Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Tra 2019

Gotovo 600 tisuća stanovnika Hrvatske rođeno u inozemstvu: Evo gdje najviše

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: poslovni.hr  

Gotovo 600 tisuća stanovnika Hrvatske rođeno u inozemstvu: Evo gdje najviše

Hrvatska se ubraja u države EU u kojoj su najbolje integrirani doseljenici iz trećih zemalja, što može začuditi tek neupućene koji ne znaju da su zapravo ti imigranti uglavnom Hrvati rođeni u BiH, zatim manjim dijelom doseljenici iz Srbije, Njemačke, Slovenije, Kosova, Makedonije.

Prema posljednjem popisu stanovništva, u Hrvatskoj je živjelo 584.947 stanovnika (13,7%) rođenih u inozemstvu. Čak 409.357 stanovnika Hrvatske (70%) rođeno je u BiH, zatim slijede doseljenici iz Srbije (9%), Njemačke (5,8%), s Kosova (3,5%), Slovenije (3,4%), Makedonije (1,7%). Imigranti, pretežno iz BiH, po stopi zaposlenosti mladih do 29 godina bolje su uključeni na tržište rada od domaćih stanovnika i onih iz drugih EU zemalja.

Te podatke na kongresu sociologa iznijele su sociologinje Snježana Gregurević, Sonja Podgorelec i socijalna geografkinja Sanja Klempić Bogadi s Instituta za migracije i narodnosti u izlaganju “Utjecaj imigrantskih skupina na socijalnu koheziju društva primitka – primjer Hrvatske“. "Veliki broj stanovnika Hrvatske rođenih u BiH posljedica je radnih migracija tijekom socijalističkog razdoblja i useljavanja tijekom rata na prostoru BiH. Najviše doseljenika iz BiH živi u Zagrebu (98.579), Splitsko-dalmatinskoj županiji (36.864), Zagrebačkoj županiji (35.427), Brodsko-posavskoj (29.537) i Osječko-baranjskoj županiji (28.051). To su „ulazne“ županije, najbliže pograničnim područjima BiH, iz kojih je iseljavanje prema Hrvatskoj bilo najintenzivnije", ističe Klempić Bogadi. Hrvatska je do 2015. uz Srbiju, Njemačku i Austriju bila najčešća destinacija za doseljenike iz BiH. No, od 2016. trend je brojnijeg iseljavanja građana BiH u Njemačku i Austriju, a broj iseljenih u Hrvatsku i Srbiju se smanjuje.

"Prema podacima Eurostata, imigranti iz trećih zemalja, pretežno doseljenici iz BiH, po stopi zaposlenosti mladih od 15 do 29 godina bolje su uključeni na tržište rada od domaćeg stanovništva i imigranata iz drugih EU država. Stopa zaposlenosti mladih iz trećih zemalja u Hrvatskoj veća je za 18% u odnosu na zaposlenost domaćih mladih", navodi Snježana Gregurović.

Stopa nezaposlenosti mladih do 29 godina najviša je među domaćim stanovništvom, a najmanja među mladima iz trećih zemalja. "Zbog malog udjela u ukupnom stanovništvu u Hrvatskoj imigranti nisu ugrožavali i narušavali socijalnu koheziju. Zbog skromnog udjela imigrantske populacije u Hrvatskoj koji nemaju hrvatsko etničko porijeklo i velikog udjela onih koji ga imaju, integracijski izazovi zasad nisu znatniji trošak za državu, a još manje su prijetnja domaćem stanovništvu", kaže Podgorelec.

U Zagrebu je najveća koncentracija doseljenih iz BiH u Sesvetama, u kojima je provedeno i istraživanje „Utjecaj doseljenika iz BiH na socio-demografski razvoj hrvatskih urbanih regija“ na uzorku 301 stanovnika starijeg od 18 godina, a rođenih u BiH. Većinu (93,4%) činili su Hrvati iz BiH, Srba je bilo 3,7%, Bošnjaka 2,3% i 0,7% ostalih. Inače, 85,2% rođenih u BiH koji žive u Hrvatskoj su Hrvati, 6,3% Srbi, 6% Bošnjaci. Dvojno državljanstvo, hrvatsko i ono BiH, ima tek trećina ispitanika. Gotovo polovica ih radi, od toga njih 68% kod privatnika, najviše u trgovini ili građevinarstvu. Nezaposlenih je 14,6%, kućanica 6,6%, umirovljenika 29,2%, a učenika i studenata 2,7%. Najveći broj imigranata iz BiH koji živi u Sesvetama ima srednju školu, 7% VSS te 6,3% višu spremu. Gotovo tri četvrtine ispitanika procijenilo je svoje imovinsko stanje kućanstva ni bolje ni lošije od drugih.

"Većina ispitanika osjeća se vrlo prihvaćenima u lokalnoj sredini, imaju jaki osjećaj pripadanja hrvatskom društvu. U visokom postotku glasuju na izborima u RH, ali su iznimno slabo uključeni u bilo kakve organizacije i/ili civilne udruge. To što gotovo svi imaju hrvatsko državljanstvo i glasuju na izborima u RH, a znatno su manje zainteresirani za politička zbivanja u BiH pokazuje visoku razinu političke integracije", zaključuje Podgorelec, prenosi Večernji list.


Komentari članka

Vezani članci

Nekad su turisti hrlili u Hrvatsku zbog ovog tipa turizma, danas je na izdisaju

21.07.2019.

Hrvatska je do sredine osamdesetih imala 34 nudistička kampa i predvodila je u tom dijelu turizma uz Francusku i Njemačku. Danas ih je preostalo samo devet

Podaci Porezne uprave: Promet od turizma veći za milijardu kuna

19.07.2019.

Visoke stope rasta hrvatskog turizma, prema svemu sudeći, stvar su prošlosti, no turizam će i ove godine biti jedan od okidača razvoja hrvatskoga gospodarstva i punjenja državne blagajne

Loše izvješće MMF-a za Hrvatsku i regiju, predviđa se snažan pad radne snage

16.07.2019.

Smanjenje broja radne snage u sljedeća tri desetljeća moglo bi biti još snažnije te dosegnuti 25 posto, a Zhang napominje da to znači da će radna populacija morati podržavati više nego dvostruko veći broj starijih osoba nego što to trenutno čini.

Za poduzetnike je 2018. godina bila najuspješnija u 17 godina

15.07.2019.

Veliki poduzetnici svojim rezultatima dominiraju u hrvatskom gospodarstvu - prošle godine zapošljavali su 263.465 radnika

Sezona je u isto vrijeme rekordna i katastrofalna. Evo zašto

12.07.2019.

MINISTAR turizma Gari Cappelli neki dan je predstavio turističke rezultate za prvih pola godine prema kojima je naš turizam u porastu, iako cijeli turistički sektor tvrdi da je pravo stanje na terenu lošije nego lani te da su slabije popunjeni i privatni

Tag cloud

  1. 1922 članka imaju tag hrvatska
  2. 1946 članka imaju tag turizam
  3. 1540 članka imaju tag financije
  4. 1232 članka imaju tag izvoz
  5. 835 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 962 članka imaju tag trgovina
  8. 954 članka imaju tag svijet
  9. 832 članka imaju tag investicije
  10. 680 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 962 članka imaju tag EU
  12. 897 članka imaju tag ict
  13. 855 članka imaju tag industrija
  14. 766 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 581 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 359 članka imaju tag poticaji
  22. 424 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 391 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 439 članka imaju tag banke
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 347 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 330 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija