EU protiv kroničnih upalnih bolesti – hrvatski znanstvenici dio prestižnog međunarodnog projekta ‘SYSCID’

U respektabilnom timu vodećih europskih znanstvenika nalazi se i zagrebački znanstveni laboratorij Genos te Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu. Ovim programom financiranja Europska unija podržava personalizirani pristup liječenju kroničnih upalnih bolesti te podupire istraživanja usmjerena na pronalaženje novih dijagnostičkih metoda.

Međunarodni konzorcij koji čine vodeći europski znanstvenici i elitne znanstvene institucije (između ostalih Cambridge University i Kings College London) te dva mala i srednja poduzeća startao je početkom godine s novim istraživački projektom u okviru programa HORIZON2020 pod nazivom SYSCID – “Systems medicine approach to chronic inflammatory disease“ (“Sustavni pristup liječenju kroničnih upalnih bolesti”). Projekt ima za cilj razvoj personaliziranih metoda za liječenje više upalnih bolesti: upalnih bolesti crijeva, reumatoidnog artritisa te sistemskog lupusa.

Vijest je na svojim stranicama objavila Europska komisija, koja je ovaj projekt istaknula kao jedan od samo dva odobrena prioritetna (flagship) znanstvena projekta Horizona2020 u biomedicini.

Projekt SYSCID dobio je 14,4 milijuna eura za znanstveno istraživanje na razdoblje od pet godina. Akademske institucije i poslovni partneri iz devet europskih zemalja udružit će snage kako bi ostvarili ambiciozne ciljeve projekta, a među europskom znanstvenom elitom su i partneri iz Hrvatske: privatni znanstveni laboratorij Genos i Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, pod vodstvom prof. dr. sc. Gordana Lauca i prof. dr. sc. Vlatka Zoldoš.

Kronične upalne bolesti – velik zdravstveni problem EU

Kronične upalne bolesti su doživotne, a s prevalencijom od preko 10% u zemljama Europske Unije, predstavljaju veliki zdravstveni teret suvremenom društvu.

“Naša vizija je razviti okvir za predviđanje ishoda bolesti i izbor najbolje strategije liječenja. Uz mnoge nove ciljane terapije koje se javljaju na tržištu najvažnije je da pacijent dobije pravu terapiju u pravo vrijeme”, izjavio je dr Philip Rosenstiel iz Instituta za kliničku molekularnu biologiju Sveučilišta u Kielu, znanstveni koordinator SYSCID konzorcija.

Novi epigenetički markeri znatno pouzdaniji od biomarkera na temelju analize krvi

Novi epigenetički markeri upalnih bolesti mogu biti znatno pouzdaniji od dosadašnjih biomarkera na temelju analize krvi koji mogu biti povećani i kod bolesnika s primjerice prehladom ili povišenom temperaturom, pa se ne mogu uvijek jasno izdvojiti kao biomarkeri upravo kroničnih upalnih bolesti.
SYSCID će koristiti opsežno kliničko uzorkovanje da bi na temelju longitudinalnih istraživanja na velikim kohortama pacijenata dobio što precizniji uvid u imunološke promjene povezane s odgovorom ili neadekvatnim -odgovorom na postojeće metode liječenja.

Put ka prvoj „uzročnoj terapiji“ za upalne bolesti

Za razliku od sadašnjih terapijskih metoda koje uglavnom ublažavaju simptome, SYSCID će nastojati razviti terapijske strategije koja bi na kraju ponudile prvu „uzročnu terapiju“. Konzorcij cilja nove pristupe terapiji koji uključuju reprogramiranje epigenoma s rezultatom prevođenja bolesnog u zdravo stanje stanice, u čemu će ključnu ulogu igrati revolucionarni novi alati za precizno epigenetičko uređivanje koje je razvio istraživački tim profesorice Zoldoš na zagrebačkom PMF-u.

“Uz pretpostavku da su razvoj i tijek bolesti povezani s dugoročnim epigenetičkim promjenama, ima smisla ciljati sam korijen bolesti”, smatra dr Rosenstiel. Ukoliko se epigenetičko reprogramiranje pokaže uspješnim, to će omogućiti razvoj novih metoda liječenja za čitav niz bolesti.

SYSCID će se nadograditi na prethodne i tekuće istraživačke aktivnosti svojih partnera te međunarodne inicijative kao što je „International Human Epigenome Consortium“ s ciljem korištenja već prikupljenih i utvrđenih podataka o pacijentima te omogućiti njihovo korištenje za razvoj novih kliničkih aplikacija. Osim toga, projekt će otvoriti perspektive za mlade europske znanstvenike jer će rezultati projekta predstavljati predložak za razvoj metoda personalizirane medicine i u drugim područjima.