Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Kol 2009

Djeca - glavna meta marketinških stručnjaka

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Katarina Dimitrijević Hrnjkaš  

Djeca - glavna meta marketinških stručnjaka

Procjenjuje se da djeca u SAD-u godišnje raspolažu s oko devet milijardi dolara džeparca koji troše prema vlastitim željama, ali utječu i na potrošnju svojih roditelja, godišnje na čak 130 milijardi dolara. Sve velike svjetske kompanije odavno su uvažile potrošačku moć djece, te su posljednjih godina sve više okrenute stvaranju marketinških strategija za tweense, odnosno djecu od osme do 12. godine. No mnoge ulažu na ciljane reklame za najmlađu djecu jer od malih nogu pridobivaju njihovu privrženost svom brendu, a navika stvorena tada ostaje za cijeli život, te se takve reklame shvaćaju kao zalog za budućnost.

Djeca već u trećoj godini lako pamte i bez velikih poteškoća prepoznaju brendove u trgovini, a s osam godina već samostalno donose odluke o odabiru proizvoda. I samo letimičan pogled u domaćim trgovinama jasno daje do znanja da su i raspored polica i redoslijed slaganja proizvoda prilagođeni djeci potrošačima, pa će se na nižim policama zateći paste za zube za djecu s otisnutim likovima iz animiranih filmova, kao i paštete, slatkiši i osvježavajuća pića koja su redovito na dohvat ruke najmlađima. Istraživanje GfK u Hrvatskoj pokazalo je da djeca od 11 do 13 godina imaju prosječan mjesečni džeparac od 200 kuna, da među njima postoji visoka svijest o brendovima među kojima prednjači Nike i Adidas. Čak 84 posto prati reklame na televiziji i 58 posto obraća pozornost na velike reklamne plakate.

Najviše vole reklame s komičnim, veselim i zabavnim sadržajem, a u kupnji velik utjecaj na roditelje imaju u odabiru slastica, grickalica, jogurta, pudinga, namaza i pića. Kamilo Antolović iz HURA-e, Udruženja društava za tržišno komuniciranje, kaže da djeca nisu budući potrošači, da su to već danas, te kako postaju sve relevantnija skupina potrošača, zbog čega i industrija oglašavanja sve više pozornosti posvećuje njima.

»Ima problema s korištenjem djece u reklamama, a problem je i sadržaj reklama jer pojedine idu prema narušavanju roditeljskog autoriteta. Postoji i niz zabrana onoga što se ne smije reklamirati s djecom, kao što je naginjanje preko mosta ili penjanje po kuhinjskim elementima«, kaže Antolović. Takve bi reklame ugrozile sigurnost djece koja redovito uče oponašajući druge. Ilija Rkman upozorava i na one reklame u kojima su glavni akteri djeca iako reklama nema nikakve veze s djecom. Na primjer, reklame za bankovne kredite.

»Predškolsku djecu uopće ne bi trebalo voditi u trgovine jer djeca ne posežu za proizvodima, nego za svojim crtanim junacima ne gledajući što kupuju. Roditelji su potom pod pritiskom, a nerijetko popuste željama mališana«, kaže Rkman. Napominje da djeca sa samo nekoliko godina raspolažu malim džeparcem za koji će kupiti sladoled, neku poslasticu ili sitnicu. Problem vidi i u tome što domaće zakonodavstvo prepoznaje samo kategoriju potrošača te da bi u buduće trebalo jasno razlučiti djecu kao zasebnu i posebno osjetljivu skupinu potrošača, bilo kroz postojeći zakon ili neki zakon koji se tiče djece.

Kampanja protiv reklama nezdrave hrane za djecu
Lani je pokrenuta široka svjetska kampanja, s naglaskom na jugoistočnu Aziju, protiv reklamiranja nezdrave hrane za djecu zbog sve većega globalnog problema debele djece sa zabrinjavajućim porastom upravo u toj azijskoj regiji. Kampanju je pokrenula svjetska potrošačka organizacija Consumers International u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom prema čijoj će procjeni do 2015. trećina svjetske populacije biti debela, a od 2005. do 2010. broj takve djece u jugoistočnoj Aziji porast će za čak 28 posto. Kampanja je okrenuta i prema agresivnom reklamiranju prehrambenih proizvoda koji na svojoj ambalaži nemaju podatke o količinama masti, šećera i soli.


Komentari članka

Vezani članci

Zašto još niste razvili online poslovanje? Natjerajte se na upotrebu društvenih mreža

08.04.2020.

Nakon početnog šoka i osvještavanja da se nalazimo u situaciji u kojoj je ekonomija suočena s najvećim izazovom dosad, vrijeme je da razmislimo o tome kako se, koliko god je moguće, prilagoditi novonastaloj situaciji.

Zagrebačka agencija osvojila četiri nagrade najvećeg svjetskog natjecanja u rebrandingu

05.03.2020.

Četiri projekta zagrebačke branding agencije Fabular osvojila su nagrade na prestižnom natjecanju REBRAND 100®. Odličja najvećeg svjetskog natjecanja koje nagrađuje najbolje internacionalne rebrandinge u posljednje dvije godine Marra, Apsolon, Algebra i R

‘Priče po istinitom događaju’ za rast biznisa

04.03.2020.

Što vaši kupci kažu o vašoj usluzi ili proizvodu? Kakva su njihova iskustva? Jeste li ih pitali?

Novi trendovi u poljoprivredi: plasman putem društvenih mreža

18.02.2020.

Da bi opstali na tržištu - poljoprivrednici moraju mijenjati način rada. Neki su se uspjeli prilagoditi i rezultati nisu izostali.

Dinko Bence i Hrvoje Borovac - Inovativni u grafičkom dizajnu, konzervativni u poslovanju

17.02.2020.

Neskloni riziku, Borovac i Bence zajedno rade dvadeset godina – njihove su etikete, amabalaža i katalozi mnogih brendova. Posao s grafičkim dizajnom proširili su i digitalizirali, ali ne žele brzo rasti. U bliskoj budućnosti vide se otprilike tu gdje su i

Tag cloud

  1. 1984 članka imaju tag hrvatska
  2. 2017 članka imaju tag turizam
  3. 1564 članka imaju tag financije
  4. 1282 članka imaju tag izvoz
  5. 1043 članka imaju tag svijet
  6. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1031 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 943 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 685 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  13. 982 članka imaju tag EU
  14. 881 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 929 članka imaju tag kriza
  17. 601 članka imaju tag maloprodaja
  18. 561 članka imaju tag marketing
  19. 390 članka imaju tag poticaji
  20. 501 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 276 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 351 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 288 članka imaju tag opg
  39. 387 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija