EK zaustavila isplatu potpora za Mjeru 4 iz programa ruralnog razvoja

Nadzor je aktiviran jer su se posumnjalo na stvaranje umjetnih uvjeta s obzirom na to da su poduzeća koja su dobila potpore osnovana tri mjeseca prije objave natječaja, imala su iste vlasnike, adresu i kontakt osobu, svi projekti su potpuno komplementarni, a tražene potpore odgovaraju maksimalnom iznosu

Europska komisija zaustavila je isplatu izdašnih potpora za Mjeru 4 iz programa ruralnog razvoja u iznosu od gotovo 1,23 milijarde kuna, piše Poslovni dnevnik. Izgledno je i plaćanje kazne zbog nepravilnosti u provedbi IPARD-a, zasad se spominje oduzimanje pet posto ukupnih potpora iz tog fonda, a iznosile su 1,3 milijarde kuna.

Crne najave, uzrokovane postupcima koje je neodgovorno odradila državna administracija dok je ministar poljoprivrede bio Tihomir Jakovina, mogu se isčitati iz dokumenta koji potpisuje Christina Borchmann, direktorica Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije, GU AGRI.

Borchmann je argumente za moguće sankcije dobila nakon što su revizori EK između 8. i 12. veljače proveli nadzor IPARD-a i Mjere 4. Tako je aktualni ministar Davor Romić, koji je na tu dužnost imenovan 4. veljače, već u prvom tjednu mandata u ruke dobio vrući krumpir.

Detaljno obrazloženje nalaza revizije Borchmann mu je dostavila 5. svibnja, i to na 19 stranica. Kakve će posljedice izazvati taj dopis za gotovo 400 odabranih projekata (od 1280 kandidiranih) čija je izgradnja planirana upravo uz sufinanciranje izdašnim europskim potporama ponuđenim kroz program ruralnog razvoja, a mogu iznositi do čak 90 posto od ukupnih troškova, nezahvalno je procjenjivati.

Na upit poslan u Ministarstvo poljoprivrede i Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, koja je provedbeno tijelo za ruralni program, odgovorili su samo iz Agencije.

Nakon što RH pošalje odgovore, EK ih razmatra, eventualno traži dopune i dodatna objašnjenja, a onda se saziva i bilateralni sastanak - dakle prije 22. rujna neće se znati hoće li biti ili ne financijskih korekcija - i ako da, kolike će one biti, objašnjavaju u Agenciji.

Borchmann Romiću piše da su “nadzor aktivirali jer su imali ozbiljne sumnje o stvaranju umjetnih uvjeta kod Mjere 4 s obzirom na to da su poduzeća koja su dobila potpore osnovana tri mjeseca prije objave natječaja, imala su iste vlasnike, adresu i kontakt osobu, svi projekti su potpuno komplementarni, a tražene potpore odgovaraju maksimalnom iznosu”.

"Pogodila u sridu"

Podsjeća i na to da je prvi natječaj objavljen prije nego što je EK odobrila ruralni program, a iznos potpore povećan je sa 500 milijuna na 1,23 milijarde kuna, što je 50 posto iznosa raspoloživog do 2020. Navodi i da su bivšem ministru Jakovini prigovorili zbog tog povećanja.

“Agencija za plaćanja istražila je sporne projekte tek nakon velikog pritiska javnosti i nije utvrdila nepravilnosti, niti je ijedan uputila drugim tijelima radi daljnjeg istraživanja”, upozorava Borchmann. Ocjenjuje kako je dobra okolnost što novac još nije isplaćen te Romiću poručuje da takve projekte treba isključiti iz financiranja sredstvima EU.

Konzultant Kristijan Mavrek smatra da je Borchmann problematiku Mjere 4 “pogodila u sridu”, baš kako i on upozorava još od travnja 2015. “Pravilnici izrađeni u mandatu ministra Jakovine po mjeri su nekolicine ‘odabranih’ poduzetnika koji su osnovali tri-četiri tvrtke i umjetno stvorenim uvjetima dobili su po 3,4 ili 5 milijuna eura za svaki projekt, do čak 90 posto povrata za svoje investicije”, ističe Mavrek.

Vlada i ministar Romić, smatra Mavrek, u velikim su problemima, moraju izabrati najmanje loše rješenje. Provedu li isplatu po spornom pravilniku, za očekivati je da će EK odluke osporiti zbog “umjetno stvorenih uvjeta” i u tom slučaju potpore idu iz državnog proračuna. Drugo rješenje poništenje je natječaja uz žurnu izmjenu pravilnika i objavu novog natječaja uz limitirane potpore od jedan do dva milijuna eura, odnosno 50 posto investicije. “Bit će zanimljivo vidjeti koju će opciju izabrati”, zaključuje Mavrek. Nalazom EK nije iznenađen ni voćar Robert Hadžić. “Bilo je samo pitanje vremena kada će institucije EU reagirati na neprimjerenu provedbu Mjere 4”, kaže Hadžić i dodaje kako se plaši da ovo nije zadnje upozorenje. Posljedice po Hrvatsku, ocjenjuje, neće biti nimalo ugodne jer ćemo zbog ovoga biti pod još većim povećalom EK.

Nema kontrole

“Nalazi revizije upozoravaju ne samo na propuste i nedostatke sustava kontrole, već se mora postaviti pitanje političke, stručne, ali i kaznene odgovornosti za nepoštivanje pravila koja reguliraju potpore u ruralnom razvoju. Nadležna tijela moraju shvatiti da nezakonitosti i pogodovanja na hrvatski način, koja su bila sveprisutna proteklih godina, sjetimo se samo nacionalnih operativnih programa, teško mogu promaknuti europskim revizorskim službama kojima je osnovna zadaća štititi trošenje novca iz EU fondova”, upozorava Hadžić.

Prema ocjeni Miroslava Kovača, tajnika Udruge Život, europski dokument razgolitio je do korijena bahatost birokracije. Iako tvrtke dobitnice potpora, na što upozorava i EK, nisu evidentirane u Upisniku poljoprivrede, niti su registrirane kao proizvođačke organizacije, mimo svih kriterija dobile su maksimalne iznose, pet milijuna eura po projektu.

“U Ministarstvu i Agenciji od nas traže da zbog potpora cinkamo susjede. Hoće li netko odgovarati za Mjeru 4 jer je riječ o pogodovanju i zloporabi položaja na štetu poreznih obveznika”, pita se Kovač. Gotovo iste primjedbe Borchmann iznosi i za projekte iz IPARD-a, za koje su, za razliku od Mjere 4, potpore većinom već isplaćene. Novac je podijeljen, a projekti nisu dali nova radna mjesta, jedna je od zamjerki uz najavu kako će kazna iznositi pet posto ukupnih potpora, pa će i taj ceh platiti porezni obveznici.