Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Tra 2019

Gotovo 600 tisuća stanovnika Hrvatske rođeno u inozemstvu: Evo gdje najviše

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: poslovni.hr  

Gotovo 600 tisuća stanovnika Hrvatske rođeno u inozemstvu: Evo gdje najviše

Hrvatska se ubraja u države EU u kojoj su najbolje integrirani doseljenici iz trećih zemalja, što može začuditi tek neupućene koji ne znaju da su zapravo ti imigranti uglavnom Hrvati rođeni u BiH, zatim manjim dijelom doseljenici iz Srbije, Njemačke, Slovenije, Kosova, Makedonije.

Prema posljednjem popisu stanovništva, u Hrvatskoj je živjelo 584.947 stanovnika (13,7%) rođenih u inozemstvu. Čak 409.357 stanovnika Hrvatske (70%) rođeno je u BiH, zatim slijede doseljenici iz Srbije (9%), Njemačke (5,8%), s Kosova (3,5%), Slovenije (3,4%), Makedonije (1,7%). Imigranti, pretežno iz BiH, po stopi zaposlenosti mladih do 29 godina bolje su uključeni na tržište rada od domaćih stanovnika i onih iz drugih EU zemalja.

Te podatke na kongresu sociologa iznijele su sociologinje Snježana Gregurević, Sonja Podgorelec i socijalna geografkinja Sanja Klempić Bogadi s Instituta za migracije i narodnosti u izlaganju “Utjecaj imigrantskih skupina na socijalnu koheziju društva primitka – primjer Hrvatske“. "Veliki broj stanovnika Hrvatske rođenih u BiH posljedica je radnih migracija tijekom socijalističkog razdoblja i useljavanja tijekom rata na prostoru BiH. Najviše doseljenika iz BiH živi u Zagrebu (98.579), Splitsko-dalmatinskoj županiji (36.864), Zagrebačkoj županiji (35.427), Brodsko-posavskoj (29.537) i Osječko-baranjskoj županiji (28.051). To su „ulazne“ županije, najbliže pograničnim područjima BiH, iz kojih je iseljavanje prema Hrvatskoj bilo najintenzivnije", ističe Klempić Bogadi. Hrvatska je do 2015. uz Srbiju, Njemačku i Austriju bila najčešća destinacija za doseljenike iz BiH. No, od 2016. trend je brojnijeg iseljavanja građana BiH u Njemačku i Austriju, a broj iseljenih u Hrvatsku i Srbiju se smanjuje.

"Prema podacima Eurostata, imigranti iz trećih zemalja, pretežno doseljenici iz BiH, po stopi zaposlenosti mladih od 15 do 29 godina bolje su uključeni na tržište rada od domaćeg stanovništva i imigranata iz drugih EU država. Stopa zaposlenosti mladih iz trećih zemalja u Hrvatskoj veća je za 18% u odnosu na zaposlenost domaćih mladih", navodi Snježana Gregurović.

Stopa nezaposlenosti mladih do 29 godina najviša je među domaćim stanovništvom, a najmanja među mladima iz trećih zemalja. "Zbog malog udjela u ukupnom stanovništvu u Hrvatskoj imigranti nisu ugrožavali i narušavali socijalnu koheziju. Zbog skromnog udjela imigrantske populacije u Hrvatskoj koji nemaju hrvatsko etničko porijeklo i velikog udjela onih koji ga imaju, integracijski izazovi zasad nisu znatniji trošak za državu, a još manje su prijetnja domaćem stanovništvu", kaže Podgorelec.

U Zagrebu je najveća koncentracija doseljenih iz BiH u Sesvetama, u kojima je provedeno i istraživanje „Utjecaj doseljenika iz BiH na socio-demografski razvoj hrvatskih urbanih regija“ na uzorku 301 stanovnika starijeg od 18 godina, a rođenih u BiH. Većinu (93,4%) činili su Hrvati iz BiH, Srba je bilo 3,7%, Bošnjaka 2,3% i 0,7% ostalih. Inače, 85,2% rođenih u BiH koji žive u Hrvatskoj su Hrvati, 6,3% Srbi, 6% Bošnjaci. Dvojno državljanstvo, hrvatsko i ono BiH, ima tek trećina ispitanika. Gotovo polovica ih radi, od toga njih 68% kod privatnika, najviše u trgovini ili građevinarstvu. Nezaposlenih je 14,6%, kućanica 6,6%, umirovljenika 29,2%, a učenika i studenata 2,7%. Najveći broj imigranata iz BiH koji živi u Sesvetama ima srednju školu, 7% VSS te 6,3% višu spremu. Gotovo tri četvrtine ispitanika procijenilo je svoje imovinsko stanje kućanstva ni bolje ni lošije od drugih.

"Većina ispitanika osjeća se vrlo prihvaćenima u lokalnoj sredini, imaju jaki osjećaj pripadanja hrvatskom društvu. U visokom postotku glasuju na izborima u RH, ali su iznimno slabo uključeni u bilo kakve organizacije i/ili civilne udruge. To što gotovo svi imaju hrvatsko državljanstvo i glasuju na izborima u RH, a znatno su manje zainteresirani za politička zbivanja u BiH pokazuje visoku razinu političke integracije", zaključuje Podgorelec, prenosi Večernji list.


Komentari članka

Vezani članci

Porezni prihodi u svibnju na polovini prošlogodišnjih

28.05.2020.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izvijestio je u srijedu da su s jučerašnjim danom porezni prihodi u svibnju bili na polovini prošlogodišnjih, dok je vrijednost fiskaliziranih računa oko 18 posto manja u odnosu na isto lanjsko razdo

Izazovna jesen - Ekonomska bijeda gotovo je zajamčena

21.05.2020.

Mnogima se vjerojatno u nekom trenutku tijekom koronakrize drastično promijenila percepcija onih ‘nedovoljnih‘ 2,5 posto gospodarskog rasta prije nego je najveći show na svijetu počeo, a kako odmiču proljetni mjeseci ta se misao sve više vraća.

U fokus globalne ekonomije vratila se proizvodnja hrane

18.05.2020.

"Poljoprivredni sektor Hrvatskoj je daleko važniji nego ostalim članicama Europske unije, ali to ne govori toliko o razvijenosti domaće poljoprivrede, koliko o neiskorištenosti potencijala ostalih ekonomskih sektora. Bruto dodana vrijednost primarne proiz

Velika analiza: Koliko je hrvatski javni sektor zapravo (ne)efikasan?

18.05.2020.

Hrvatska nažalost spada u države EU u kojima javne službe ne tretiraju sve građane jednako. Moglo bi se reći da su na papiru svi jednaki, ali postoje oni "nejednakiji". Tako su javne službe u Hrvatskoj jako pristrane i neprofesionalne. Po razini nepristra

Bečki institut: Hrvatska će proći najgore od svih zemalja srednje i istočne Europe

16.05.2020.

Analitičare posebno brine mogućnost da se na jesen ponovno vratimo u karantenu. Lovrinčevićeve računice, primjerice, pokazuju da je Hrvatsku svaki dan karantene koštao do stotinjak milijuna eura. Također, dodaje, dosadašnje iskustvo pokazuje da gotovo ni

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2049 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 868 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 707 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 992 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 356 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija