1911. započeli s radom u Zagrebu i postali prvi industrijski proizvođač čokolade u ovom dijelu Europe, zadržali smo visoki standard kvalitete naših proizvoda koji su danas prisutni na svim svjetskim tržištima, pa i najudaljenijim, poput SAD-a, Azije te na Arapskom poluotoku," iznosi predsjednik Uprave Damir Bulić. Prošli su mnoge promjene, rasli i širili se. "U poslovnoj politici zalažemo se za realizaciju suradnje s domaćim poslovnim partnerima, u cilju pozitivnog utjecaja na ukupni razvoj hrvatskog gospodarstva te vodimo računa o urednoj evidenciji kvalitete i porijekla sirovine. Spajamo tradiciju i kvalitetu na najbolji način", veli Bulić. Kontinuirano se, dodaje, otvaraju prema inovacijama, ulaze u različite modele suradnje, prepoznaju gdje uspješno mogu spojiti tradicionalno i moderno. Posljednji je primjer suradnja s lancem McDonald's, s kojim su predstavili nove McFlurry i McSundae Deluxe okuse - sladolede s Kraševim keksima. "Upravo je inovativnost važan dio Kraševe tradicije, a tome svjedoče i neprekidna ulaganja u proizvodnju. Samo u posljednje dvije godine uloženo je 12 milijuna kuna te su naše proizvodne linije u samom vrhu svjetske tehnologije. Sličan tempo ulaganja planiramo nastaviti i ubuduće, kako u zagrebačkom pogonu, tako i u članicama Kraš grupe, budući da se na taj način stvaraju i uvjeti za ozbiljnije izvozne ambicije", iznosi Bulić. Zahvaljujući takvom visokom standardu poslovanja, Kraš se, kaže, izdiže i na tržištima gdje nema prednost zasnovanu na tradiciji i emociji. U 2015. gotovo 50% proizvoda konzumirali su inozemni potrošači u 37 zemalja, a u prvom kvartalu 2016. značajno povećanje prodaje ostvareno je na tržištima Saudijske Arabije, Kanade, Švedske, BiH, Makedonije i Kosova. "Probijanje na svako novo tržište velik je izazov za konditorsku tvrtku, a Kraš na tom polju bilježi sve bolje rezultate, do te mjere da ove godine više od 60 posto prihoda planiramo ostvariti upravo kroz izvoz", otkriva Bulić.

PIK Vrbovec
PIK Vrbovec danas je najveća mesna industrija u Hrvatskoj i regiji, a korijene vuče iz 1938. godine, dok 2005. ulazi u sastav Agrokora od kada počinje vrlo intenzivan razvoj kompanije, koja svake godine bilježi rekorde u količini proizvedenih i prodanih proizvoda. Prodaja je 2015. iznosila je 100.000 tona mesa i prerađevina uz prihod od 2,1 mlrd. kuna. "Sve to svakako je izniman faktor motivacije temeljem kojeg svakodnevno i upravo od naših zaposlenika dolaze nove ideje, koje utkane u dugogodišnje iskustvo, profesionalnost i vrhunsku tehnologiju te stalno praćenje trendova, našu poziciju čine još čvršćom," ističe predsjednik Uprave Mate Štetić. Iz njihove tradicije te dugogodišnjeg iskustva i znanja, veli, stalno dolaze nove inovacije. "Tako smo lani tržištu kao prvi ponudili mesne prerađevine bezpojačivača okusa, umjetnih bojila, glutena i soje. Izvrsno su prihvaćeni na domaćem tržištu, a za njima raste interes i na inozemnima", veli prvi čovjek PIK-a i poručuje:"Tradicija je na neki način naš 'dobri duh', ono po čemu nas potrošači već dugi niz godina prepoznaju, a rezultate ostvarujemo zahvaljujući stalnim ulaganjima i investicijama kao i praćenju tržišta, te stručnosti i entuzijazmu naših zaposlenika. Vjerujemo kako je to kombinacija koja će nam osigurati još mnogo uspješnih godina".

Vindija
Tradicija Vindije počela je davne 1959., kada je otvorena Gradska mljekara u Varaždinu. Od tvrtke s 15 djelatnika, koja je svojim sugrađanima dostavljala svježe mlijeko u staklenim bocama, u šezdesetak godina Vindija je izrasla u regionalnog prehrambenog lidera. Danas zapošljava više od 4000 radnika, a zahvaljujući sustavnom ulaganju u razvoj, proizvode plasira na sva regionalna i brojna svjetska tržišta. "Na kvaliteti nikada nismo radili ustupke, to nam je dužnost i prema kupcima i prema tradiciji na kojoj je izrasla današnja Vindija. Naša tradicija daje nam vrijedno iskustvo i prepoznatljivost, ali nas i obvezuje," ističe ponosno prvi čovjek Vindije Dragutin Drk, koji trvtku vodi već 51 godinu. U regiji upravo tradicija, kaže, Vindiji osigurava osobitu prepoznatljivost i emociju kod kupaca, ali ni na jednom tržištu, ističe, ne živi se na staroj slavi. Stalni razvoj, uz ulaganja u edukaciju, proizvodnju, unapređenje svih radnih procesa, certificiranje i inovaciju - jedini je način da tradicija zadrži i prostor i vrijednost u svakodnevici suvremenih kupaca i potrošača. "A inovacija je dio naše tradicije - Vindija je među prvima u državi počela pakirati mlijeko u Tetra Pak ambalažu" podsjeća. I unutar tvrtke, dodaje, cijene i njeguju tradiciju, pa je zgodan podatak da se od prvog dana, od 1959., nisu selili na drugu lokaciju. Mljekara se od tog vremena proširivala i modernizirala, ali zadržala je izvornu adresu. Tradicija je, ističe, svakako poveznica i među svim djelatnicima. Mnogi od njih, čak i cijele generacije pojedinih obitelji, čitav su radni vijek proveli u Vindiji i zajedničkim radom varaždinsku mljekaru izgradili u sustav s pogonima u nekoliko zemalja.

Zvečevo
Zvečevo ove godine obilježava 95 godina, u kojima su se mijenjale države, društvena uređenja, načini i modeli poslovanja, ali ostao je neprekinuti kontinuitet poslovanja i proizvodi dostupni brojnim i generacijama vjernim potrošačima, iznosi predsjednik Uprave Marin Pucar. "I danas je ostalo na tržištu snažno prisutno ono najvažnije i najvrijednije od Zvečeva - ime, što je znak povjerenja i dugovječnosti kompanije", ističe Pucar. Kroz generacije su se, podsjeća, gradili odnosi s djedovima i bakama, tatama i mamama te danas među dječacima i djevojčicama o asortimanu Zvečeva, ne samo o čokoladi s rižom s kojom se tvrtka upisala na prvu poziciju svjetske konditorske industrije po tom pionirskom pothvatu 1964. Emotivna povezanost je neprekidna, ona se, kaže Pucar, prenosi sa koljena na koljeno, sa generacije na novu generaciju o čemu svjedoči neprekidna proizvodnja najstarijeg konditorskog brenda u regiji, čokolada Braco i Seka, koje Zvečevo tržištu nudi još od 1957. "U marku se mogu uložiti velika financijska sredstva, ali za izgraditi uspješan brend treba vremena i treba znanja. Uspjeh ne dolazi preko noći. I zato je tradicija jedan od najjačih aduta hrvatske prehrambene industrije i snaga njihovih marki proizvoda na tržištu", smatra Pucar te dodaje kako danas tradicija predstavlja ključni faktor diferencijacije i prepoznatljivosti kako kod poslovnih partnera, tako i kod potrošača. "U modernoj ekonomiji možemo reći sve se danas može kupiti i sve ima svoju cijenu, a tradiciju jednostavno posjeduješ i ona je neprocjenjiva," ističe Marin Pucar.

Dragutin Drk, čelnik Uprave Vindije, najdugovječniji je kompanijski lider

Sretan sam jer su sve moje važne, strateške odluke bile prave
Prvi čovjek Poslovnog sustava Vindija Dragutin Drk tu kompaniju uspješno vodi i razvija već 51 godinu. Osnovana je kao Gradska mljekara Varaždin 1959. godine, a Drk u tvrtku, koja je tada imala tek 20-tak zaposlenih, dolazi 1961. Već 1965., nedugo nakon što je uz rad diplomirao studij ekonomije, postaje direktor mljekare i na toj je poziciji i danas .

Kako je bilo nekada poslovati, je li danas u biznisu možda lakše nego prije 30-ak godina?
Nešto je bilo lakše prije trideset godina, a nešto je lakše danas, kada tehnologija i nove tržišne perspektive omogućuju ostvarenje i najambicioznijih poslovnih zamisli.
Kontrola proizvodnje danas je bolja nego ikada, a zahvaljujući razvoju komunikacijskih tehnologija, kontakt s krajnjim potrošačem je jednostavniji pa je i naša prilagodba brža. Izazovi su konstanta, ali i nekoć i danas, za potrošače vrijede ista pravila - koliko vjeruju u vašu kvalitetu i dodanu vrijednost, toliko će vam biti vjerni. Nekad su vladali i posve drukčiji odnosi na tržištu, danas treba odgovoriti na potrebu za očuvanjem i razvojem domaće prehrambene proizvodnje, što određuje i budućnost domaće industrije. Danas donosimo neke drukčije odluke, iako s istim ciljevima kao i u počecima - nuditi tržištu kvalitetne i sigurne proizvode, razvijati poslovanje i pridonositi razvoju zajednice u kojoj poslujemo.

Jeste li požalili za nekom poslovnom odlukom iz svojih ranih direktorskih dana?
S današnjim iskustvom znao bih kako još bolje riješiti neki izazov od prije 30 ili više godina, ali sretan sam što su one važne, strateške odluke bile prave. Varaždinska gradska mljekara u šezdesetak je godina izrasla u regionalnog prehrambenog lidera koji izvozi na sve kontinente, uspješno spajajući tradiciju s najvišim standardima kvalitete i sigurnosti. To je, među ostalim, rezultat niza odluka koje je trebalo donijeti i stajati iza njih. S druge strane, nezahvalno je, iz sigurnosti vremenskog odmaka, vjerovati da ste nekoć nešto trebali drukčije, jer se o ishodima drugačijih odluka može samo nagađati. Sve svoje odluke sam donosio u kontekstu vremena, okolnosti, iskustva koje sam imao i uvažavajući one s kojima surađujem.

Što možete savjetovati mladim menadžerima koji su na početku karijere?
Stalnim učenjem i radom na sebi postaje se menadžerom, sama titula ne donosi ni rezultat ni zadovoljstvo. Važno je pronaći mjeru između vlastite vizije i promjenjivih trendova, otvoriti se novome, ali znati na čemu gradite svoju poslovnu strategiju i oko toga ne raditi kompromise. Vindija svih ovih godina nije odstupala od standarda kvalitete, iako su se uvjeti na tržištu mijenjali, i nije uvijek bilo lako ispuniti očekivanja naših potrošača, poslovnih partnera i dobavljača. No, to je za nas jedino ispravno i u konačnici se isplati. Također, dobar menadžer ne smije izgubiti doticaj sa svojim ljudima, važno je slušati ih i u svakodnevnim, neformalnim kontaktima. Rukovoditelj treba biti primjer svojim ljudima kroz možda najvažniju lekciju svake karijere - preuzimanje odgovornosti za svoje odluke i svoje radne zadatke.


Komentari članka

Vezani članci

Kappa Star Limited, u vlasništvu Nebojše Šaranovića, misteriozni je kupac dionica Kraša

19.09.2019.

KSG je, inače, organizirana kroz tri poslovne divizije: konditorsku diviziju u kojoj su kompanije Jaffa Fabrika biskvita Crvenka i Banini; vertikalno integriranu papirnu diviziju u kojoj su kompanije Fabrika hartije Beograd, Papir servis FHB i Fabrika kar

Tko u EU jede najjeftiniji, a tko najskuplji kruh i žitarice?

17.09.2019.

U 2018. godini cijena kruha i žitarica bila je najviša u Danskoj s indeksom cijena od 152, a slijede ju Austrija (135), Luksemburg i Finska (obje 127).

Izmjene Pravilnika o porezu na dohodak - mogućnost za povećanje primanja

02.09.2019.

Ministar financija Zdravko Marić poručio je da izmjene Pravilnika o porezu na dohodak, koje na snagu stupaju s današnjim danom, poslodavcima pružaju dodatnu mogućnost za povećanje primanja njihovih zaposlenika.

Najnagrađivaniji dalmatinski pršutar: 'Ulažemo samo onoliko koliko zaradimo'

28.08.2019.

Šampion ovogodišnjeg 6. Međunarodnog festivala pršuta u Drnišu je tvrtka Smjeli iz Dugopolja. To je već četvrti put da je taj proizvođač dalmatinskog pršuta iz Dugopolja trijumfirao u Drnišu, gradu poznatom upravo po proizvodnji nadaleko poznatog drniškog

Stampedo rasta cijena: Kvadrat stana u dvije godine poskupio 800 eura

19.08.2019.

Tražene cijene stanova rasle su i u ostalim većim hrvatskim gradovima. Tako je i prosječna cijena kvadrata stana u Splitu u 12 mjeseci skočila za 8 posto i u srpnju iznosila 2890 eura. Prosječna cijena kvadrata stana u Rijeci je u srpnju iznosila 1579 eur

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1962 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 970 članka imaju tag svijet
  8. 968 članka imaju tag trgovina
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 682 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 913 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 488 članka imaju tag krediti
  20. 506 članka imaju tag tehnologija
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 427 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 394 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 341 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 348 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija