Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Sij 2017

EU protiv kroničnih upalnih bolesti – hrvatski znanstvenici dio prestižnog međunarodnog projekta ‘SYSCID’

Izvor: lider.media · Autor: Lider  

EU protiv kroničnih upalnih bolesti – hrvatski znanstvenici dio prestižnog međunarodnog projekta ‘SYSCID’

U respektabilnom timu vodećih europskih znanstvenika nalazi se i zagrebački znanstveni laboratorij Genos te Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu. Ovim programom financiranja Europska unija podržava personalizirani pristup liječenju kroničnih upalnih bolesti te podupire istraživanja usmjerena na pronalaženje novih dijagnostičkih metoda.

Međunarodni konzorcij koji čine vodeći europski znanstvenici i elitne znanstvene institucije (između ostalih Cambridge University i Kings College London) te dva mala i srednja poduzeća startao je početkom godine s novim istraživački projektom u okviru programa HORIZON2020 pod nazivom SYSCID – “Systems medicine approach to chronic inflammatory disease“ (“Sustavni pristup liječenju kroničnih upalnih bolesti”). Projekt ima za cilj razvoj personaliziranih metoda za liječenje više upalnih bolesti: upalnih bolesti crijeva, reumatoidnog artritisa te sistemskog lupusa.

Vijest je na svojim stranicama objavila Europska komisija, koja je ovaj projekt istaknula kao jedan od samo dva odobrena prioritetna (flagship) znanstvena projekta Horizona2020 u biomedicini.

Projekt SYSCID dobio je 14,4 milijuna eura za znanstveno istraživanje na razdoblje od pet godina. Akademske institucije i poslovni partneri iz devet europskih zemalja udružit će snage kako bi ostvarili ambiciozne ciljeve projekta, a među europskom znanstvenom elitom su i partneri iz Hrvatske: privatni znanstveni laboratorij Genos i Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, pod vodstvom prof. dr. sc. Gordana Lauca i prof. dr. sc. Vlatka Zoldoš.

Kronične upalne bolesti – velik zdravstveni problem EU

Kronične upalne bolesti su doživotne, a s prevalencijom od preko 10% u zemljama Europske Unije, predstavljaju veliki zdravstveni teret suvremenom društvu.

“Naša vizija je razviti okvir za predviđanje ishoda bolesti i izbor najbolje strategije liječenja. Uz mnoge nove ciljane terapije koje se javljaju na tržištu najvažnije je da pacijent dobije pravu terapiju u pravo vrijeme”, izjavio je dr Philip Rosenstiel iz Instituta za kliničku molekularnu biologiju Sveučilišta u Kielu, znanstveni koordinator SYSCID konzorcija.

Novi epigenetički markeri znatno pouzdaniji od biomarkera na temelju analize krvi

Novi epigenetički markeri upalnih bolesti mogu biti znatno pouzdaniji od dosadašnjih biomarkera na temelju analize krvi koji mogu biti povećani i kod bolesnika s primjerice prehladom ili povišenom temperaturom, pa se ne mogu uvijek jasno izdvojiti kao biomarkeri upravo kroničnih upalnih bolesti.
SYSCID će koristiti opsežno kliničko uzorkovanje da bi na temelju longitudinalnih istraživanja na velikim kohortama pacijenata dobio što precizniji uvid u imunološke promjene povezane s odgovorom ili neadekvatnim -odgovorom na postojeće metode liječenja.

Put ka prvoj „uzročnoj terapiji“ za upalne bolesti

Za razliku od sadašnjih terapijskih metoda koje uglavnom ublažavaju simptome, SYSCID će nastojati razviti terapijske strategije koja bi na kraju ponudile prvu „uzročnu terapiju“. Konzorcij cilja nove pristupe terapiji koji uključuju reprogramiranje epigenoma s rezultatom prevođenja bolesnog u zdravo stanje stanice, u čemu će ključnu ulogu igrati revolucionarni novi alati za precizno epigenetičko uređivanje koje je razvio istraživački tim profesorice Zoldoš na zagrebačkom PMF-u.

“Uz pretpostavku da su razvoj i tijek bolesti povezani s dugoročnim epigenetičkim promjenama, ima smisla ciljati sam korijen bolesti”, smatra dr Rosenstiel. Ukoliko se epigenetičko reprogramiranje pokaže uspješnim, to će omogućiti razvoj novih metoda liječenja za čitav niz bolesti.

SYSCID će se nadograditi na prethodne i tekuće istraživačke aktivnosti svojih partnera te međunarodne inicijative kao što je „International Human Epigenome Consortium“ s ciljem korištenja već prikupljenih i utvrđenih podataka o pacijentima te omogućiti njihovo korištenje za razvoj novih kliničkih aplikacija. Osim toga, projekt će otvoriti perspektive za mlade europske znanstvenike jer će rezultati projekta predstavljati predložak za razvoj metoda personalizirane medicine i u drugim područjima.


Komentari članka

Vezani članci

Genosov test biološkog starenja može predvidjeti desetogodišnji rizik za nastanak kardiovaskularnih bolesti

01.06.2018.

Jedan od vodećih časopisa za kardiološke bolesti u svijetu 'Circulation Research' objavio je rad Genosovih znanstvenika koji ukazuje na povezanost glikana i rizika za nastanak kardioloških bolesti

Profesor Lauc: Većina ljudi nakon 40. ima neku vrstu tumora

26.04.2018.

Ljudi koji su pod stresom i osjećaju se ugroženi iscrpljuju svu svoju energiju imunosnog, probavnog i reproduktivnog sustava i zbog toga obolijevaju, kazao je profesor Lauc

Ove četiri mlade žene nada su hrvatske znanosti

16.04.2018.

Nacionalnim programom stipendiranja "Za žene u znanosti", zaključno s godinom 2018., nagrađeno je 46 izvanrednih mladih znanstvenica na pragu stjecanja doktorata iz područja prirodnih znanosti. Vrijednost stipendije je 5.000,00 eura.

Vlasnik Genosa lansira proizvode koji će donijeti revoluciju u medicini

26.03.2018.

Za nešto više od mjesec dana domaća biotehnološka tvrtka Genos u Londonu će prezentirati svoj prvi globalni proizvod, test za određivanje biološke dobi GlycanAge. Osnivač i vlasnik Genosa, prof. dr. sc. Gordan Lauc vidi to kao prvi korak u pretvaranju kom

Otkriće znanstvenika iz Genosa omogućit će personalizirano liječenje pacijenata s upalom crijeva

11.01.2018.

Otkriće glikanskih biomarkera upalnih bolesti crijeva rezultat je velikog EU projekta IBD-BIOM koji je Genosu osigurao osam milijuna kuna bespovratnih sredstava

Tag cloud

  1. 1812 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1503 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 918 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 849 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 833 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 556 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 431 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 477 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 401 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 311 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP