Ekološki povrtnjak i mikrobilje - vizija Bojana Blaževića za održivu proizvodnju

"Ideja za uzgoj mikrobilja i povrća rodila se dok sam studirao i radio jedno vrijeme u ugostiteljstvu. Mikrobilje mi je bilo zanimljivo, vidio sam da se time ne bavi nitko, barem ne u Slavoniji. Uzeo sam kredit i uredio prostor u kojem se bavim proizvodnjom“, prisjeća se početaka Bojan Blažević iz Bizovca.

Mikro farmu je osnovao u ožujku 2022. godine. Proizvodnja se odvija u zatvorenoj prostoriji površine 30 m², u kojoj se biljke uzgajaju na policama pod umjetnom LED rasvjetom. U prostoriji se održava optimalna mikroklima, vlaga je oko 50%, dok se temperatura kreće između 22 i 25 °C, jer upravo u tim uvjetima biljke postižu najbrži rast.

"Sve to radimo moja mama Marica i ja. Ona je vlasnica ja sam 'samo radna snaga'. Ona je žena u poljoprivredi, glavna i odgovorna. Na njoj je sve. Guramo to zajedno i planiramo se širiti“, dodaje.

Od začinskog bilja do povrća
Osim u Bizovcu nedaleko Osijeka, u Tvrđavici na oko 3.000 kvadrata, uzgaja salatu kristal, te rajčicu za kuhanje i rog papriku za ajvar.

"Od začinskog bilja trenutno uzgajam samo bosiljak za dvije pizzerije. Plan mi je doći do 2.000 kvadrata plastenika i pet hektara na otvorenom. Svake godine sam povećavao proizvodnju za 100–120%“, kazuje Bojan.

Trenutno mu misli odvlači uzgoj povrća, koje bazira na ekološkoj proizvodnji.

"Nemam certifikat, ali ne koristim nikakve pesticide ni slično. Sve je potpuno čisto i kupci to prepoznaju“, napominje.

Jedan je to i od ciljeva Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike 2023-2027. u sklopu kojega je osmišljeno niz intervencija kako bi se smanjila uporaba pesticida, a gnojiva precizno i učinkovito koristila.

Jednako tako, SP ZPP ima za cilj održati ili očuvati veliku biološku i krajobraznu raznolikost, uz još širu primjenu dobrih praksi koje će pozitivno utjecati na ublažavanje klimatskih promjena, očuvati proizvodne resurse, tlo i vodu, te očuvati kvalitetu zraka.

Prvo što je posadio od mikrobilja prije tri godine bili su grašak i rotkvica, na preporuku kolega koji su sugerirali da je s tim povrćem najbolje krenuti.

"Sve sam naučio preko YouTubea, tako sam i počeo. Kupio sam kvalitetnu zemlju, vodu i sjeme, i krenuo. Prvih deset pokušaja nije uspjelo zbog pogrešnih omjera, drugačijih posuda i supstrata od onih koje koriste Amerikanci, koji prednjače u video produkciji. Oni uglavnom koriste kokosova vlakna, dok ja radim sa zemljom i nakon tri godine iskustva mogu reći da je to kvalitetnija opcija“, objašnjava.

Svaki početak je težak
Proizvodnja traje cijele godine, svih 365 dana bez prekida. Iako trenutno u plasteniku nema povrća, Bojan koristi to vrijeme za izradu stolova za rasadu, koju uskoro planira uvesti u svoj OPG.

"Na početku je bilo teško jer nisam imao informacije. Mikrobilje je dosta strano ljudima ovdje. Ljudi miješaju klice i mikrobilje, a to nije isto. Klice su prva faza, a mikrobilje je nešto zrelija faza, prije nego što postane baby leaf, odnosno list koji liči na pravu biljku“, objašnjava.

Smanjenje uporabe pesticida te precizno i učinkovito korištenje gnojiva jedan su od ciljeva Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike 2023-2027.

Sve što je proizvodio dijelilo se u malim količinama, dok se nije uspostavio kontakt s restoranima. Bilo je teško objasniti ljudima zašto bi to uopće trebali uzimati.

"Počelo je s njih 5–6. Danas ih ima oko 25. Ne želim ići preko toga jer ako povećam proizvodnju, neću imati dovoljno vremena posvetiti se poslu kako bih želio. Meni kvantiteta nije bitna, bitna mi je kvaliteta. Cilj mi je održavati kvalitetu, da su kupci zadovoljni i da i meni bude dobro. Sad kada sam sve posložio, želio bih se prebaciti više na uzgoj povrća“, kazuje.

U početku je uzgajao 20-ak vrsta mikrobilja. Sjeme je skupo, bilo je puno bacanja robe.

"Trenutno uzgajam grašak, dvije vrste rotkvice, suncokret, dragoljub, kiselicu, matičnjak, kukuruz i još nekoliko sličnih kultura, između 7 i 9 vrsta koje rastu u sličnim uvjetima. Imam četiri berbe mjesečno", pojašnjava.

Dio proizvoda se reže i pakira, dok se neki isporučuju živi, u posudicama, spremni za daljnju upotrebu.

"Od završetka fakulteta stalno radim u prodaji pa sam brzo uspio plasirati svoje proizvode. Ljudi se pokušavaju baviti mikrobiljem, ali to nije lako. Jer lako je proizvesti, ali je teško prodati“, prisjeća se.