Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

31 Pro 2015

Garancija 50+: Mjera koja bi trebala dovesti do lakšeg zapošljavanja starijih od 50 godina

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Gabrijela Galić  

Garancija 50+: Mjera koja bi trebala dovesti do lakšeg zapošljavanja starijih od 50 godina

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava izradilo je podlogu za uvođenje nove mjere poticanja zapošljavanja starije radne snage. Iako je namjera bila da se s provođenjem »Garancije 50+« krene s početkom godine pred nama, mjera će trebati pričekati formiranje nove vlade i donošenje proračuna. Hoće li buduća vlada htjeti preuzeti tu intervenciju na tržištu rada s ciljem radne aktivacije nezaposlenih osoba starijih od 50 godina života, pitanje je.

No, Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, ističe kako će se i iz saborskih klupa boriti za tu mjeru. Osnova Garancije za starije od 50 godina života je oslobađanje poslodavaca od plaćanja doprinosa u cijelosti ili djelomično.

Tako bi poslodavac koji zaposli radnika kojemu do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu nedostaju tri godine staža u potpunosti bio oslobođen doprinosa na plaću od ukupno 17,2 posto za zdravstveno osiguranje, zapošljavanje te zaštitu zdravlja na radu.

Za radnika kojemu do dobi starosne mirovine nedostaje od tri do pet godina poslodavcu bi se doprinosi umanjili za 75 posto, odnosno plaćao bi 25 posto doprinosa na plaću.
Umanjeni doprinosi

Za zapošljavanje radnika kojemu do starosne mirovine nedostaje pet do sedam godina staža, poslodavac će plaćati 50 posto doprinosa na plaću, dok bi u slučaju zapošljavanja radnika kojemu do starosne mirovine nedostaje od sedam do 15 godina staža poslodavac plaćao 75 posto doprinosa na plaću.

Nešto manje od trećine nezaposlenih stariji su od 50 godina život, odnosno preko 80 tisuća osoba. Svi su oni potencijalni korisnici mjere koja bi im osigurala da u mirovinu ne odu s burze rada već iz radnog odnosa. Koncem lipnja ove godine 11 posto svih zaposlenih na određeno vrijeme, odnosno 42.225 osoba bilo je starije od 50 godina života. Kada bi te radnike poslodavac zaposlio na neodređeno vrijeme mogao bi za njih koristiti olakšicu, ali i mogućnost da na račun države obrazuje radnika ukoliko ga »prebacuje« na radno za koje su radniku potrebna dodatna znanja i vještine.

Konzervativnom metodom, procjenjuje se kako bi u idućoj godini olakšica omogućila zapošljavanje 5,5 tisuća starijih radnika, a kako je riječ o teže zaposlivoj skupini radnika predviđa se kako bi se broj korisnika kroz petogodišnje razdoblje povećavao za tisuću osoba godišnje.

Projekcije efekata provođenja »Garancije 50+« rađene su na pretpostavci da će se ta nova mjera početi provoditi od svibnja iduće godine. Osim donošenja državnog proračuna kojim se osiguravaju sredstva za aktivnu politiku zapošljavanja, naime, valja donijeti i izmjene Zakona o doprinosima kojima bi se utvrdile olakšice za poslodavce koji će zapošljavati stariju radnu snagu. Te su izmjene pripremljene kao i odluka koju treba donijeti Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Uštede za poslodavca

Na bruto plaću od osam tisuća kuna, što je u neto iznosu nešto više od 5,6 tisuća kuna (za radnika samca koji plaća prosječni prirez od 12 posto), poslodavac bi mjesečno bio oslobođen 344 do 1.376 kuna doprinosa na plaću. Preciznije, 1.376 kuna mjesečno bila bi olakšica za radnika kojemu do starosne mirovine nedostaju tri godine. U trogodišnjem razdoblju poslodavac bi tako iskoristio 49.536 kuna olakšice.
Na zapošljavanju radnika kojemu do mirovine nedostaje tri do pet godina poslodavac bi uštedio 1.032 kune mjesečno, odnosno 61.920 kuna u petogodišnjem razdoblju. Uz 50 posto olakšice, mjesečni plus poslodavca bio bi 688 kuna ili 57.792 kune u sedmogodišnjem razdoblju. Na radniku kojemu do starosne mirovine nedostaje sedam do 15 godina mjesečna ušteda posldoavca bila bi 344 kune, odnosno 4.128 kuna godišnje. Pa ako će radnik kod njega raditi punih 15 godina ukupno bi na doprinosima na plaću uštedio 61,9 tisuću kuna.

Višestruke koristi

– Nasljedniku, tko god bio, sve je pripremljeno – veli Mrsić nadajući se kako će buduća Vlada prihvatiti tu novu mjeru poticanja zapošljavanja. Ističe kako su višestruke koristi od te intervencije na tržištu rada.

– Radnik ostaje na tržištu rada, veća mu je socijalna sigurnost, imat će višu mirovinu – veli Mrsić. Kada se sve zbroji i oduzme, na gubitku bi bili samo prihodi od doprinosa na plaće no to bi se, s obzirom na zapošljavanje radnika koji u pravilu i duže koriste naknade za vrijeme nezaposlenosti, amortiziralo smanjenjem izdataka za te naknade, većim uplatama doprinosa za mirovinsko osiguranje kao i poreza i prireza. Svemu tome Mrsić pridodaje i smanjenje izdataka za naknade u sustavu socijalne skrbi, s obzirom da oko 17 posto osoba starijih od 50 godina prijavljenih u evidenciju nezaposlenih koristi i neku od socijalnih naknada.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska trpi visoku inflaciju zbog neusklađenih mjera vlasti

07.11.2025.

Analitičari poručuju da je ključ u zajedničkom djelovanju Vlade i HNB-a, jer bez toga nema kontrole nad inflacijom

Za 2 mjeseca kreće obvezno slanje e-računa, evo što donosi novi zakon o fiskalizaciji

06.11.2025.

Od 1. rujna na snagu je stupio Zakon o fiskalizaciji, čime je krenulo prijelazno razdoblje za veliku reformu - od početka 2026. svi obveznici PDV-a morat će izdavati i primati e-račune. Što to konkretno znači za poduzetnike i računovođe? Hoće li nova prav

Od iduće godine minimalac 800 eura neto

26.10.2025.

Najavio je to u četvrtak premijer Andrej Plenković i otkrio kako će Vlada takvu odluku donijeti do kraja listopada. I to unatoč protivljenju hrvatskih poslodavaca. Premijer je naglasio i kako Vlada do kraja mandata minimalac planira dići na 1250 eura.

Poznata tvrtka traži više od 100 radnika. Objavili plaće…

26.10.2025.

Lider u prodaji vode Jamnica oglasila je potragu za 65 radnika za rad u pogonu u Jastrebarskom. Nudi plaću od 1030 eura bruto mjesečno, što je niže od minimalca za iduću godinu (Plenković kaže da će biti 1050 eura).

Hrvatski javni dug pao na 57,5% BDP-a, ispod prosjeka Europske unije

24.10.2025.

Hrvatska u drugom tromjesečju 2025. bilježi javni dug od 57,5% BDP-a. Time se nastavlja višegodišnji trend smanjivanja javnog duga, koji je još prije deset godina iznosio 80% BDP-a.

Tag cloud

  1. 2798 članka imaju tag turizam
  2. 2647 članka imaju tag hrvatska
  3. 1763 članka imaju tag svijet
  4. 1442 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1971 članka imaju tag financije
  6. 1540 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1635 članka imaju tag izvoz
  8. 1306 članka imaju tag trgovina
  9. 1374 članka imaju tag ict
  10. 1225 članka imaju tag investicije
  11. 1302 članka imaju tag industrija
  12. 1069 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1056 članka imaju tag menadžment
  14. 1168 članka imaju tag EU
  15. 859 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 663 članka imaju tag opg
  17. 786 članka imaju tag maloprodaja
  18. 538 članka imaju tag poticaji
  19. 669 članka imaju tag tehnologija
  20. 703 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 393 članka imaju tag potpore
  23. 505 članka imaju tag hotelijerstvo
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 514 članka imaju tag eu fondovi
  26. 528 članka imaju tag porezi
  27. 483 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 494 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 523 članka imaju tag obrazovanje
  30. 432 članka imaju tag osijek
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 433 članka imaju tag start up
  33. 505 članka imaju tag dzs
  34. 450 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 415 članka imaju tag hnb
  37. 423 članka imaju tag vlada
  38. 341 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor