Fondovi "upraviteljima" isplatili 7 mil. kuna

Prije gotovo dvije godine Vlada je kao snažno oružje u borbi protiv krize predstavila ideju o osnivanju fondova gospodarske suradnje, koji su kroz zajedničko ulaganje države i privatnih investitora trebali pomoći oporavku posrnulih poduzeća.

U prvom valu ti su fondovi trebali provesti dokapitalizaciju tvrtki od kojih su već svi digli ruke, pa je tako nakon javnog poziva Ministarstva gospodarstva Hrvatska u veljači 2010. dobila pet takvih fondova: Honestas private equity partneri, Alternative private equity, Quaestus private equity II., Nexus private equity partneri i Prosperus invest. Fondovi su najavili da će u pet godina u gospodarstvo uložiti više od milijardu kuna, država se obvezala na to dodati još milijardu kuna pa se u tvrtke u poteškoćama trebalo sliti dvije milijarde kuna. Međutim, do danas nije poznat nijedan slučaj poduzeća koje je na taj način dobilo pomoć, a u Ministarstvu gospodarstva koje je koordiniralo cijeli posao nisu spremni dati gotovo nijedan podatak o fondovima u koje se ulaže milijardu kuna državnog novca. Novac se ulaže preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj, a kako ona do sredstava mora preko kredita, to znači da se na ta sredstva plaćaju kamate. Iz Ministarstva gospodarstva Novi list nije dobio odgovor koliko je već novca u prvoj godini prebačeno fondovima, niti kolike su naknade isplaćene društvima koja upravljaju tim fondovima. Prema pravilniku koji regulira status države u tim fondovima, društva za upravljanje imaju pravo na naknadu od dva posto ukupne imovine fonda. To znači da bi ukupna godišnja naknada svih fondova mogla iznositi i do 40 milijuna kuna, pa bi u pet godina društva za upravljanje mogla zaraditi i do 200 milijuna kuna, što je primjerice petina državnog ulaganja u fondove gospodarske suradnje. Uz to društva za upravljanja fondovima naknadu naplaćuju unaprijed u dvije polugodišnje rate. Prema neslužbenim informacijama, čiju je potvrdu iz Vlade dobio Novi list, dosad su fondovi tim društvima koja njima upravljaju isplatili ukupno sedam milijuna kuna, a ti isti izvori ističu da im je država u prvoj godini na upravljanje dala petinu od najavljenih milijardu kuna, odnosno 200 milijuna kuna.

Tako je među "upraviteljima" koji su upisali naknadu i društvo Quaestus Private Equity u kojem je jedan od partnera i Borislav Škegro, savjetnik premijerke Jadranke Kosor. U sklopu iste grupacije Quaestus, posluje i Quaestus Invest kojem je nedavno Hanfa zabranila rad na godinu dana jer nije, prema njezinom mišljenju, poštovao pravila igre na tržištu. Škegro je, tvrdili su 2009. brojni ministri, bio i najjači zagovornik osnivanja spomenutih fondova, dok je najveći otpor stizao od tadašnjeg ministra financija Ivana Šukera. Kako već Ministarstvo gospodarstva ne želi dati podatke o fondovima u koje država ulaže milijardu kuna, valjda će to učiniti Hanfa koja nadzire i rad fondova za gospodarsku suradnju i društva koja njima upravljaju. Tada bi postalo jasnije i tko su privatni ulagači u spomenute fondove te koliko su društva koja njima upravljaju zaradila od naknada. Prema neslužbenim informacijama, osim države najviše su novca uložili obvezni mirovinski fondovi u kojima je štednja građana za buduće mirovine, oni se javljaju kao ulagači u svih pet fondova. Tako su primjerice Škegrinom Quaestusu, tvrde naši izvori iz financijskog sektora, novac povjerila sva četiri mirovinska fonda, A-Z, PBZ-Croatia osiguranje, Erste plavi i RBA mirovinski fond i to u iznosima od 25 do 50 milijuna kuna. Naši izvori tvrde da je novac u taj fond uložila i državna tvrtka Croatia osiguranje, te da se to osiguravateljsko društvo kao investitor javlja u još barem jednom fondu. Investitor je u jednom slučaju, kažu naši izvori i Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada. To znači da su društva koja upravljaju fondovima, uz dobru naknadu, na raspolaganje dobila državni novac preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj za koji država plaća kamatu, novac od mirovinske štednje građane, te novac od državne tvrtke Croatia osiguranje, pa bi Ministarstvo gospodarstva umjesto da po pitanju ulaganja tog novca upućuje na društva za upravljanje, javnosti trebalo dati baš svaki podatak.

O mogućim projektima kazali su na Novi list tek da su fondovi ostvarili brojne kontakte s mogućim korisnicima i da postoje prethodne odluke o ulaganjima za koje će se provesti dubinska analiza prema pravilima fonda. "Fondovi javno ne objavljuju informacije o mogućim korisnicima sredstava i projektima za koje su donesena prethodna odobrenja, kao ni o projektima nad kojima se provodi dubinska snimka stanja", poručuju na kraju iz Ministarstva gospodarstva.