Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Lip 2011

EFSE - 32 mil. € u financiranje regionalnih poduzetnika

Izvor: www.bankamagazine.hr · Autor: Bankamagazin  

EFSE - 32 mil. € u financiranje regionalnih poduzetnika

Tijekom redovne godišnje skupštine, koja je ove godine održana u Tirani, Europski fond za jugoistočnu Europu (European Fund for Southeast Europe - EFSE) potpisao je s četiri kreditne institucije iz jugoistočne Europe i Kavkaške regije ugovore o kreditnim linijama za mikro i male poduzetnike te kreditne linije za preuređenje stambenog prostora.

Ukupna vrijednost potpisanih ugovora iznosi oko 38,4 milijuna eura, od čega 31,5 milijuna eura otpada na zemlje jugoistočne Europe. Najveći iznos kreditne linije od 25 milijuna eura odobren je Raiffeisenbanku Srbija za preuređenje stambenih prostora. Armenskoj Araratbanci odobreno je 10 milijuna američkih (oko 6,85 milijuna eura) dolara za financiranje malih i srednjih poduzetnika, dok je MCC Mikrofin, bosanskohercegovačka institucija za mikrofinanciranje, dobila 4 milijuna eura. ProCredit Banka Makedonija potpisala je s EFSE-om ugovor o kreditnim linijama od 2,5 milijuna eura i 2,5 milijuna makedonskih denara (0,04 milijuna eura) za financiranje mikro i malih poduzetnika. EFSE je osnovala njemačka razvojna banka KfW Entwicklungsbank, uz podršku njemačkog ministarstva gospodarstva i Europske komisije, s ciljem poticanja kreditiranja mikrofinanciranja poduzetnika u jugoistočnoj Europi. Fond je s vremenom proširio djelovanje i na Kavkašku regiju te sada surađuje s partnerima iz 16 zemalja kao i zemljama Zajednice nezavisnih država. Fond posluje preko poslovnih banaka i institucija za mikrokreditiranje u zemljama partnerima. Na kraju ožujka ove godine kroz kreditne linije EFSE-a bila su aktivna 1.065.504 zajma, a kreditni portfelj iznosio je 485 milijuna eura. Prosječan kredit iznosi 4.554 eura, a ukupno je od utemeljenje Fonda u prosincu 2005. kroz kreditne linije plasirano 1,5 milijardi eura.

Predsjednik Izvršnog odbora EFSE-a Klaus Glaubitt istaknuo je da je zahvaljujući kreditima Fonda do sada sačuvano i otvoreno 265 tisuća radnih mjesta. Promatra li se prema državama, najveći udjel u kreditnom portfelju fonda imaju Srbija (22,9%) te Bosna i Hercegovina (22,2%). U regiji jugoistočne Europe slijede Rumunjska (12,3%), Kosovo (7,6%), Crna Gora (6,6%), Makedonija (5,9%), Albanija (3,8%) i Bugarska (2,7%). Na regiju Zajednice nezavisnih država, odnosno bivše sovjetske republike, otpada ukupno 16 posto kreditnog portfelja, od čega je 7 posto sredstava plasirano u Moldaviju, 4,4 posto u Gruziju, 2,5 posto u Bjelorusiju, 1,7 posto u Ukrajinu, 0,3 posto u Armeniju te 0,1 posto u Azerbajdžan. U usporedbi sa stanjem kreditnog portfelja prije godinu dana, udjel dugoročnih kredita, s dospijećem dužim od pet godina, porastao je s 54 na 82 posto. Kredita s dospijećem između 3 i 5 godina ima 6 posto, a kratkoročnih s dospijećem kraćim od tri godine 3 posto.

U proteklih godinu dana porastao je i udjel kredita vrijednih između 10.000 i 50.000 eura. Sada ih je 19 posto, no u portfelju sa 79 posto još uvijek dominiraju krediti vrijednosti do 10.000 eura. Odobrenih kredita u vrijednosti između 50.000 i 100.000 eura je samo dva posto.


Komentari članka

Vezani članci

Poljska grupacija R22 preuzela vodeću hrvatsku hosting tvrtku Avalon

19.07.2019.

Nakon višemjesečnih pregovora vodeći hrvatski hosting provider Avalon prodan je R22 Grupi iz Poljske. Cijelu transakciju pratilo je društvo Grubišić & Partneri. Ovu ekskluzivnu vijest potvrdio je direktor i suvlasnik Damir Mujić.

Loše izvješće MMF-a za Hrvatsku i regiju, predviđa se snažan pad radne snage

16.07.2019.

Smanjenje broja radne snage u sljedeća tri desetljeća moglo bi biti još snažnije te dosegnuti 25 posto, a Zhang napominje da to znači da će radna populacija morati podržavati više nego dvostruko veći broj starijih osoba nego što to trenutno čini.

Evo zašto Tele2 odlazi iz Hrvatske

04.06.2019.

United grupa, najveći regionalni konkurent DT-a i A1 Telekoma Austria probio se u Hrvatsku preuzimanjem teleoperatera.

Od smilja odustalo više od 90 posto malih proizvođača

03.04.2019.

Oni koji su napustili smilje okreću se drugim kulturama koje tradicionalno uspijevaju u Hercegovini, kao što su masline i vinova loza.

Albanci kroz humor preokrenuli negativan image u prvoklasnu turističku reklamu

20.03.2019.

U popularnoj kulturi, Albanija je opisana kao utočište za razbojnike, kriminalce i gangstere. Iako razumijemo da takva percepcija može biti dobra za filmove, kao što je Taken (2008., Oteta, hrv.prijevod, film '96 sati'), ona je potpuno neistinita! U stvar

Tag cloud

  1. 1922 članka imaju tag hrvatska
  2. 1946 članka imaju tag turizam
  3. 1540 članka imaju tag financije
  4. 1232 članka imaju tag izvoz
  5. 835 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 962 članka imaju tag trgovina
  8. 954 članka imaju tag svijet
  9. 832 članka imaju tag investicije
  10. 680 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 962 članka imaju tag EU
  12. 897 članka imaju tag ict
  13. 855 članka imaju tag industrija
  14. 766 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 581 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 359 članka imaju tag poticaji
  22. 424 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 391 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 439 članka imaju tag banke
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 347 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 330 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija