Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Sij 2017

EU protiv kroničnih upalnih bolesti – hrvatski znanstvenici dio prestižnog međunarodnog projekta ‘SYSCID’

Izvor: lider.media · Autor: Lider  

EU protiv kroničnih upalnih bolesti – hrvatski znanstvenici dio prestižnog međunarodnog projekta ‘SYSCID’

U respektabilnom timu vodećih europskih znanstvenika nalazi se i zagrebački znanstveni laboratorij Genos te Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu. Ovim programom financiranja Europska unija podržava personalizirani pristup liječenju kroničnih upalnih bolesti te podupire istraživanja usmjerena na pronalaženje novih dijagnostičkih metoda.

Međunarodni konzorcij koji čine vodeći europski znanstvenici i elitne znanstvene institucije (između ostalih Cambridge University i Kings College London) te dva mala i srednja poduzeća startao je početkom godine s novim istraživački projektom u okviru programa HORIZON2020 pod nazivom SYSCID – “Systems medicine approach to chronic inflammatory disease“ (“Sustavni pristup liječenju kroničnih upalnih bolesti”). Projekt ima za cilj razvoj personaliziranih metoda za liječenje više upalnih bolesti: upalnih bolesti crijeva, reumatoidnog artritisa te sistemskog lupusa.

Vijest je na svojim stranicama objavila Europska komisija, koja je ovaj projekt istaknula kao jedan od samo dva odobrena prioritetna (flagship) znanstvena projekta Horizona2020 u biomedicini.

Projekt SYSCID dobio je 14,4 milijuna eura za znanstveno istraživanje na razdoblje od pet godina. Akademske institucije i poslovni partneri iz devet europskih zemalja udružit će snage kako bi ostvarili ambiciozne ciljeve projekta, a među europskom znanstvenom elitom su i partneri iz Hrvatske: privatni znanstveni laboratorij Genos i Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, pod vodstvom prof. dr. sc. Gordana Lauca i prof. dr. sc. Vlatka Zoldoš.

Kronične upalne bolesti – velik zdravstveni problem EU

Kronične upalne bolesti su doživotne, a s prevalencijom od preko 10% u zemljama Europske Unije, predstavljaju veliki zdravstveni teret suvremenom društvu.

“Naša vizija je razviti okvir za predviđanje ishoda bolesti i izbor najbolje strategije liječenja. Uz mnoge nove ciljane terapije koje se javljaju na tržištu najvažnije je da pacijent dobije pravu terapiju u pravo vrijeme”, izjavio je dr Philip Rosenstiel iz Instituta za kliničku molekularnu biologiju Sveučilišta u Kielu, znanstveni koordinator SYSCID konzorcija.

Novi epigenetički markeri znatno pouzdaniji od biomarkera na temelju analize krvi

Novi epigenetički markeri upalnih bolesti mogu biti znatno pouzdaniji od dosadašnjih biomarkera na temelju analize krvi koji mogu biti povećani i kod bolesnika s primjerice prehladom ili povišenom temperaturom, pa se ne mogu uvijek jasno izdvojiti kao biomarkeri upravo kroničnih upalnih bolesti.
SYSCID će koristiti opsežno kliničko uzorkovanje da bi na temelju longitudinalnih istraživanja na velikim kohortama pacijenata dobio što precizniji uvid u imunološke promjene povezane s odgovorom ili neadekvatnim -odgovorom na postojeće metode liječenja.

Put ka prvoj „uzročnoj terapiji“ za upalne bolesti

Za razliku od sadašnjih terapijskih metoda koje uglavnom ublažavaju simptome, SYSCID će nastojati razviti terapijske strategije koja bi na kraju ponudile prvu „uzročnu terapiju“. Konzorcij cilja nove pristupe terapiji koji uključuju reprogramiranje epigenoma s rezultatom prevođenja bolesnog u zdravo stanje stanice, u čemu će ključnu ulogu igrati revolucionarni novi alati za precizno epigenetičko uređivanje koje je razvio istraživački tim profesorice Zoldoš na zagrebačkom PMF-u.

“Uz pretpostavku da su razvoj i tijek bolesti povezani s dugoročnim epigenetičkim promjenama, ima smisla ciljati sam korijen bolesti”, smatra dr Rosenstiel. Ukoliko se epigenetičko reprogramiranje pokaže uspješnim, to će omogućiti razvoj novih metoda liječenja za čitav niz bolesti.

SYSCID će se nadograditi na prethodne i tekuće istraživačke aktivnosti svojih partnera te međunarodne inicijative kao što je „International Human Epigenome Consortium“ s ciljem korištenja već prikupljenih i utvrđenih podataka o pacijentima te omogućiti njihovo korištenje za razvoj novih kliničkih aplikacija. Osim toga, projekt će otvoriti perspektive za mlade europske znanstvenike jer će rezultati projekta predstavljati predložak za razvoj metoda personalizirane medicine i u drugim područjima.


Komentari članka

Vezani članci

Ove četiri mlade žene nada su hrvatske znanosti

16.04.2018.

Nacionalnim programom stipendiranja "Za žene u znanosti", zaključno s godinom 2018., nagrađeno je 46 izvanrednih mladih znanstvenica na pragu stjecanja doktorata iz područja prirodnih znanosti. Vrijednost stipendije je 5.000,00 eura.

Vlasnik Genosa lansira proizvode koji će donijeti revoluciju u medicini

26.03.2018.

Za nešto više od mjesec dana domaća biotehnološka tvrtka Genos u Londonu će prezentirati svoj prvi globalni proizvod, test za određivanje biološke dobi GlycanAge. Osnivač i vlasnik Genosa, prof. dr. sc. Gordan Lauc vidi to kao prvi korak u pretvaranju kom

Otkriće znanstvenika iz Genosa omogućit će personalizirano liječenje pacijenata s upalom crijeva

11.01.2018.

Otkriće glikanskih biomarkera upalnih bolesti crijeva rezultat je velikog EU projekta IBD-BIOM koji je Genosu osigurao osam milijuna kuna bespovratnih sredstava

Genos: Hrvatski znanstvenici otkrili glikanske biomarkere koji mogu predvidjeti dijabetes

15.09.2017.

Promjene u glikanima javljaju se godinama prije prve pojave simptoma bolesti što omogućava vrlo ranu dijagnostiku i preventivno djelovanje kako bi se razvoj dijabetesa odgodio, ili čak potpuno izbjegao

Otvoren najmoderniji laboratorij za automatizaciju i mjerenje u ovom dijelu Europe

26.07.2017.

Cilj je bio razviti vrhunski laboratorij za podučavanje studenata redovitih i specijalističkih studija te za cjeloživotno obrazovanje. Također, on će poslužiti za seriju edukacija za potrebe industrije iz područja automatskog vođenja, mjerenja i optimiran

Tag cloud

  1. 1742 članka imaju tag hrvatska
  2. 1774 članka imaju tag turizam
  3. 1486 članka imaju tag financije
  4. 1150 članka imaju tag izvoz
  5. 743 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 937 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 895 članka imaju tag trgovina
  8. 629 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 753 članka imaju tag investicije
  10. 906 članka imaju tag EU
  11. 828 članka imaju tag industrija
  12. 818 članka imaju tag ict
  13. 784 članka imaju tag svijet
  14. 742 članka imaju tag menadžment
  15. 911 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag maloprodaja
  17. 513 članka imaju tag marketing
  18. 468 članka imaju tag krediti
  19. 466 članka imaju tag tehnologija
  20. 301 članka imaju tag poticaji
  21. 368 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 388 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 227 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 304 članka imaju tag agrokor
  31. 279 članka imaju tag osijek
  32. 266 članka imaju tag poduzetnici
  33. 335 članka imaju tag energetika
  34. 294 članka imaju tag eu fondovi
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 288 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija