Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Svi 2022

Digitalnoj agenciji EuroART 93 nisu skupe sirovine, ali ljudi odnose 80 posto troškova

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Nikolina Oršulić  

Digitalnoj agenciji EuroART 93 nisu skupe sirovine, ali ljudi odnose 80 posto troškova

U HŽ-ovoj zgradi na početku Rimske ulice u Sisku smjestila se digitalna agencija EuroART 93. Izvana djeluje neugledno i da nema toliko ljudi i muvinga oko nje, netko bi pomislio da se taj prostor ne koristi. No, kad se zakorači u ured, otvara se sasvim drugačija perspektiva, to je jedan moderan prostor uređen u industrijskom stilu u kojem sve odiše kreativnošću.

Sjedamo u dnevni boravak dok osnivač i direktor EuroArta 93 Jurica Vuković ne dovrši sastanak sa svojim timom. Čujemo kako se raspravlja o bojama, dužini teksta, fontovima, optimizaciji za mobilne uređaje te ponešto o intuitivnosti korištenja na kojoj bi se dalo poraditi. Uzbudljivo je slušati kako negdje nekome nastaje web stranica i shvatiti kako netko doista promišlja svaku sitnicu koje kao konzumenti sadržaja često nismo ni svjesni.

Iz malo informacija koje su dospjele do nas može se zaključiti da klijent ima svoju viziju, a agencija pokušava progurati rješenje koje se kroz iskustvo potvrdilo kao najbolje. Mora da se žestoki pregovori u tim dogovorima vode dok se ne dođe do kompromisnih rješenja. Sastanak je završio, vrijeme je da mi zauzmemo mjesta za stolom.

– Kad radimo kreativno, bolje nam je da se ovako fizički okupimo – dočekuje nas uz ispriku što smo čekali Vuković, mada bismo se mi trebali ispričavati jer smo ponešto okasnili. Dosta ljudi radi od kuće, ali svejedno ured je pristojno popunjen. Doznajemo da agencija ima 36 zaposlenih od kojih dvoje ljudi radi iz Srbije, a jedan dizajner svoj dio posla obavlja s Brača.

Digital se više ne svodi samo na 'treba mi web stranica'

EuroART 93 izrađuje webstranice, webshopove, internetske i mobilne aplikacije, logotipove, jumbo plakate, video sadržaje te vodi društvene mreže.
– Digital se više ne svodi samo na 'treba mi web stranica'. To je tek početak. Često klijentima kažemo da je napraviti samo internetsku stranicu isto kao i doći u Zagreb i postaviti samo jedan jumbo plakat. Danas se treba više potruditi, voditi društvene mreže, imati mobilnu aplikaciju, webshop, digitalne alate za vođenje procesa, SEO optimizaciju, dobar brending, pisati blogove, komunicirati s target publikom. Treba se istaknuti među konkurencijom koja isto to sve nudi. Malo je šira cijela ta digitalna priča – objašnjava Vuković.

Klijenti se sada više otvaraju vanjskim tržištima, neki isključivo traže webshopove i internetske stranice ciljane za pojedina strana tržišta.

Dodaje i da je u javnosti stvorena određena fama da su svi 2020. s početkom pandemije krenuli izrađivati webshopove. To baš nije bio slučaj, ipak je vlada velika neizvjesnost. Agencija nije imala smanjen obim poslova isključivo zbog toga što rade s velikim klijentima u fintech i telekomunikacijskom sektoru. Manji klijenti kojima izrađuju internetske stranice uzeli su predah od ulaganja i taj dio posla im je u potpunosti u jednom trenutku stao. Stoga su im državne subvencije za očuvanje radnih mjesta, a onda i za potres bile od velike pomoći.

– Prošla godina nam je bila najbolja dosad, imali smo oko deset milijuna kuna prometa i oko dva milijuna kuna dobiti, što nikad nismo imali. Dosta je veliku ulogu u tim rezultatima odigrala i država, sigurno 10 do 20 posto. Malo smo promijenili cijene i dosta radimo za van. Nama nisu sirovine poskupjele, nama su poskupjeli ljudi. Plaće nam čine 80 posto troška. Developeri i programeri su danas kao rock zvijezde. Plaće senior developera se kreću između 14 i 16 tisuća kuna, a juniora od 7 do 8 tisuća kuna.

Nama je teško zadržati ljude tu ako imaju Infobip u Zagrebu udaljenom 45 minuta, a ja mu ne mogu ponuditi te uvjete. Problem je sad još i veći jer su zbog korone svi shvatili da mogu iz Gline i Siska raditi za koga hoće, za Facebook i slično – priča osnivač EuroARTa.

Otkriće za Amerikance
I agencija je izvozno orijentirana, prošle godine je izvoz činio oko 70 posto ukupnih prihoda. Telekomunikacijske grupacije, banke i druge firme za koje rade su uglavnom na stranim tržištima. Na primjer, sisačka agencija opslužuje cijeli United Group, klijent im je i jedan afrički telekom, a rade i za RBA Srbiju, Kosovo i Albaniju, Erste Austriju, PBZ, UniCredit. Jedan od većih klijenata im je i proizvođač bijele tehnike ECG, za njih rade sva pakiranja i internetske stranice za Njemačku, Češku i Poljsku.

– Glavna izvozna tržišta mijenjaju se ovisno o projektima. Sada imamo mnogo klijenata u Norveškoj i SAD-u. Google je američki partner za kojeg puno radimo, na VR i AR projektima, mi smo zaduženi za dizajn. Dogovoreno je i puno posla za ovu godinu s američkim Blue River Technologiesom. Recimo, norveškoj tvrtki HomeControl koja radi pametne kuće napravili smo sve, od logotipa do internetske stranice – navodi direktor EuroARTa 93 kojem je na domaćem terenu najveći klijent A1 Hrvatska.

Vuković kaže da su Amerikancima hrvatski programeri i dizajneri sada otkriće jer rade za gotovo istu cijenu kao u Kini i Indiji, ali su pouzdaniji, nema tolikih kulturoloških razlika. Jedan od njihovih klijenata iz Norveške, Home Control, čak je nakon uspješnih suradnji s EuroARTom otvorio poslovnicu u Zagrebu. Prvo su htjeli, priča Vuković, uzeti njihove programere, ali kako to nije bila opcija, zaposlili su sada u Zagrebu 50-ak programera. To im je mnogo isplativije jer u Norveškoj senior developera plaćaju sedam do osam tisuća eura. EuroART 93 imao je prije nekoliko godina i ponudu za preuzimanje, ali nije došlo do dogovora.

– Tvrtka posluje već 20 godina, etabilirana je, zašto bi se prodavali za iznos koji ćemo ionako doseći organskim rastom za pet godina – komentira Vuković taj potencijalni odlazak u tuđe ruke.

Plan za budućnost im je jednostavan. Samo nastaviti raditi. Krajem prošle godine krenuli su s restrukturiranjem da bolje organiziraju posao, uveli su team leadere i malo se hijerarhijski drugačije posložili. Toga su se, priznaje Vuković, ježili, ali sad su zadovoljni što su to napravili. Sljedeći bi korak bio smanjiti broj klijenata te dići cijenu i kvalitetu, kaže nam direktor s kojim se pozdravljamo jer njega čeka još jedan sastanak, na drugoj strani svijeta, u SAD-u klijenti su se probudili i vrijeme je za video konferenciju.


Komentari članka

Vezani članci

Končar ugovorio dosad najvrijedniji posao na području izgradnje transformatora

17.04.2026.

Končar je sa švedskim operatorom prijenosnog sustava Svenska Kraftnät potpisao ugovor za izgradnju nove transformatorske stanice CT186 Munga, vrijedan 257,8 milijuna švedskih kruna (bez PDV‑a), odnosno približno 24 milijuna eura, izvijestili su u četvrtak

"Državni 'fast-track' za Končar i Siemens: Širenje proizvodnje je prioritet

01.04.2026.

Investicija od 260 milijuna eura postala je strateški investicijski projekte RH zbog globalne potražnje i 350 novih radnih mjesta

Končarov transformator za prvu drvenu trafostanicu u Švedskoj!

30.03.2026.

Končar Distributivni i specijalni transformatori (D&ST) su u siječnju uspješno završili tvorničko primopredajno ispitivanje (FAT) za energetski transformator od 10 MVA namijenjen inovativnom projektu mreže u južnoj Švedskoj.

Enikon Aerospace: Hrvatski pogon dijelova za avione širi se i zapošljava

27.03.2026.

Proizvodi iz Vukovara svakodnevno odlaze u Airbus i Boeing, a tvrtka planira proširenje i 250 novih radnih mjesta

Pao hrvatski izvoz u SAD, neke se tvrtke već povlače s tog tržišta

25.03.2026.

Neke su tvrtke morale potpuno ugasiti prodaju u Americi, no ima i onih koji su svoju poziciju na američkom tržištu ojačali unatoč carinama

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke