Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Velj 2015

Deflacija prijeti eurozoni, ali i Hrvatskoj

Izvor: www.banka.hr · Autor: banka.hr/Hina  

Deflacija prijeti eurozoni, ali i Hrvatskoj

Nastavak deflacije mogao bi otežati izlazak hrvatskog gospodarstva iz recesije, jer ako deflacija ima dugotrajniji i strukturni karakter, za gospodarstvo ona predstavlja veliku opasnost. Dobar primjer za to je Japan

Europska središnja banka nedavno je najavila agresivne monetarne mjere kako bi potaknula rast gospodarstva eurozone i suzbila rizike od deflacije, opasnosti koja prijeti i Hrvatskoj, u kojoj je lani, po prvi puta u povijesti, zabilježen pad potrošačkih cijena. Prošloga je tjedna objavljeno da je u eurozoni deflacija produbljena, jer su cijene na malo u siječnju pale 0,6 posto na godišnjoj razini, najviše od srpnja 2009. godine.

Nedavno je, pak, Državni zavod za statistiku objavio da su potrošačke cijene u Hrvatskoj u prosincu lani pale 0,5 posto na godišnjoj razini, dok su u cijeloj 2014. bile prosječno 0,2 posto manje nego godinu dana prije.

Tako će 2014. "ostati prva godina u kojoj je hrvatska ekonomija poslovala u uvjetima pada opće razine potrošačkih cijena, deflacije", naveli su analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) u osvrtu na izvješće DZS-a.

To je ponajviše posljedica pada cijena nafte na svjetskom tržištu, a posljedično i na hrvatskom, dok situaciju dodatno otežava slabost domaće potražnje.

"Ovakav razvoj cijena odraz je slabe agregatne potražnje, koja se nije oporavila niti nakon prethodnih pet godina pada, te smanjenja cijena sirovina na svjetskom tržištu, u prvom redu prehrambenih, koji su vukli inflaciju na dolje tijekom cijele godine, te sirove nafte, koje su naglo počele ponirati tijekom posljednjeg kvartala", navode analitičari HGK.

Naime, cijene goriva u Hrvatskoj znatnije su počele padati tek u posljednja dva mjeseca prošle godine, pa su u prosincu bile niže za 5,9 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
"Stoga su tek krajem godine cijene energije postale čimbenik koji gura inflaciju na dolje, dok su takvu ulogu tijekom cijele godine primarno imale cijene neprerađenih prehrambenih proizvoda", navodi se u osvrtu HGK.

Kako je na svjetskom tržištu pad cijena nafte nastavljen i u siječnju, pa su skliznule na najniže razine u šest godina, i u Hrvatskoj se u prvom mjesecu ove godine može očekivati daljnji pad potrošačkih cijena, baš kao i u eurozoni.

Analitičari HGK smatraju da će upravo cijene nafte imati kritičnu ulogu kod formiranja indeksa potrošačkih cijena tijekom ove godine. Procjenjuju da će se rast potrošačkih cijena kretati vrlo blizu nule, ali ipak na pozitivnoj strani, do jedan posto.

"Naime, uz pad cijena nafte, gospodarsko se okružje neće bitno promijeniti, s naznakama slabe domaće potražnje i još snažnijeg pritiska na konsolidaciju javnih financija u sklopu procedure uklanjanja prekomjernog deficita te suzdržanog oporavka najvažnijih izvoznih tržišta za Hrvatsku", navode analitičari HGK.

Produbljivanje deflacije u 2015. godini?

U Hypo Alpe Adria banci očekuju, pak, produbljivanje pada potrošačkih cijena u ovoj godini do prosječno minus 0,5 posto.

"Očekujem produljivanje deflacije, najvećim dijelom pod utjecajem pada cijena nafte na svjetskom tržištu. I cijene hrane su niže nego što se očekivalo, što je posljedica usporavanja rasta svjetskog gospodarstva, a time i slabljenja globalne potražnje", kaže Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

U Japanu se 1990.-te godine nazivaju 'izgubljenim desetljećem' jer je zbog deflacije gospodarstvo stagniralo. Kada dolazi do pada cijena, potrošači, naime, odgađaju kupnje jer očekuju daljnji pad cijena, a tvrtke iz istog razloga odgađaju investicije. Sve to u konačnici vodi daljnjem padu potražnje, ukupne gospodarske aktivnosti i plaća, pa se tako ulazi u začarani krug iz kojeg je teško izaći.

Deflacija predstavlja velik rizik za poslovanje kompanija. Mogli bi im pasti prihodi, što vodi smanjenju proizvodnje i investicija, otežanoj otplati dugova... "Deflacija otežava kompanijama servisiranje dugova, jer vrši pritisak na prihode od prodaje, a onda je teže otplaćivati dugove", kaže Stojić.

Također, deflacija može loše utjecati na državni proračun jer se, među ostalim, zbog nižih cijena smanjuju prihodi od PDV-a. „Čim se smanjuje gospodarska aktivnost, slabije se puni proračun", ističe Stojić.

Specifično je za Hrvatsku što se, nakon ulaska u EU, pojačao cjenovni rat između trgovačkih lanaca, a izostaje i povećanje administrativno utvrđenih cijena. "Ove godine ne očekujem povećanje administrativno utvrđenih cijena, jer je izborna godina, dok je domaća potražnja izuzetno slaba, pa je malo vjerojatno da bi bilo koji proizvođač ili trgovac krenuo u povećanje cijena prema krajnjem potrošaču", kaže Hrvoje Stojić.

Deflacija, odnosno pad cijena, omogućuje kupnju veće količine roba za istu količinu novca, što na prvi pogled, kratkoročno i s kuta gledanja potrošača, izgleda kao povoljna opcija.
"No, dugoročnije gledano, deflacija nije pojava imanentna uvjetima gospodarske ekspanzije te na kraju ima za posljedicu pad gospodarske aktivnosti i rast nezaposlenosti, što dovodi u dužem razdoblju do ekonomske depresije.

Potrošači stalno očekuju pad cijena te odgađaju potrošnju. Posljedično, pada proizvodnja te zaposlenost koja ruši potražnju te se krug zatvara", objašnjavaju analitičari HGK. Stojić također ne očekuje da bi pad cijena mogao pridonijeti većoj potrošnji stanovništva.

"Potrošačima bi deflacija mogla smanjiti teret na kućne budžete, no ne vjerujem da će ljudi zbog toga više trošiti nego da će se nastaviti razduživati, rješavati se i otplaćivati kredite", zaključuje Stojić.


Komentari članka

Vezani članci

Nije pitanje hoće li se inflacija pojaviti nego kolika će biti

22.04.2021.

Već godinama kamatne stope na državne obveznice su jako niske ili čak negativne. Kada je pad kamatnih stopa počeo, investitori su činjenicu da obveznice nose niske prihode mogli nadoknaditi rastom cijena. To je posebno pogodovalo razdoblju nakon 2013 godi

Što je SPAC i zašto Mate Rimac o njemu razmišlja

22.04.2021.

SPAC-ovi postoje već desetljećima i često su služili kao posljednja utočišta za male tvrtke koje bi inače imale problema s prikupljanjem novca na otvorenom tržištu. No, nedavno su postali sve prisutniji zbog ekstremne nestabilnosti tržišta uzrokovane glob

Prosječna neto plaća za veljaču 7.038 kuna, 3,4 posto veća nego lani

21.04.2021.

Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za veljaču iznosila je 7.038 kuna, što je na godišnjoj razini realno više za 3,4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u utorak.

Marić: Iz EU možemo pokriti cijeli trošak korone

19.04.2021.

Na predstavljanju 'Bijele knjige' Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj (FICC) financministar nehotice me naveo na usporedbu troška pandemije i novca iz EU koji nam treba pomoći da taj manjak prevladamo. Dakle, pandemija je dosad, prema Zdravku Mariću, dr

Istraživanje: Brexit teško pogodio financijske tvrtke u Londonu

18.04.2021.

Londonski City ostat će u doglednoj budućnosti dominantno financijsko središte u Europi, ali njegov će utjecaj s vremenom slabjeti, što za sobom povlači rizik smanjivanja sadašnjih 26 milijardi funti britanskog viška u trgovini financijskim uslugama s Eur

Tag cloud

  1. 2103 članka imaju tag hrvatska
  2. 2183 članka imaju tag turizam
  3. 1380 članka imaju tag izvoz
  4. 1623 članka imaju tag financije
  5. 1181 članka imaju tag svijet
  6. 888 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1114 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1063 članka imaju tag trgovina
  9. 893 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 1017 članka imaju tag ict
  11. 902 članka imaju tag investicije
  12. 1033 članka imaju tag EU
  13. 726 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 934 članka imaju tag industrija
  15. 813 članka imaju tag menadžment
  16. 944 članka imaju tag kriza
  17. 415 članka imaju tag koronavirus
  18. 636 članka imaju tag maloprodaja
  19. 425 članka imaju tag poticaji
  20. 587 članka imaju tag marketing
  21. 514 članka imaju tag krediti
  22. 533 članka imaju tag tehnologija
  23. 385 članka imaju tag opg
  24. 431 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 389 članka imaju tag eu fondovi
  26. 384 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 304 članka imaju tag potpore
  28. 453 članka imaju tag obrazovanje
  29. 390 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 406 članka imaju tag porezi
  31. 334 članka imaju tag osijek
  32. 438 članka imaju tag dzs
  33. 391 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 396 članka imaju tag vlada
  36. 315 članka imaju tag hgk
  37. 334 članka imaju tag agrokor
  38. 407 članka imaju tag BDP
  39. 357 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici