EFSE - 32 mil. € u financiranje regionalnih poduzetnika

Tijekom redovne godišnje skupštine, koja je ove godine održana u Tirani, Europski fond za jugoistočnu Europu (European Fund for Southeast Europe - EFSE) potpisao je s četiri kreditne institucije iz jugoistočne Europe i Kavkaške regije ugovore o kreditnim linijama za mikro i male poduzetnike te kreditne linije za preuređenje stambenog prostora.

Ukupna vrijednost potpisanih ugovora iznosi oko 38,4 milijuna eura, od čega 31,5 milijuna eura otpada na zemlje jugoistočne Europe. Najveći iznos kreditne linije od 25 milijuna eura odobren je Raiffeisenbanku Srbija za preuređenje stambenih prostora. Armenskoj Araratbanci odobreno je 10 milijuna američkih (oko 6,85 milijuna eura) dolara za financiranje malih i srednjih poduzetnika, dok je MCC Mikrofin, bosanskohercegovačka institucija za mikrofinanciranje, dobila 4 milijuna eura. ProCredit Banka Makedonija potpisala je s EFSE-om ugovor o kreditnim linijama od 2,5 milijuna eura i 2,5 milijuna makedonskih denara (0,04 milijuna eura) za financiranje mikro i malih poduzetnika. EFSE je osnovala njemačka razvojna banka KfW Entwicklungsbank, uz podršku njemačkog ministarstva gospodarstva i Europske komisije, s ciljem poticanja kreditiranja mikrofinanciranja poduzetnika u jugoistočnoj Europi. Fond je s vremenom proširio djelovanje i na Kavkašku regiju te sada surađuje s partnerima iz 16 zemalja kao i zemljama Zajednice nezavisnih država. Fond posluje preko poslovnih banaka i institucija za mikrokreditiranje u zemljama partnerima. Na kraju ožujka ove godine kroz kreditne linije EFSE-a bila su aktivna 1.065.504 zajma, a kreditni portfelj iznosio je 485 milijuna eura. Prosječan kredit iznosi 4.554 eura, a ukupno je od utemeljenje Fonda u prosincu 2005. kroz kreditne linije plasirano 1,5 milijardi eura.

Predsjednik Izvršnog odbora EFSE-a Klaus Glaubitt istaknuo je da je zahvaljujući kreditima Fonda do sada sačuvano i otvoreno 265 tisuća radnih mjesta. Promatra li se prema državama, najveći udjel u kreditnom portfelju fonda imaju Srbija (22,9%) te Bosna i Hercegovina (22,2%). U regiji jugoistočne Europe slijede Rumunjska (12,3%), Kosovo (7,6%), Crna Gora (6,6%), Makedonija (5,9%), Albanija (3,8%) i Bugarska (2,7%). Na regiju Zajednice nezavisnih država, odnosno bivše sovjetske republike, otpada ukupno 16 posto kreditnog portfelja, od čega je 7 posto sredstava plasirano u Moldaviju, 4,4 posto u Gruziju, 2,5 posto u Bjelorusiju, 1,7 posto u Ukrajinu, 0,3 posto u Armeniju te 0,1 posto u Azerbajdžan. U usporedbi sa stanjem kreditnog portfelja prije godinu dana, udjel dugoročnih kredita, s dospijećem dužim od pet godina, porastao je s 54 na 82 posto. Kredita s dospijećem između 3 i 5 godina ima 6 posto, a kratkoročnih s dospijećem kraćim od tri godine 3 posto.

U proteklih godinu dana porastao je i udjel kredita vrijednih između 10.000 i 50.000 eura. Sada ih je 19 posto, no u portfelju sa 79 posto još uvijek dominiraju krediti vrijednosti do 10.000 eura. Odobrenih kredita u vrijednosti između 50.000 i 100.000 eura je samo dva posto.