Dodijeljene nagrade za kreativnost i inovativnost

U Muzeju suvremene umjetnosti sinoć je održana svečana dodjela Nagrada za kreativnost i inovativnost 2014.

Događanje je organizirano pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske, Ive Josipovića te uz potporu naših višegodišnjih partnera, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva Kulture, Ministarstva poduzetništva i obrta, Ministarstva turizma, Grada Zagreba, Gradske skupštine Grada Zagreba, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija i Udruge gradova.
Teme okruglih stolova ove godine bile su Kreativne industrije - Uloga kreativnih industrija u jačanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, Razvoj strategije kreativnih i kulturnih industrija u Hrvatskoj te Nove tehnologije: Kreativnost i inovativnost u medijima.

Dodjelu nagrada iz devet kategorija kratkim su izlaganjima uveličali gosti iz Austrije Tomislav Bobinec, Creative Industries Styria na temu 'Važnost kreativnosti u svakodnevnici' , Ivan Burazin, Codeanywhere, ' Kreativnost u poslovanju' te Mirela Holy, predsjednica stranke ORaH panelom na temu 'Kreativnost u politici'.

- Značaj kreativnosti i inovativnosti ne bi trebali pronalaziti samo na ovom događanju koje se održava jednom u godini . Kreativnost treba provesti kroz sve sustave, od obrazovanja do svih postojećih industrija. Kreativnost je pokretač zrelih industrija, revitalizira urbane sredine i nositelj je inovacija u svim segmentima kako gospodarstva tako i društva. Cilj nam je osvijestiti taj značaj i kroz formu kreativnih industrija pokrenuti hrvatsko gospodarstvo – izjavila je Ivana Nikolić Popović, predsjednica Udruge MRAK i Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija.

Ovom jedinstvenom nagradom u svijetu nagrađeni su u devet kategorija:

1. Kreativni i inovativni proizvodni program ili proizvod : Genetički testovi za personalizirani pristup prehrani i tjelovježbi - GENOS d.o.o.
2. Kreativni i inovativni menadžer/ica: Vanja Žanko, freelance curator & art manager
3. Kreativni i inovativni razvojni program jedinica samouprave – gradovi:
GRAD ŠIBENIK - Juraj Dalmatinac kao virtualni vodič za posjetitelje šibenske katedrale
4. Kreativni i inovativni turistički projekt ili proizvod: Ivanina kuća bajke - TZ Grada OGULINA
5. Kreativni i inovativni projekt ili program u kulturi i umjetnosti: Krk otok Vila - CENTAR ZA KULTURU GRADA KRKA
6. Kreativni i inovativni projekt ili program kreativne industrije: Digitalna tehnologija u keramičkoj industriji - KERAMIKA MODUS d.o.o.
7. Kreativni i inovativni projekt održivog razvoja:
Razvoj konzorcija društvenih / socijalnih poduzetnika - ACT Udruga
8. Kreativni i inovativni edukacijski program: GESTA - SREDNJA ŠKOLA JASTREBARSKO
9. Kreativni i inovativni projekt društvene odgovornosti: Zelena ideja - HURA g.i.u.

Kreativnost i kreativna industrija kao nositelj inovacija cijelo društvo uvode u nove dimenzije razvoja od socijalnih do ekonomskih. Postoje razne inicijative i rasprave koje su pokrenute na temu razvoja kreativnih i kulturnih industrija u Hrvatskoj međutim strateški gledano ključno je razviti svijest, ne samo u državnoj upravi, nego u gospodarstvu i društvu općenito, kako je kreativna industrija uz ICT danas najbrži i najsnažniji generator razvoja koji tangira sve gospodarske sektore. Stoga je Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija u suradnji s uglednicima iz hrvatske društvene poslovne scene i relevantnim institucijama pokrenuo inicijativu razvoja strategije Kreativnih i kulturnih industrija u Hrvatskoj. Kreativnom sektoru u Hrvatskoj bit će dostupan program Europske unije Kreativna Europa 2014 –2020., vrijedan 1.8 milijardi €, ali i sredstva iz fondova Kohezijske politike, a osnivanje klastera jedan je od najbitnijih preduvjeta za povlačenje tih sredstava.

Ovaj panel je samo početak rasprave o razvoju strategije kreativnih i kulturnih industrija u Hrvatskoj koja je neophodna kako bi se definirale smjernice, prepoznali nedostatci i otvorila javna rasprava svih dionika Kreativnih i kulturnih industrija. Kako bi se poboljšao položaj kreativnih i kulturnih industrija strategija uključuje mapiranje jer da bi se i Hrvatska uključila u globalne procese, morat će prihvatiti i novu paradigmu koja je postavljena upravo temeljem dostignuća kreativnosti i inovativnosti. Prvi preduvjet uključivanja je mapiranje hrvatske kreativne i kulturne industrije. Nakon mapiranja moći će se utvrditi udio i utjecaj svakog segmenta KKI na gospodarstvo. Analize, kvalitativne i kvantitativne, upućivat će na daljnje nužne korake koji će se trebati poduzeti.– Inicijativa bi se nadalje razvijala kroz dubinske rasprave po pojedinim sektorima kako bi se dobile informacije dostatne za analizu i postavljanje smjernica.– Nakon prikupljenih podataka neophodno je pročistiti i analizirati podatke po pojedinim sektorima te na kraju izraditi dugoročnu strategiju koju će izraditi tim stručnjaka.

Kreativne industrije su jedan od najbrže rastućih sektora svjetskog gospodarstva koje postaju snažan pokretač razvoja. Kreativni sektor u Europi obuhvaća između 3.3 posto i 4.5 posto EU BDP-a te zapošljava oko 7,5 milijuna ljudi. Statistike pokazuju kako su kreativne industrije postale primjerice za London veći „biznis“ nego što je financijsko poslovanje. Novim programom “Kreativni London” u idućih 10 godina Englezi će uložiti 50 milijuna funti kako bi se u tom periodu dobit od kreativnog sektora podigla na 32 milijarde funti i kako bi se otvorilo 200.000 radnih mjesta. Europska komisija usvojila je strategiju „Promocija kulturnih i kreativnih sektora za rast i poslove u EU“ koja ima za cilj otvaranje punog potencijala kreativnog sektora, a sve kako bi se potaknuli poslovi i rast unutar Europske unije.
Svjetska trgovina dobrima i uslugama kreativnih industrija iznosila je 624 milijardi USD u 2011. godini, što je dvostruko više u odnosu na 2002. godinu. Tijekom proteklih godina vidljivo je kako najbrži rast ostvaruju zemlje u razvoju te razvijene zemlje dok tranzicijske zemlje pak ne ostvaruju značajan udio u ukupnoj svjetskoj trgovini dobrima kreativnih industrija (0,8 posto u 2011. godini), što upućuje na problem, ali i na neiskorišteni potencijal rasta (UNCTD; 2013, CreativeEconomyReport).

Povezanost između kreativnosti, kulture, gospodarstva i tehnologije, izražena je u sposobnosti da stvori intelektualni kapital, potencijal za generiranje prihoda, radna mjesta i izvoz, dok istodobno promiče socijalne uključenosti, kulturne raznolikosti i ljudski razvoj uopće. To je glavna karakteristika i djelovanje kreativne ekonomije kako se pokazala u državama koje su uključile te aspekte u razvojne politike.