Festival znanosti 2010.

U ponedjeljak 19.travnja 2010. godine, u 17.30 sati u Auli Rektorata Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, održat će se otvorenje Festivala znanosti. Svečano otvorenje uveličat će predavanje prof.dr.sc. Mile Dželalije: Energija i entropija svemira za energiju i ekologiju zemlje.

Od 19:00 - 20:30 h u auli EFOS-a održat će se prva debata učenika osječkih gimnazija na temu: "Facebook - spaja li ili razdvaja ljude?".

Kada bismo nasumice bili postavljeni u svemir, vjerojatnost da se slučajno nađemo u blizini nekoga planeta bila bi manja od jedan prema milijardu bilijuna bilijuna ili 10 33 .
U svakodnevnom životu takva je vjerojatnost jednaka nemogućnosti. Svjetovi su prave dragocjenosti i rijetkosti. (C. Sagan, Cosmos) U zabačenu kutku svemirskoga oceana, kao treći kamenčić oko patuljaste žute zvijezde, kruži nježni plavobijeli svijet, “plava točka u beskraju”, naš roditeljski planet – Zemlja. To je naš svemirski dom, dragocjenost i rijetkost, najdraži i za sada jedini od svih svjetova. Zemlja je to snova i obećana zemlja, raj na Zemlji, ali i zemlja znanja. Ove je godine zemlja i tema Festivala znanosti, osmoga po redu u našoj – zemlji.

Zemlja je i jedan od četiri Empedoklova elementa, no srećom nije nimalo elementarna i kao tema zahvalna je sve radoznale Zemljane. Brojne su znanosti koje ju iz različitih aspekata izučavaju: od geograije, geologije, geodezije, geoizike, ekologije pa do najrazličitijih društvenih aspekata zemlje kao pitanja mjesta, teritorija ili zavičaja. Uvjereni smo da će i ovogodišnji program Festivala znanosti naći put do vašega interesa za neku od odrednica zemlje i da ćete ga sa zadovoljstvom pratiti. Godinu 2010. UN je proglasio Međunarodnom godinom biološke raznolikosti za razvoj. Biološka je raznolikost zajedničko bogatstvo na Zemlji, jedini izvor za život u različitim ekosustavima. U Hrvatskoj ove godine obilježavamo 100. godišnjicu velikoga otkrića znamenitoga hrvatskog geoizičara Andrije Mohorovičića. On je 1910. godine objavio otkriće granice između Zemljine kore i njezina plašta nazvano Mohorovičićevim diskontinuitetom ili Moho-slojem.