Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Stu 2019

Evo kako u Hrvatskoj možete najbrže do posla

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Marija Brnić  

Evo kako u Hrvatskoj možete najbrže do posla

Ukidanje godišnjih kvota za zapošljavanje stranih radnika koje bi trebalo startati u prvom dijelu iduće godine dodatno otvara pitanje koje kvalifikacije i diplome domaćim radnicima donose najkraći boravak na burzi rada.

Ta statistika ponešto varira iz godine u godinu, no posljednjih nekoliko godina ona odražava trend rasta ponajprije turističkog sektora i odlazak radnika, osobito iz sektora zdravstva. Analitičari Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pregledom podataka o stručnim kvalifikacijama nezaposlenih koji su tijekom prošle godine ušli u evidenciju i našli zaposlenje u roku od šest mjeseci, uključujući i prvi dio ove godine, utvrdili su da i dalje poslodavce najbrže nalaze kuhari i konobari, te hotelsko-turistički tehničari i turističko-hotelski komercijalisti, za kojima je potražnja visoka, čak i ne samo u priobalnim dijelovima zemlje. U roku od šest mjeseci zaposli se više od polovice svih koji se prijave na burzu. Što se diploma tiče, najvrjednija je za brzinu zapošljavanja ona s učiteljskog studija. I to u svim većim županijama. S tom diplomom u pola godine s burze ode od 77 do 88 posto nezaposlenih.

Standardno je i da viši stupanj naobrazbe znači i brži odlazak s burze, a kako su posljednjih godina pozitivniji trendovi na tržištu, tako je i povećan udjel onih koji u šest mjeseci posao dobiju u svim kategorijama po stupnju naobrazbe, izuzev za osobe sa završenom četverogodišnjom srednjom školom i gimnazijom. Žene se pri tom zapošljavaju u svim kategorijama brže od muškaraca, uz izuzetak srednjoškolskog obrazovanja.

U Zagrebu i njegovom prstenu u kratkom roku su s burze otišli slastičari i automehaničari, kuhari i vozači motornih vozila, te konobari. Slabija potražnja za frizerima, cvjećarima, instalaterima i automehaničarima, što analitičari vide kao znak da još uvijek na zagrebačkom području nema oporavka osobnih usluga. Za razliku od Zagreba, u Splitsko-dalmatinskoj županiji upravo je taj dio statistike iznenadio HZZ, jer bi bilo za očekivati da je s rastom u turizmu zaživio i sektor usluga. Sličan je trend s uslužnim zanimanjima i u Primorsko-goranskoj županiji, a do posla, osim kuhara, tamo brzo dolaze i vozači, dok su među fakultetski obrazovanima s burze poslodavce najbrže našli nezaposleni sa završenim učiteljskim, te studijem strojarstva.

I u Osječko-baranjskoj županiji učiteljski studij najisplativiji je za brz dolazak do posla, uz studije matematike i informatike i opće medicine. Kad su strukovne škole posrijedi, u postocima šumarski, te tehničari za elektroniku i prehrambeni, te strojarski i medicinski tehničari relativno brzo se zapošljavaju, a i u ovoj županiji izuzetna je potražnja za kadrovima u turizmu, od kuhara i konobara do komercijalista i hotelsko-turističkih tehničara.

U pravilu, potražnja je najslabija za kadrovima iz društvenih i humanističke profesije, u kojima je ponuda ujedno i velika. U Zagrebu se, primjerice, u prošloj godini na burzu prijavilo 200 diplomiranih novinara, a tek trećina je našla posao u roku do pola godine. Među profesijama koje sporije dolaze u radni odnos su i kineziolozi, politolozi, komunikolozi, pa i ekonomisti, s time da analitičari HZZ-a ukazuju i na vjerojatnost da za pojedine profesije ovisi i odabrano sveučilište na kojemu je stečena diploma.

Ovi podaci, prema savjetniku za radnu politiku i zapošljavanje u HGK-u, te nekadašnjem ministru rada Davorku Vidoviću, pokazuju da se tržište dinamiziralo. Ruše i mit da poslodavci ne žele zapošljavati domaće radnike.

“Uzimajući u obzir i sezonalnost, iz ovih pokazatelja jasno je da se jako dobro zapošljavaju radnici koji žele raditi, posebice u strukovnim kvalifikacijama”, dodaje Vidović. Po njegovim procjenama fleksibilizacija zapošljavanja stranih radnika koja će se početi primjenjivati vjerojatno potkraj prvog dijela iduće godine ne bi trebala bitno utjecati na domaće tržište rada. Dok se ne uvede novi režim poslodavcima će biti na raspolaganju mogućnost zapošljavanja stranaca iz privremene kvote koju će Vlada uskoro utvrditi, no, brzina zapošljavanja koju pokazuju podaci HZZ-a po njegovim riječima potvrđuje i da poslodavci cijene domaće kadrove, a i iskustva mnogih poduzetnika iz proteklih godina govore kako zapošljavanje domaćih radnika donosi puno benefita, kako zbog poznavanja jezika i bržeg uvođenja u posao, tako i manjih troškova smještaja, prehrane i slično.

Statistika bržeg zapošljavanja pokazuje i potrebe poslodavaca i smjer za prilagođavanje obrazovnog sustava, iako Vidović kaže kako je samo obrazovanje danas neusporedivo s nekadašnjim, budući da se zbog intenzivnijih promjena i trendova u gospodarstvu teže mogu predvidjeti potrebe koje će za radnicima postojati za dvadesetak godina. Potrebe za nekim od zanimanja za koje se obrazujemo danas vjerojatno tada više neće postojati, ali će se s novim tehnologijama i novim, prije svega kreativnim industrijama, pojavljivati nove specijalnosti, kaže Vidović, zaključivši da se zbog dinamičnih promjena na tržištu i svi mi trajno moramo usavršavati i učiti, kako bismo mogli brže dolaziti ili zadržavati radnu aktivnost.


Komentari članka

Vezani članci

SPAR Hrvatska otvorio novi supermarket, zaposlena 22 djelatnika

24.07.2020.

Radno vrijeme SPAR supermarketa u Bujama prošireno je od ponedjeljka do subote od 7 do 22 sata te nedjeljom od 8 do 21 sat da bi se kupcima dalo što duže vremena obavljati kupovinu.

Brutalna borba za liječnike u Europi

22.07.2020.

Broj novozaraženih u odnosu na broj stanovnika je u Srbiji 20 puta veći nego u Njemačkoj, navodi Frankfurter Allgemeine Zeitung. Autor teksta navodi i da je Zapad isisao značajan broj medicinskog osoblja iz regije.

Korona već odnijela 56.883 radna mjesta

20.07.2020.

Prošle godine Hrvatska je lipanj završila sa 84.330 zaposlenih više nego ih je bilo u veljači i u tom razdoblju smanjen je broj nezaposlenih za 44.209. Ove godine imamo rast broja nezaposlenih od 12.674. To znači da je korona do kraja lipnja odnijela 56.8

Potraga za radnicima: I dalje su najtraženiji konobari, trgovci, doktori medicine i programeri

15.07.2020.

Naime, nakon oštrog pada potražnje za radom u ožujku i prvoj polovini travnja, popuštanjem mjera zaštite od koronavirusa u svibnju i lipnju dolazi do povećanog zapošljavanja u ovim djelatnostima. To potvrđuje i činjenica da su, baš kao i prošle godine, u

Drugi mjesec zaredom raste broj zaposlenih, na godišnjoj razini pad

08.07.2020.

Do kraja godine, a osobito od rujna nadalje kada isteknu Vladine mjere i dio sezonskih radnika se vrati na Zavod za zapošljavanje, prema njihovu mišljenju moguće je očekivati snažan rast nezaposlenosti i pad zaposlenosti.

Tag cloud

  1. 2029 članka imaju tag hrvatska
  2. 2102 članka imaju tag turizam
  3. 1580 članka imaju tag financije
  4. 1308 članka imaju tag izvoz
  5. 1087 članka imaju tag svijet
  6. 874 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1025 članka imaju tag trgovina
  8. 1049 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 742 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 866 članka imaju tag investicije
  11. 957 članka imaju tag ict
  12. 1009 članka imaju tag EU
  13. 700 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 897 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 934 članka imaju tag kriza
  17. 616 članka imaju tag maloprodaja
  18. 573 članka imaju tag marketing
  19. 400 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 442 članka imaju tag obrazovanje
  23. 284 članka imaju tag potpore
  24. 274 članka imaju tag koronavirus
  25. 368 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 361 članka imaju tag eu fondovi
  27. 409 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 387 članka imaju tag porezi
  29. 363 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 386 članka imaju tag hnb
  31. 439 članka imaju tag banke
  32. 315 članka imaju tag osijek
  33. 428 članka imaju tag dzs
  34. 314 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 350 članka imaju tag energetika
  39. 397 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici