Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Sij 2017

EU protiv kroničnih upalnih bolesti – hrvatski znanstvenici dio prestižnog međunarodnog projekta ‘SYSCID’

Izvor: lider.media · Autor: Lider  

EU protiv kroničnih upalnih bolesti – hrvatski znanstvenici dio prestižnog međunarodnog projekta ‘SYSCID’

U respektabilnom timu vodećih europskih znanstvenika nalazi se i zagrebački znanstveni laboratorij Genos te Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu. Ovim programom financiranja Europska unija podržava personalizirani pristup liječenju kroničnih upalnih bolesti te podupire istraživanja usmjerena na pronalaženje novih dijagnostičkih metoda.

Međunarodni konzorcij koji čine vodeći europski znanstvenici i elitne znanstvene institucije (između ostalih Cambridge University i Kings College London) te dva mala i srednja poduzeća startao je početkom godine s novim istraživački projektom u okviru programa HORIZON2020 pod nazivom SYSCID – “Systems medicine approach to chronic inflammatory disease“ (“Sustavni pristup liječenju kroničnih upalnih bolesti”). Projekt ima za cilj razvoj personaliziranih metoda za liječenje više upalnih bolesti: upalnih bolesti crijeva, reumatoidnog artritisa te sistemskog lupusa.

Vijest je na svojim stranicama objavila Europska komisija, koja je ovaj projekt istaknula kao jedan od samo dva odobrena prioritetna (flagship) znanstvena projekta Horizona2020 u biomedicini.

Projekt SYSCID dobio je 14,4 milijuna eura za znanstveno istraživanje na razdoblje od pet godina. Akademske institucije i poslovni partneri iz devet europskih zemalja udružit će snage kako bi ostvarili ambiciozne ciljeve projekta, a među europskom znanstvenom elitom su i partneri iz Hrvatske: privatni znanstveni laboratorij Genos i Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, pod vodstvom prof. dr. sc. Gordana Lauca i prof. dr. sc. Vlatka Zoldoš.

Kronične upalne bolesti – velik zdravstveni problem EU

Kronične upalne bolesti su doživotne, a s prevalencijom od preko 10% u zemljama Europske Unije, predstavljaju veliki zdravstveni teret suvremenom društvu.

“Naša vizija je razviti okvir za predviđanje ishoda bolesti i izbor najbolje strategije liječenja. Uz mnoge nove ciljane terapije koje se javljaju na tržištu najvažnije je da pacijent dobije pravu terapiju u pravo vrijeme”, izjavio je dr Philip Rosenstiel iz Instituta za kliničku molekularnu biologiju Sveučilišta u Kielu, znanstveni koordinator SYSCID konzorcija.

Novi epigenetički markeri znatno pouzdaniji od biomarkera na temelju analize krvi

Novi epigenetički markeri upalnih bolesti mogu biti znatno pouzdaniji od dosadašnjih biomarkera na temelju analize krvi koji mogu biti povećani i kod bolesnika s primjerice prehladom ili povišenom temperaturom, pa se ne mogu uvijek jasno izdvojiti kao biomarkeri upravo kroničnih upalnih bolesti.
SYSCID će koristiti opsežno kliničko uzorkovanje da bi na temelju longitudinalnih istraživanja na velikim kohortama pacijenata dobio što precizniji uvid u imunološke promjene povezane s odgovorom ili neadekvatnim -odgovorom na postojeće metode liječenja.

Put ka prvoj „uzročnoj terapiji“ za upalne bolesti

Za razliku od sadašnjih terapijskih metoda koje uglavnom ublažavaju simptome, SYSCID će nastojati razviti terapijske strategije koja bi na kraju ponudile prvu „uzročnu terapiju“. Konzorcij cilja nove pristupe terapiji koji uključuju reprogramiranje epigenoma s rezultatom prevođenja bolesnog u zdravo stanje stanice, u čemu će ključnu ulogu igrati revolucionarni novi alati za precizno epigenetičko uređivanje koje je razvio istraživački tim profesorice Zoldoš na zagrebačkom PMF-u.

“Uz pretpostavku da su razvoj i tijek bolesti povezani s dugoročnim epigenetičkim promjenama, ima smisla ciljati sam korijen bolesti”, smatra dr Rosenstiel. Ukoliko se epigenetičko reprogramiranje pokaže uspješnim, to će omogućiti razvoj novih metoda liječenja za čitav niz bolesti.

SYSCID će se nadograditi na prethodne i tekuće istraživačke aktivnosti svojih partnera te međunarodne inicijative kao što je „International Human Epigenome Consortium“ s ciljem korištenja već prikupljenih i utvrđenih podataka o pacijentima te omogućiti njihovo korištenje za razvoj novih kliničkih aplikacija. Osim toga, projekt će otvoriti perspektive za mlade europske znanstvenike jer će rezultati projekta predstavljati predložak za razvoj metoda personalizirane medicine i u drugim područjima.


Komentari članka

Vezani članci

Otkriće znanstvenika iz Genosa omogućit će personalizirano liječenje pacijenata s upalom crijeva

11.01.2018.

Otkriće glikanskih biomarkera upalnih bolesti crijeva rezultat je velikog EU projekta IBD-BIOM koji je Genosu osigurao osam milijuna kuna bespovratnih sredstava

Genos: Hrvatski znanstvenici otkrili glikanske biomarkere koji mogu predvidjeti dijabetes

15.09.2017.

Promjene u glikanima javljaju se godinama prije prve pojave simptoma bolesti što omogućava vrlo ranu dijagnostiku i preventivno djelovanje kako bi se razvoj dijabetesa odgodio, ili čak potpuno izbjegao

Otvoren najmoderniji laboratorij za automatizaciju i mjerenje u ovom dijelu Europe

26.07.2017.

Cilj je bio razviti vrhunski laboratorij za podučavanje studenata redovitih i specijalističkih studija te za cjeloživotno obrazovanje. Također, on će poslužiti za seriju edukacija za potrebe industrije iz područja automatskog vođenja, mjerenja i optimiran

Spajanje znanosti i gospodarstva: Ruđer, Genos i Bolnica sv. Katarina radit će na zajedničkim projektima

28.05.2017.

Na ovaj način tri ugledne hrvatske institucije, ujedno i znanstveni centri izvrsnosti, omogućit će ostvarenje ciljeva personalizirane medicine u svrhu individualiziranog pristupa dijagnostici i liječenju temeljenom na analizi genoma pojedinog pacijenta

Upoznajte četiri mlade znanstvenice koje ruše predrasude

10.04.2017.

Mukotrpni rad mladih znanstvenica i godine uložene u edukaciju, kako bi ostavile trag u znanstvenom svijetu, često nisu priznati zbog duboko ukorijenjenih društvenih predrasuda i stavova.

Tag cloud

  1. 1723 članka imaju tag hrvatska
  2. 1741 članka imaju tag turizam
  3. 1479 članka imaju tag financije
  4. 1135 članka imaju tag izvoz
  5. 725 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 916 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 878 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 725 članka imaju tag investicije
  10. 896 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 804 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 750 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 466 članka imaju tag krediti
  19. 452 članka imaju tag tehnologija
  20. 292 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 336 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  25. 383 članka imaju tag obrazovanje
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 272 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija