Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Kol 2009

Djeca - glavna meta marketinških stručnjaka

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Katarina Dimitrijević Hrnjkaš  

Djeca - glavna meta marketinških stručnjaka

Procjenjuje se da djeca u SAD-u godišnje raspolažu s oko devet milijardi dolara džeparca koji troše prema vlastitim željama, ali utječu i na potrošnju svojih roditelja, godišnje na čak 130 milijardi dolara. Sve velike svjetske kompanije odavno su uvažile potrošačku moć djece, te su posljednjih godina sve više okrenute stvaranju marketinških strategija za tweense, odnosno djecu od osme do 12. godine. No mnoge ulažu na ciljane reklame za najmlađu djecu jer od malih nogu pridobivaju njihovu privrženost svom brendu, a navika stvorena tada ostaje za cijeli život, te se takve reklame shvaćaju kao zalog za budućnost.

Djeca već u trećoj godini lako pamte i bez velikih poteškoća prepoznaju brendove u trgovini, a s osam godina već samostalno donose odluke o odabiru proizvoda. I samo letimičan pogled u domaćim trgovinama jasno daje do znanja da su i raspored polica i redoslijed slaganja proizvoda prilagođeni djeci potrošačima, pa će se na nižim policama zateći paste za zube za djecu s otisnutim likovima iz animiranih filmova, kao i paštete, slatkiši i osvježavajuća pića koja su redovito na dohvat ruke najmlađima. Istraživanje GfK u Hrvatskoj pokazalo je da djeca od 11 do 13 godina imaju prosječan mjesečni džeparac od 200 kuna, da među njima postoji visoka svijest o brendovima među kojima prednjači Nike i Adidas. Čak 84 posto prati reklame na televiziji i 58 posto obraća pozornost na velike reklamne plakate.

Najviše vole reklame s komičnim, veselim i zabavnim sadržajem, a u kupnji velik utjecaj na roditelje imaju u odabiru slastica, grickalica, jogurta, pudinga, namaza i pića. Kamilo Antolović iz HURA-e, Udruženja društava za tržišno komuniciranje, kaže da djeca nisu budući potrošači, da su to već danas, te kako postaju sve relevantnija skupina potrošača, zbog čega i industrija oglašavanja sve više pozornosti posvećuje njima.

»Ima problema s korištenjem djece u reklamama, a problem je i sadržaj reklama jer pojedine idu prema narušavanju roditeljskog autoriteta. Postoji i niz zabrana onoga što se ne smije reklamirati s djecom, kao što je naginjanje preko mosta ili penjanje po kuhinjskim elementima«, kaže Antolović. Takve bi reklame ugrozile sigurnost djece koja redovito uče oponašajući druge. Ilija Rkman upozorava i na one reklame u kojima su glavni akteri djeca iako reklama nema nikakve veze s djecom. Na primjer, reklame za bankovne kredite.

»Predškolsku djecu uopće ne bi trebalo voditi u trgovine jer djeca ne posežu za proizvodima, nego za svojim crtanim junacima ne gledajući što kupuju. Roditelji su potom pod pritiskom, a nerijetko popuste željama mališana«, kaže Rkman. Napominje da djeca sa samo nekoliko godina raspolažu malim džeparcem za koji će kupiti sladoled, neku poslasticu ili sitnicu. Problem vidi i u tome što domaće zakonodavstvo prepoznaje samo kategoriju potrošača te da bi u buduće trebalo jasno razlučiti djecu kao zasebnu i posebno osjetljivu skupinu potrošača, bilo kroz postojeći zakon ili neki zakon koji se tiče djece.

Kampanja protiv reklama nezdrave hrane za djecu
Lani je pokrenuta široka svjetska kampanja, s naglaskom na jugoistočnu Aziju, protiv reklamiranja nezdrave hrane za djecu zbog sve većega globalnog problema debele djece sa zabrinjavajućim porastom upravo u toj azijskoj regiji. Kampanju je pokrenula svjetska potrošačka organizacija Consumers International u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom prema čijoj će procjeni do 2015. trećina svjetske populacije biti debela, a od 2005. do 2010. broj takve djece u jugoistočnoj Aziji porast će za čak 28 posto. Kampanja je okrenuta i prema agresivnom reklamiranju prehrambenih proizvoda koji na svojoj ambalaži nemaju podatke o količinama masti, šećera i soli.


Komentari članka

Vezani članci

Oglašavanje na TikToku: Zašto bi brandovima to trebalo biti važno

02.07.2020.

Suditi prema brzini kojom je osvojila mlade globalne potrošače, kineskoj platformi TikTok stručnjaci predviđaju sjajnu budućnost, zbog čega se brendovima savjetuje da odmah potraže načine na koje ju mogu uklopiti u svoju marketinšku strategiju. Zasad je d

Coca-Cola povlači reklame s Facebooka

29.06.2020.

Kao rezultat bojkota, dionice Facebooka su pale za 8,3 posto u petak te odnijele 56 milijardi dolara profita tvrtki. Zuckerberg je pritom osobno izgubio 7,2 milijarde dolara.

EU: Postignut dogovor o kolektivnoj zaštiti potrošača

24.06.2020.

Pregovarači Vijeća EU-a i Europskog parlamenta postigli su u ponedjeljak kasno navečer politički dogovor o prijedlogu direktive o udružnim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošača.

Facebook i Google ne žele dijeliti novac od oglašavanja, radije bi ukinuli vijesti

17.06.2020.

U Australiji su News Corp, Nine i druge medijske kuće prisiljene smanjiti broj zaposlenih u redakcijama. Više od 170 redakcija i medija privremeno je obustavilo rad ili je zatvoreno zadnjih godina.

Kultura poslovanja - Svijet je možda selo, ali oru ga i hrvatske inovacije

08.06.2020.

Kako se razvija dobar posao u Hrvatskoj i svijetu, lakše je predočiti na primjerima kompanija koje su na izvoru inovacija i nove trendove prihvaćaju gotovo svakodnevno. To zahtijeva savršenu organizacijsku i kulturnu posloženost, ali uvelike olakšava posl

Tag cloud

  1. 2018 članka imaju tag hrvatska
  2. 2076 članka imaju tag turizam
  3. 1573 članka imaju tag financije
  4. 1299 članka imaju tag izvoz
  5. 1077 članka imaju tag svijet
  6. 870 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 724 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 790 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 399 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 283 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 383 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 386 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 244 članka imaju tag koronavirus
  34. 312 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 348 članka imaju tag energetika
  39. 395 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici