Dea Lens: Širenje na nova tržišta i “bum” nošenja naočala osigurali im opstanak

Kada su 1995. godine u osječkoj tvrtki Dea Lens krenuli u proizvodnju i obradu dioptrijskih naočalnih leća, konkurencija im je prorekla kako neće preživjeti dvije godine.

Tada su, uz tri zagrebačke, bili četvrta domaća tvrtka iz te branše.

No, dogodilo se upravo suprotno, Dea Lens danas je ostala jedini domaći proizvođač stakala naočala za korekciju vida. Naime s 1. siječnja ugasila se proizvodnja i u zagrebačkom “Marinu Getaldiću”, nesumnjivo najpoznatijem i najprestižnijem proizvođaču ove vrste ne samo na hrvatskom nego i na širem regionalnom tržištu.

Slom konkurencije nije naravno nešto što veseli Damira Borovca, vlasnika i direktora Dea Lensa, on je skloniji objašnjavanju razloga koji su doveli do toga da su oni ne samo izbjegli sličnu sudbinu nego su i otvorili nova tržišta.

- Iskoristili smo prije svega iskustvo kolega iz Slovenije i Mađarske i znali smo da će u trenutku ulaska na tržište Europske unije lokalni proizvođači doživjeti pad poslovanja, jer se optičari okreću novim proizvođačima izvan granica svojih zemalja. Ali iskustvo je pokazalo da im se oni unutar godinu dana počinju ponovno vraćati iz praktičnih razloga, poput primjerice reakcija na reklamacije. To se doista i dogodilo kada je Hrvatska stupila u Uniju - priča Borovac. Stoga su istovremeno svoju djelatnost proširili na druge srodne segmente.

- Krenuli smo u prodaju i servisiranje opreme i strojeva za područje optike, optometrije i oftalmologije. Počeli smo raditi i u sferi farmakologije. Preuzeli smo naime distribuciju kapi za oči te tekućina za održavanje kontaktnih leća. U tom dijelu postali smo zastupnici svjetski poznatih brendova. Na taj način došli smo do profita koji je omogućio preživljavanje - kaže naš sugovornik.

Ovu poslovnu transformaciju pratili su nužno i djelatnici, gotovo svi su se istovremeno unificirali u servisnom, prodajnom i komercijalnom segmentu.

No, sve to vrijeme u Lensu ne zapostavljaju svoju primarnu djelatnost - proizvodnju naočalnih leća. U njihovu plasmanu okrenuli su se i prema novim tržištima, prije svega Bosne i Hercegovine te Albanije.

Naruku im je u međuvremenu išlo i to što se dogodio svojevrsni “bum” - svi su naime počeli nositi naočale.

U Lensu su odgovorili širokim rasponom cjenovne ponude stakala, a preko sestrinske tvrtke realiziraju i prodaju okvira, tako da je zaokružen cijeli proces od proizvodnje do plasmana finalnog proizvoda. Zaključno - tržište naočalnih leća u Hrvatskoj kreće se oko milijun komada godišnje, osječki proizvođač obradi ih oko 200 tisuća. Dakle petinu tržišta. A trebali su propasti.