Digne li vam banka kamatu, preselite u jeftiniju bez penala

Jedan od važnijih rizika za građane koji ulaze u kredite je rizik promjene kamata jer velik dio ih se ugovara s varijabilnim kamatnim stopama. Udjel kredita s mogućnošću promjene kamate unutar godinu dana u nas premašuje 90 posto i među najvećima je u Europi, a prilikom korekcija kamata naviše, korisnici kredita jedva da imaju ozbiljnog izbora. No, uskoro bi se to moglo promijeniti.

Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, guverner HNB-a Boris Vujčić i njegov tim na početku mandata odlučili su se pozabaviti upravo unaprjeđenjem zaštite potrošača, s tim da će se u prvom koraku fokusirati na područje promjenjivih kamatnih stopa. Nova pravila na kojima se radi predviđaju da građani pri povećanju kamate na kredit mogu u roku tri mjeseca postojeći kredit refinancirati kreditom druge banke ako se pokaže jeftinijom, i to bez penalizirajućih naknada za zatvaranje 'prvog' kredita prije ugovorenog roka. Upravo trošak prijevremenih zatvaranja kredita mnogim je korisnicima kredita jako sužavao mogućnost izbora. Promjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju iz 2010. ukinute su te naknade za kredite ugovorene nakon 31. prosinca 2009. koji ne premašuju milijun kuna. No, veći dio kreditnog portfelja građana je stariji od toga pa podliježe i prije ugovaranim naknadama, obično nekoliko postotaka (između jedan i tri posto) iznosa glavnice preostalog duga. Nova pravila utoliko će zanimati velik broj građana u kreditima, a ovisno o tržišnim pozicijama i apetitima banke će ponukati na kalkulacije i propitivanje cjenovnih politika te prilika i prijetnji koje nose promjene pravila. Jer, prilikom uspoređivanja ponude na banakarskom tržištu klijentima računice neće biti opterećene penalima pa je realno očekivati i više prebjega. "To je najbolji način da se zaštite korisnici kredita i da se istodobno potakne konkurencija među bankama koje će morati dvaput razmisliti prije nego što posegnu za korigiranjem kamatnih stopa", kaže izvor blizak središnjoj banci. Da ne bi bilo zabune, ni danas promjenjivost kamatne stope ne znači da ih banke mijenjaju kako im puhne.

Zakonski propisi nalažu im da klijentima predoče tj. učine dostupnima sve bitne uvjete ugovora s jasno vidljivim pravima i obvezama ugovornih strana, a pravilnici s metodološkim objašnjenjima u vezi s promjenjivim kamatnim stopama (o kojim parametrima ovise, u kojim se intervalima razmatra korekcija itd.) moraju proći autorizaciju HNB-a i dostupni su na internetskim stranicama banaka. No, većini laika svi ti matematički parametri, pogotovo gledano unaprijed, teško su dokučivi. Središnja banka u okviru svojih ovlasti ni ubuduće ne može izravno intervenirati u pojedinačne ugovorne odnose banke i klijenta ili zadirati u cjenovnu politiku kroz određivanje kamatne stope na kredite. No, zato može, i namjerava, potencirati konkurenciju. U ponudi za građane prevladavaju tzv. administrativno promjenjive kamatne stope koje također imaju utvrđene parametre, ali im se u konačnici visina mijenja po odluci uprave banke. Samim time je i podložnija diskrecijskom odlučivanju od onih koje se vežu uz kretanje nekog tržišnog referentnog indeksa ili uz odluke tzv. eksternih institucija (poput npr. HBOR-a). U kombinaciji s destimulirajućim naknadama za prijevremene otplate to otupljuje tržišnu utakmicu. Prema podacima HNB-a, kamate na dugoročne kredite stanovništvu s valutnom klauzulom u prvom su kvartalu imale blago uzlazni trend, da bi se potom stabilizirale na prosječnih 7,6 posto, dok se kratkoročne kunske već duže drže malo iznad 11 posto. Unutar 92 posto udjela kredita s mogućnošću promjene kamate do godinu dana tek je blago ove godine porastao udjel onih s kamatom promjenjivom u roku 3-12 mjeseci nauštrb onih u roku kraćem od tri mjeseca. U sklopu unaprjeđenja zaštite potrošača, u drugom koraku HNB će se pozabaviti propisivanjem tzv. dobre poslovne prakse vezano uz opće uvjete poslovanja banaka.