Dok je informatika u školama zapostavljena, naši mladi informatičari osvajaju medalje

Hrvatski reprezentativci se ne vraćaju s medaljama samo s Olimpijskih igara u Brazilu, već i s Međunarodne informatičke olimpijade. Mladi informatičari su jedno srebro i dvije bronce zasluženo osvojili nakon dva dana provedena u rješavanju algoritamskih zadataka – usprkos tomu što je informatika zapostavljena u redovnom školstvu.

28. Međunarodna informatička olimpijada održavala se od 12. do 19. kolovoza u Kazanu, u Rusiji, gdje su Hrvatsku predstavljali Domagoj Bradač, Adrian Beker i Vilim Lendvaj iz XV. gimnazije Zagreb te Marin Kišić iz Prve gimnazije Varaždin. Na natjecanju je nastupilo 308 učenika iz 80 zemalja svijeta među kojima su se naši natjecatelji uspjeli istaknuti s čak 3 medalje – Domagoj je osvojio srebro, a Adrian i Vilim broncu.

Međunarodna informatička olimpijada (IOI) jedna je od znanstvenih olimpijada koje su osnovane pod pokroviteljstvom UNESCO-a, a njezin cilj je pobuditi interes za računarstvo i informacijske tehnologije među mladima u svijetu. Osim toga, olimpijada je prilika za zainteresirane i nadarene učenika da pokažu svoja znanja i vještine te upoznaju druge kulture, ističe tajnik Hrvatskog saveza informatičara Krešimir Malnar koji je na natjecanju sudjelovao kao član Međunarodnog odbora Olimpijade.

Zadaci na Olimpijadi su teški, a znanja koja se traže učenici ne usvajaju na redovnoj nastavi informatike, već na dodatnim grupama za programiranje. Što se očekuje od natjecatelja, objašnjava hrvatski osvajač srebra Domagoj Bradač, dobitnik i osam Oskara znanja.

Natjecanje se sastoji od dva dana po pet sati natjecanja tijekom kojih rješavamo svaki dan 3 zadatka. Zadaci su algoritamske prirode, odnosno treba osmisliti algoritam i implementirati ga tako da računalo izvršava određene naredbe.

Želja za izazovom i pomicanjem vlastitih granica kao motivacija
kaže Domagoj, osvajač srebrne medalje.

Domagoja je za sudjelovanje na Olimpijadi motivirala želja za izazovom, ali i mogućnosti koje pruža uspjeh na Olimpijadi.

Domagoj i ostali učenici za natjecanje su se pripremali cijele godine.

Pripremamo se kontinuirano cijele godine rješavajući zadatke s bivših natjecanja i učeći nove algoritme. Tijekom godine imamo pripreme u školi te pripremna natjecanja koja organizira Hrvatski savez informatičara, a intenzivno se pripremamo neposredno prije natjecanja u Zagrebu i u Krku na Kampu mladih informatičara.

Iako kaže da mu je ponekad bilo teško pripremati se za natjecanje, rješavati školske obaveze i družiti se u isto vrijeme, Domagoja je motivirala želja za izazovom i pomicanjem granica svojih sposobnosti, ali i mogućnosti koje se otvaraju ovakvim uspjehom. Naime, Olimpijadu i slična informatička natjecanja prate skauti iz informatičkih kompanija koje su već zaposlile i mnoge hrvatske osvajače medalja s prethodnih natjecanja.
Hrvatska bolja od Nizozemske, Danske, Irske…

Iako se učenici iz nekih drugih zemalja duže i intenzivnije pripremaju za natjecanje, rezultati koje hrvatski učenici, a i studenti, postižu na međunarodnim informatičkim natjecanjima, dokaz su da Hrvatska ima dobar sustav izbora članova reprezentacije i priprema za međunarodna natjecanja, ističe Malnar, navodeći da su Nizozemska, Danska i Irska samo neki od primjera razvijenih europskih zemalja čiji se kandidati ne mogu nositi s težinom zadataka.

Za uspjeh na ovakvom natjecanjima potreban je sustavan rad s većim brojem učenika koji će rezultirati izborom najboljih za nastupe na međunarodnim natjecanjima. S obzirom na to da u hrvatskom obrazovnom sustavu informatika nije dovoljno zastupljena, pogotovo programiranje, ulogu pokretača preuzeli su informatički klubovi i udruge koji djeluju pod okriljem Hrvatskog saveza informatičara i koje okupljaju učenike i pružaju im mogućnost da razvijaju svoj talent i inovativnost u okviru koji u velikoj mjeri nadilazi sve ono što im je dostupno kroz školski program.

Uspjesi naših reprezentativaca su dokaz da Hrvatska ima dobar sustav izbora natjecatelja i priprema, kaže Malnar.

Uspjesi naših reprezentativaca su dokaz da Hrvatska ima dobar sustav izbora natjecatelja i priprema, kaže Malnar.
Sadašnji obrazovni plan i program informatike je promašen

Ipak, u hrvatskom se obrazovnom sustavu još mnogo toga može napraviti da se sudjelovanje u ovakvim natjecanjima više podrži i promovira. Na primjer, Krešimir Malnar smatra da bi informatika trebala biti obavezan predmet od petog razreda nadalje, s većim naglaskom na osnove računarstva i programiranje.

Sadašnji obrazovni plan i program informatike je u dobroj mjeri promašen jer krivo pretpostavlja što to znači “informatička pismenost” pa se tako u učionici puno više vremena provodi na učenje korištenja uredskih paketa nego na osnove računarstva i na programiranje.

Osim toga, Malnar navodi da se nedovoljno pažnje posvećuje izvaninstitucionalnom obrazovanju, a velik dio učenika koji sudjeluju na natjecanjima priprema se upravo u informatičkim klubovima i udrugama, a ne u školama.
Kada ćemo informatičke uspjehe slaviti kao one sportske?

S druge strane, informatički i drugi znanstveni olimpijci još ne dobivaju dovoljno veliko priznanje za svoj uspjeh. I sam Krešimir Malnar sumnja da ćemo u skoroj budućnosti informatičke medalje slaviti kao one sportske.

Učenici koji na znanstvenim olimpijadama osvoje medalju ponekad dobiju nešto medijske pažnje, ali to je kratkotrajno. A o nagradama kakve dobivaju sportaši mogu samo sanjati.

Usprkos tome, uspjesi reprezentativaca dokazuju da se entuzijazam prema informatici u Hrvatskoj nastavlja širiti te da generacije naših mladih informatičara imaju još mnogo toga za pokazati.