Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Kol 2019

Druge su propadale, PZ Putniković traje: Naša zadruga je društvo osoba, a ne kapitala

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Blanka Kufner  

Druge su propadale, PZ Putniković traje: Naša zadruga je društvo osoba, a ne kapitala

Putniković, malo mjesto u srcu kamenitog Pelješca sa oko 360 stanovnika koji se uglavnom bave poljoprivredom, uzgojem vinove loze, ribarstvom i školjkarstvom, nakon Domovinskog rata postupno je počelo razvijati i turizam.

"Spoj izvornih i novijih vrijednosti smatramo idealnom kombinacijom koja se uklapa u projekt Ruralnog razvoja Republike Hrvatske pa je tako 26. srpnja 2019. na blagdan svete Ane, zaštitnice mjesta Putniković na Pelješcu, otvoren Prvi hrvatski muzej vinogradarstva i vinarstva“, podijelio je s nama Jozo Rabušić, upravitelj Poljoprivredne zadruge Putniković, čiji su osnivači i vlasnici obitelji iz Putnikovića i okolnih mjesta.

Novim sadržajima pružaju poticaj mladim obiteljima koje ostaju na Pelješcu
Počeci zadrugarstva na ovom području sežu u daleku 1911. godinu kada se osniva zadruga kao blagajna uzajamne pomoći. Djelovala je do pred početak Drugog svjetskog rata. Već 1946. godine osniva se i registrira Poljoprivredna zadruga Putniković koja bez prekida djeluje do danas. Nije bilo prekida u radu, niti je ikad poslovala sa gubitkom. Od skromnih početaka, s vrlo malom imovinom, zadruga se postepeno razvija da bi danas bila značajan gospodarski subjekt središnjeg dijela Pelješca.

"Naša zadruga je društvo osoba, a ne kapitala. Kapital je u službi čovjeka, nikako ne obrnuto i to je tajna našeg uspjeha“, ističe gospodin Rabušić. U usporedbi s ostalim vinarijama na Pelješcu prerađuje najveći postotak bijelih vina – pretežno maraštine.

Novim sadržajima, kao što su ulaganje u nove proizvodne pogone i otvaranje Prvoga hrvatskog muzeja vinogradarstva i vinarstva, daje se dodatni poticaj koji omogućava život i rad brojnim mladim obiteljima koje su odlučile nastaviti živjeti na Pelješcu. Muzej je zamišljen da ne bude statična ustanova, već dinamični centar vinogradarstva i vinarstva Hrvatske. Osim toga, posljednji je trenutak za prikupljanje starih poljodjelskih etnografskih predmeta jer mnoge stvari iz bogate vinogradarske povijesti nestaju, a pojedini vrijedni predmeti odnose se preko granice ili nažalost završavaju na smetlištu.

Zadrugarstvo je u malim sredinama važan gospodarski oslonac
"Živeći istinske vrijednosti tradicije u proizvodnji grožđa i vina te tradicije zadrugarstva, uz želju da se povežu s novim vrijednostima koje donosi turizam, rodila se ideja da se u zgradi Zadružnog Doma osnuje takav Muzej. Uvjerenja smo da zadrugarstvo, poticano i priznato kao oblik organiziranja poljoprivredne proizvodnje u većini zemalja EU, može i kod nas, osobito u ruralnim sredinama, biti važan gospodarski oslonac, ali i dati značajan demografski poticaj. Jedinstven je primjer u Hrvatskoj, a možda i u svijetu, da jedna zadruga otvara muzej“, smatra gospodin Rabušić. Prvi hrvatski muzej vinogradarstva i vinarstva rezultat je zajedništva, ali i velike ljubavi, volje i truda brojnih zadrugara, prijatelja, stručnjaka i institucija.

Bavljenje vinogradarstvom i vinarstvom višestoljetna je tradicija Pelješca i izvor egzistencije većine stanovnika. Tako je i djelovanje zadruge bazirano na vinogradarstvu i vinarstvu kao osnovnoj djelatnosti. Sporedne djelatnosti kojima se zadruga bavi i za koje je registrirana su: trgovina na malo i veliko, servisne usluge zadrugarima, turistička djelatnost, Uljara. Zadruga ima i vinograde koje obrađuju zaposlenici zadruge.

Udovoljavaju uvjetima zahtjevne vinarske proizvodnje, a izvoze i u SAD
Zadrugari, dakle vlasnici zadruge, su proizvođači grožđa na svojim poljoprivrednim površinama, a prerada, dorada, punjenje vina u boce i plasman na tržište obavljaju se putem zadruge. Ima i svoju Vinariju sa svom potrebnom tehnologijom za preradu grožđa u vino, te doradu i punjenje u boce kao i skladišne prostore za skladištenje i refuzo vina kao i onog napunjenog u boce. U vlastitoj automatskoj punionici puni oko 500.000 boca godišnje, a ostalo se proda u rinfuzi. Zadruga posjeduje i vlastita transportna sredstva. Dugogodišnjom tradicijom prerade grožđa proizvela je geografski zaštićena vina: Libertas, Lirica, Plavac mali, Pelješac crni, Pelješac bijeli te Sveta Ana.

"Godinama se ulaže u razvoj i nove tehnologije tako da smo opremljeni da udovoljavamo uvjetima zahtjevne vinarske proizvodnje stupanjem u Europsku uniju. Pored plasmana na domaće tržište izvozimo vino plavac i na tržište SAD-a pod poznatim brendom Lirica. Na domaćem tržištu naši poznati proizvodi su crna kvalitetna vina Plavac i Pelješac u pakovanjima od 1 l i bocama od 0,75 l te Bag in box pakovanja od 3 l i domižane od 3 l“, navode iz zadruge.

Na tržištu Europskih zemalja dugo su bili zastupljeni putem velikih kuća kao što su Badel i Dalmacijavino. No, kako su navedene kuće u poslovnim teškoćama, a da bi vratili tržne pozicije u zemljama EU, osnovali su, zajedno sa Zadružnim savezom Dalmacije iz Splita i još nekoliko proizvođača vina, zadrugu Vina Dalmacije s prvenstvenim ciljem zajedničkog plasmana vina na zapadnoeuropsko tržište.

Muzej kao spomenik težaku i njegovoj muci
Vinogradarstvo je na Pelješcu od davnina predstavljalo najznačajniju granu privređivanja, pa je sudbina ljudi često ovisila o rezultatima berbe. Na ovom kršovitom području lozi najčešće nema alternative, pa uz maslinu i lozu koje mogu uspijevati na ovakvom području, stanovništvo je bilo prisiljeno obrađivati vinograde i kada se to nije isplatilo. Muzej u Putnikovićima je idealno mjesto gdje se spaja prošlost uzgoja vinove loze (rimski ager u Stonu) i sadašnjost. Zanimljivo je da posjetitelj prolazi kroz Stonski ager kao živući muzej na otvorenom jer to predstavlja uvod u vinogradarsku zbirku. To su vrata u vinogradarski Pelješac sa, mnogi vjeruju, najatraktivnijim vinogradima u Hrvatskoj.

Predviđa se da aktivnost muzeja bude i organiziranje obilaska Pelješke vinske ceste s tim da obilazak vinograda započne razgledavanjem muzeja, a završi degustacijom vina u zgradi muzeja i to vina iz vinograda koja se posjećuju. Osim unutarnjeg izložbenog dijela, planiran je i izložbeni dio na otvorenom (gumno, tijesak, mlinica) gdje bi bili prikazani stari načini prerade grožđa, maslina i žita. Sve u svemu, nešto šte se ne bi smjelo propustiti ako se nađete u okolici.


Komentari članka

Vezani članci

Proglašena elementarna nepogoda: Štete od tuče veće od 10 milijuna kuna!

22.05.2020.

U nevremenu i tuči nisu stradali samo vinogradi nego i voćnjaci - trešnje, bajami, masline… Štete su stvarno velike na svim kulturama. “Tko ima trešnje na tom području sigurno ih neće brati”, kaže Zvonimir Vlatković. Kako osigurati svoje usjeve, biljke i

Mario Jurišić: Moramo se okrenuti domaćoj proizvodnji hrane i vina

22.05.2020.

Suočeni s globalnom pandemijom koja je brojne vinare dovela u nezavidan položaj, odlučili su pokušati ponuditi ljudima nešto drugačije. Tako su Kos - Jurišići krenuli prvi s piknikom u vinogradu.

Peti najbolji cabernet sauvignon na svijetu dolazi iz Hrvatske, iz Vinarije Poletti!

14.05.2020.

Vinarija Poletti kod Višnjana je prošle godine na ocjenjivanju vina u Njemačkoj 'Par Wine International' dobila zlatnu medalju za malvaziju Classic iz 2016. godine, a ove na 'The Global Cabernet Sauvignon Masters' osvojila peto mjesto na svijetu za vino i

Vinari imaju problem plasiranja vina na tržište

04.05.2020.

Problema s plasmanom svojih vina u trenutačnoj situaciji ima i bivši nogometni reprezentativac Dario Krešić koji je 2006. godine otvorio vinariju u Šarengradu.

Na imanju Šime Škaulja podignut jedinstveni vinograd, plod suradnje s Portugalom

17.04.2020.

Radi se o velikom introdukcijskom pokusu, u sklopu kojega je na obiteljskom imanju "ubodeno" ukupno 4.200 loza od 6 portugalskih, 5 francusko-španjolskih i domaće sorte Grk. Koje naše autohtone sorte je profesor Maletić preporučio Portugalcima?

Tag cloud

  1. 2003 članka imaju tag hrvatska
  2. 2044 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1060 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 699 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 989 članka imaju tag EU
  14. 887 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 566 članka imaju tag marketing
  19. 391 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 518 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 362 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 352 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 376 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 300 članka imaju tag opg
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija