Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Lip 2023

‘Glasno odustajanje‘ – novi i ekstremniji trend od ‘quiet quittinga‘ na koji bi poslodavci trebali paziti

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Marta Premužak  

‘Glasno odustajanje‘ – novi i ekstremniji trend od ‘quiet quittinga‘ na koji bi poslodavci trebali paziti

Čuli ste za ‘tiho odustajanje‘? Jedan od glavnih trendova koji je prošle godine preplavio tržište rada i uzrokovao probleme poslodavcima dobio je novu formu. Odustajanje ostaje u fokusu, no umjesto tihog, ovog puta ono je glasno!

Naime, takozvani ‘loud quitting‘ je novi buzzword koji obilježava trend koji se širi poslovnom scenom, a prema izvješću američke analitičke i savjetodavne tvrtke Gallup o stanju zaposlenosti za 2023., čak 18 posto anketiranih zaposlenika diljem svijeta aktivno su prihvatili ovaj trend, prenosi Business Insider. Prema izvješću takozvani ‘loud quitteri‘ su osobe koje su aktivno neproduktivne i nezadovoljne na poslu, a za razliku od ‘tihog odustajanja‘, ovaj je trend puno opasniji i mogao bi imati puno veće posljedice za pojedine tvrtke. Zašto?

‘Loud quitting‘ vs. ‘tiho odustajanje‘
Prije svega, važno je razjasniti koja je razlika između tihog i glasnog odustajanja?

I jedan i drugi trend možemo pripisati frustraciji zaposlenika koja je najčešća zbog osjećaja podcijenjenosti, iskorištavanja ili nedostatka prilika – posebno onih mlađih koji jednostavno imaju nešto drugačija očekivanja od posla i poslodavaca.

No, ono što čini osnovnu razliku između ova dva trenda jest način na koji zaposlenici žele izraziti svoju frustraciju. U tihom odustajanju zaposlenik ostaje zaposlen, iako ga odrađuje s minimalno ulaganja - odnosno bez ulaganja dodatnog napora ili onih ponekad očekivanih jedan posto više. Moglo bi se reći da ti zaposlenici pasivno-agresivno pokazuju svoje nezadovoljstvo.

S druge strane, glasno odustajanje je demonstrativno i jasno. U ovom slučaju frustrirani zaposlenici si daju oduška pred poslodavcima, kolegama i na društvenim mrežama te pokazati da su nezadovoljni. Često podrazumijeva i otvoreno pokazivanje spremnosti za pronalaskom novog posla. Ponekad služi kao strategija pregovaranja u kojoj će zaposlenik glasno iznijeti svoje primjedbe s ciljem da mu nadređeni ponudi neke bolje uvjete.

No, najvažnije da oni koji ‘glasno odustaju‘ mogu aktivno potkopati ciljeve poslodavca i naštetiti brendu kada je u pitanju privlačenje novih zaposlenika, kaže Jim Harter, glavni autor Gallupova izvješća.

– Oni su odvojeni od organizacije, ali i emocionalno protiv organizacije, i bit će glasni oko toga. Zaposlenici koji glasno daju otkaz imat će puno veću vjerojatnost da će vrlo brzo prihvatiti drugi posao ako on postane dostupan, a za to im neće trebati toliko novca – objasnio je.

Opasniji od ‘quiet quittinga‘?
A iako bi i za ovu pojavu mnogi rekli da se ne radi o ničem novom, trend je dobio na snazi jer se sve više zaposlenika osjeća preopterećeno i pod stresom. Nedavni podaci LinkedIna otkrili su da se 66 posto radnika osjeća preopterećeno i podcijenjeno te, posljedično, nije osobno predano svom poslu.

Konkretno, Gallup, koji već nekoliko godina prati fenomen aktivno neangažiranih zaposlenika, navodi nekoliko razloga za pojavu takvog trenda: nezadovoljstvo zbog neusklađenosti uloga i primanja, gubitak povjerenja u poslodavca, no najčešće je loš menadžment.

Sve ovo, osim što pokazuje da ‘klima‘ na brojnim poslovima ne puše u smjeru zaposlenika i da se nešto treba promijeniti jer mlađe generaciju počinju činiti sve veći postotak radne snage, ni podatak koji pokazuje da ukupno ima 18 posto zaposlenika koji ‘glasno odustanu‘ i njih 59 posto koji ‘tiho odustaju‘ nije bezazlen. Naime, Gallup procjenjuje da niska angažiranost zaposlenika košta globalno gospodarstvo 8,8 bilijuna dolara i čini devet posto globalnog BDP-a.

Osim toga, još jedan razlog zašto bi ovaj trend mogao biti opasniji za poslodavce od ‘tihog odustajanja‘ je to što oni koji su glasniji imaju veći utjecaj na ostale zaposlenike. Kao što je već spomenuto, širenje frustracije u tvrtki, pa i otvoreno pokazivanje nezadovoljstva izvan nje, ne samo da može potaknuti nezadovoljstvo kod zaposlenika koji o tome do sada nisu razmišljati, već može i ozbiljno naštetiti brendu tvrtke. A u vrijeme kada je brend i ugled tvrtke jedno od najjačih snaga tvrtki… vrijedilo bi razmisliti o mogućoj šteti koju ‘loud quitteri‘ mogu uzrokovati.


Komentari članka

Vezani članci

Vedrana Pribičević: Zašto donosimo loše odluke

18.03.2026.

Bihevioralna ekonomistica otkriva kako emocije, strah i FOMO upravljaju našim novcem te zašto racionalni investitor gotovo ne postoji

Sunčica Oberman Peterka: Autentičan će lider ili liderica omogućiti rast svima oko sebe

09.03.2026.

Ekonomski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ove godine obilježava 65. obljetnicu. Zbog tog je impresivnog broja to čudnije što je tek 2025. godine izabrao svoju prvu dekanicu, koja je pak posljednjih 12 godina bila tek druga prodeka

Iskustvo bivše poduzetnice: Privatni biznis nije uvijek sloboda – ja sam je pronašla u korporaciji

19.02.2026.

Zagrebačka ekonomistica Petra Bilić od malih nogu navikla je raditi i razvijati poslovne vještine u obiteljskoj tvrtki. Kaže kako je počela s 14 godina, a radeći različite poslove razvila je disciplinu, otpornost i razumijevanje ljudske prirode. Pprije sl

Objavljena lista najpoželjnijih poslodavaca u Hrvatskoj

13.02.2026.

Najpoželjniji poslodavac za 2025. u Hrvatskoj je dm-drogeria markt koja je tu titulu osvojila 16. godinu za redom, izvijestili su u četvrtak iz tvrtke Alma Career Croatia, poznate po brendu MojPosao.

Laurent Sessa pokrenuo višemilijunski projekt i oduševio zajednicu

30.01.2026.

Izgradio je postrojenje vrijedno 34 milijuna eura koje prkosi svim stereotipima o hrvatskom poduzetništvu, stavljajući ekologiju, sigurnost i kraljevski komfor radnika na prvo mjesto

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2698 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2002 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1649 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1329 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 490 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke