Gotovo 600 tisuća stanovnika Hrvatske rođeno u inozemstvu: Evo gdje najviše

Hrvatska se ubraja u države EU u kojoj su najbolje integrirani doseljenici iz trećih zemalja, što može začuditi tek neupućene koji ne znaju da su zapravo ti imigranti uglavnom Hrvati rođeni u BiH, zatim manjim dijelom doseljenici iz Srbije, Njemačke, Slovenije, Kosova, Makedonije.

Prema posljednjem popisu stanovništva, u Hrvatskoj je živjelo 584.947 stanovnika (13,7%) rođenih u inozemstvu. Čak 409.357 stanovnika Hrvatske (70%) rođeno je u BiH, zatim slijede doseljenici iz Srbije (9%), Njemačke (5,8%), s Kosova (3,5%), Slovenije (3,4%), Makedonije (1,7%). Imigranti, pretežno iz BiH, po stopi zaposlenosti mladih do 29 godina bolje su uključeni na tržište rada od domaćih stanovnika i onih iz drugih EU zemalja.

Te podatke na kongresu sociologa iznijele su sociologinje Snježana Gregurević, Sonja Podgorelec i socijalna geografkinja Sanja Klempić Bogadi s Instituta za migracije i narodnosti u izlaganju “Utjecaj imigrantskih skupina na socijalnu koheziju društva primitka – primjer Hrvatske“. "Veliki broj stanovnika Hrvatske rođenih u BiH posljedica je radnih migracija tijekom socijalističkog razdoblja i useljavanja tijekom rata na prostoru BiH. Najviše doseljenika iz BiH živi u Zagrebu (98.579), Splitsko-dalmatinskoj županiji (36.864), Zagrebačkoj županiji (35.427), Brodsko-posavskoj (29.537) i Osječko-baranjskoj županiji (28.051). To su „ulazne“ županije, najbliže pograničnim područjima BiH, iz kojih je iseljavanje prema Hrvatskoj bilo najintenzivnije", ističe Klempić Bogadi. Hrvatska je do 2015. uz Srbiju, Njemačku i Austriju bila najčešća destinacija za doseljenike iz BiH. No, od 2016. trend je brojnijeg iseljavanja građana BiH u Njemačku i Austriju, a broj iseljenih u Hrvatsku i Srbiju se smanjuje.

"Prema podacima Eurostata, imigranti iz trećih zemalja, pretežno doseljenici iz BiH, po stopi zaposlenosti mladih od 15 do 29 godina bolje su uključeni na tržište rada od domaćeg stanovništva i imigranata iz drugih EU država. Stopa zaposlenosti mladih iz trećih zemalja u Hrvatskoj veća je za 18% u odnosu na zaposlenost domaćih mladih", navodi Snježana Gregurović.

Stopa nezaposlenosti mladih do 29 godina najviša je među domaćim stanovništvom, a najmanja među mladima iz trećih zemalja. "Zbog malog udjela u ukupnom stanovništvu u Hrvatskoj imigranti nisu ugrožavali i narušavali socijalnu koheziju. Zbog skromnog udjela imigrantske populacije u Hrvatskoj koji nemaju hrvatsko etničko porijeklo i velikog udjela onih koji ga imaju, integracijski izazovi zasad nisu znatniji trošak za državu, a još manje su prijetnja domaćem stanovništvu", kaže Podgorelec.

U Zagrebu je najveća koncentracija doseljenih iz BiH u Sesvetama, u kojima je provedeno i istraživanje „Utjecaj doseljenika iz BiH na socio-demografski razvoj hrvatskih urbanih regija“ na uzorku 301 stanovnika starijeg od 18 godina, a rođenih u BiH. Većinu (93,4%) činili su Hrvati iz BiH, Srba je bilo 3,7%, Bošnjaka 2,3% i 0,7% ostalih. Inače, 85,2% rođenih u BiH koji žive u Hrvatskoj su Hrvati, 6,3% Srbi, 6% Bošnjaci. Dvojno državljanstvo, hrvatsko i ono BiH, ima tek trećina ispitanika. Gotovo polovica ih radi, od toga njih 68% kod privatnika, najviše u trgovini ili građevinarstvu. Nezaposlenih je 14,6%, kućanica 6,6%, umirovljenika 29,2%, a učenika i studenata 2,7%. Najveći broj imigranata iz BiH koji živi u Sesvetama ima srednju školu, 7% VSS te 6,3% višu spremu. Gotovo tri četvrtine ispitanika procijenilo je svoje imovinsko stanje kućanstva ni bolje ni lošije od drugih.

"Većina ispitanika osjeća se vrlo prihvaćenima u lokalnoj sredini, imaju jaki osjećaj pripadanja hrvatskom društvu. U visokom postotku glasuju na izborima u RH, ali su iznimno slabo uključeni u bilo kakve organizacije i/ili civilne udruge. To što gotovo svi imaju hrvatsko državljanstvo i glasuju na izborima u RH, a znatno su manje zainteresirani za politička zbivanja u BiH pokazuje visoku razinu političke integracije", zaključuje Podgorelec, prenosi Večernji list.