EBRD: Hrvatski je oporavak vrlo spor, imperativ su reforme

U Hrvatskoj, nakon pada BDP-a od 5,8 posto i pada izravnih stranih ulaganja od 50 posto u 20009. godini, oporavak će doći vrlo sporo, uz procjene gospodarskog pada za daljnjih 1,5 posto u ovoj godini te skromnog rasta od 1,9 posto u 2011,, jedan je od glavnih zaključaka Tranzicijskog izvješća za 2010. Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u dijelu koji se odnosi na Hrvatsku."Glavni kratkoročni prioritet za Hrvatsku je dovršenje pregovora za pristupanje EU i ostvarivanje članstva u Uniji, koje se za sada očekuje tijekom 2012.", rekao je Peter Sanfey, glavni ekonomist EBRD-a za jugoistočnu Europu, na predstavljanju Tranzicijskog izvješća u Hrvatskoj narodnoj banci.

Za postizanje održivog gospodarskog rasta na srednji rok, hrvatska vlada mora nastaviti s provođenjem svog ambicioznog programa reformi, naglašava Sanfey. Pojašnjava da provođenje nužnih reformi uključuje mjere za povećanje fleksibilnosti tržišta rada, smanjenje troškova poslovanja kroz ograničavanje neoporezivih primanja, reformu pravosuđa i reformu javne administracije. "Ove važne mjere pomoći će Hrvatskoj da dodatno poboljša poslovno ozračje u zemlji, podupre značajan napredak koji je već postignut i postavi temelje za gospodarski oporavak i održivi rast", zaključuje Sanfey. Kako je naveo, glavne prepreke za poslovanje u Hrvatskoj su porezna administracija, pravna regulacija odnosno sudstvo te profesionalne vještine radnika.

Ponovno jačajte izvoz!
Općenito, ovogodišnje Tranzicijsko izvješće jasno daje do znanja da se regija EBRD-a oporavlja s većom zadrškom u odnosu na ostala tržišta u nastajanju kao i uz oštra odstupanja među pojedinim zemljama. Za ovu i za sljedeću godinu predviđen je ukupni rast od 4,2 posto 4,1 posto, u usporedbi s padom od 5,5 posto u 2009. godini. Kao odgovor na različite izglede pojedinih zemalja, Tranzicijsko izvješće za 2010. donosi niz preporuka kreatorima ekonomskih politika kako da regiju vrate snažnijem, više održivom rastu, uz naglaske na potrebu razvoja lokalnih valuta i tržišta kapitala s ciljem ponovnog jačanja izvoza i integriranja u svjetsku trgovinsku mrežu. Izvješće zaključuje da kreatori politika mogu podržati izvoz borbom protiv korupcije, jačanjem zakonodavstva, ujednačavanjem carinskih procedura i poticanjem odnosno pomaganjem kompanijama da se prilagode netarifnim trgovinskim preprekama koje onemogućuju pristup novim i većim, postojećim izvoznim tržištima.

Za nove investicije 380 mil. eura
Zsuzsanna Hargitai, direktorica EBRD-a u Hrvatskoj, predstavljajući poslovanje banke u našoj zemlji, istaknula je kako je od početka djelovanja 1994. godine do danas investirano preko 2,4 milijarde eura te izravno financirano više od 110 pojedinačnih projekata. "EBRD doživljava Hrvatsku kao ključnu zemlju za razvoj regije te snažno potiče prekogranično poslovanje hrvatskih kompanija kao i prekogranične infrastrukturne projekte", kazala je Hargitai.

Kad su u pitanju ovogodišnji plasmani banke u Hrvatskoj, oni su zabilježili značajan rast, s lanjskih 245 mil. eura na 380 milijuna uloženih u 14 novih, investicijskih projekata. Među ostalim, EBRD je financirao Atlantic Grupu odnosno preuzimanje Droga Kolinske, investicije Geofotoa, GTC-ovo ulaganje u osiječki Avenue Mall te gradnju splitskog City Centra One, koji predstavlja prvu hrvatsku "energetski učinkovitu" poslovnu zgradu. Tu je i, u srijedu ugovoreni kredit Hrvatskim autocestama za radove na Koridoru Vc za koji je HAC od EBRD-a dobio zajam od 60,63 milijuna eura, navela je direktorica EBRD-a.