Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Ou 2019

Govorili su da griješi kad se odlučio za fajferice, Robert Bujan dokazao suprotno

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Blanka Kufner  

Govorili su da griješi kad se odlučio za fajferice, Robert Bujan dokazao suprotno

Robert Bujan, mladi je čovjek iz mjesta Draganić između Karlovca i Jastrebarskog, koji se hrabro bacio u uzgoj crnih slavonskih svinja fajferica kada gotovo nitko oko njega u to nije vjerovao. Ali njemu to nije smetalo i krenuo je u svoju životnu pustolovinu.

“Uzgojem crnih svinja počeo sam se baviti iz hobija prije četiri godine. Imao sam tada 24 i to mi je bila dodatna zabava uz stalan posao u jednom poduzeću u Jastrebarskom. Na ideju sam došao čitajući o toj zaboravljenoj pasmini, a spominjali su se i poticaji za takav uzgoj. Proveo sam nekoliko tjedana u istraživanju po bespućima interneta, čitajući članke o fajfericama, rasprave na forumima i portalima, prikupljajući kontakte ljudi koji ih drže i bave se njihovim uzgojem.

Moja obitelj se nije bavila poljoprivredom, tu i tamo se obradila koja parcela bliže kući pa se posijalo nešto ‘da ne stoji prazno’ reda radi. Imali smo traktor i neke priključke za osnovne poslove u poljoprivredi i to je bio dobar početak. A s obzirom na moju tvrdoglavost i upornost, povratka nije bilo - što sam zacrtao, to sam i ostvario. Zahvalan sam obitelji i prijateljima koji su vjerovali u mene i uvijek kada je zatrebalo uskočili u pomoć”, kaže nam ovaj poduzetni mladić iz Draganića.

Crna slavonska svinja je izuzetno kvalitetna pasmina
Ubrzo su ogradili veliku parcelu, izgradili nastambe za životinje i pripremili sve što treba za početak rada. Svi su radili u slobodno vrijeme te je Robert uz veliku pomoć obitelji i brojnih prijatelja u rekordno kratkom vremenu doveo fajferice na farmu. “Počeo sam s jednom umatičenom svinjom koju smo dovezli iz okolice Vrbovca. Svinja je posjedovala rodovnicu tako da sam odmah sve mogao prijaviti i uzgoj je mogao krenuti. Neki susjedi i dio rodbine bili su skeptični, smatrali su da griješim što sam izabrao tu sortu, ali nisu me pokolebali. Na kraju se pokazalo da je fajferica kvalitetnija od drugih pasmina, a uzgoj na otvorenom pun pogodak”, ističe.

Crna slavonska svinja potječe s imanja grofa Pfeiffera u Orlovnjaku kraj Osijeka gdje je nastala križanjem, a krasi ju izrazita kakvoća mesa, velika otpornost i prilagođenost našim prostorima. Karakterizira ju uzgoj na otvorenom - dobro iskorištava siromašna i niskokvalitetna krmiva tako da se hranidba bazira na ispaši i šumskim plodovima, naravno uz dohranu. Meso fajferice je izuzetno pogodno za proizvodnju tradicionalnih suhomesnatih proizvoda, posebno kulena, slanine i čvaraka.

“Većina naših proizvoda proda se na kućnom pragu, a jedan dio na preporuku”, kaže nam Robert. “Kako se dobar glas daleko čuje, tako nam stalno dolaze novi kupci, a meni je to dokaz da idem u pravom smjeru. Najprodavanije su kobasice u debljem crijevu koje radimo po tradicionalnom receptu. Koristimo samo domaće začine bez umjetnih dodataka. I ostale proizvode prodajemo vrlo uspješno bez obzira na nešto višu cijenu. Kupci prepoznaju kvalitetan proizvod i nije im teško izdvojiti koju kunu više. Mnogi mi kažu da bih trebao čak biti i skuplji, ali meni je u interesu da što više ljudi bude u mogućnosti probati naše proizvode te tako uvidjeti da je meso crnih svinja iz uzgoja na otvorenom kvalitetnije i zdravije.”

Tradicija žirovanja u Draganićkoj šumi
Do 1958. godine u Draganićkoj šumi postojala je tradicija žirovanja što se smatralo korisnim i za šumu s obzirom da su svinje rujući zemlju uništavale drač i korov. Ljudi iz svih okolnih sela čuvali su i uzgajali svinje u šumi, no Draganićaki (žitelji Draganića) bili su najveći svinjogojci - neki gospodari su imali i više od sto komada u krdu. Zemlja je puna glista i ličinki što je svinjama predstavljalo pravu gozbu, a neki stari kažu da su vidjeli kako svinje jedu i zmije, žabe te kornjače. O pastirima, njihovim nastambama, radu i prehrani može se više saznati na Poučno-povijesnoj cesti kroz Draganićku šumu. Na cesti je postavljeno 10 info-tabli, a čak postoji i turistički program koji nudi šetnju cestom sa stručnim vodičem te se jednostavno može saznati puno o žirovanju i boravku pastira u šumi.

Kada je potreba i kada imaju slobodnog vremena, Robertu na OPG-u pomažu članovi obitelji: brat Antonio, majka Blaženka koja vodi i svoj dom za stare i nemoćne te dugogodišnja djevojka Josipa. Na samom početku od velike pomoći bio je i otac Zdravko, ali njega na žalost više nema. Djed Petar i baka Marija uvijek su pri ruci kada financijski zaškripi s obzirom da su svoj radni vijek proveli u Njemačkoj. Osim toga, djed je posebno sretan radi OPG-a jer je kao mlad i sam vodio svinje na pašu. Naime, nekada davno njegovi su imali na desetke svinja što je bilo sasvim uobičajeno na tom području. Tijekom pripreme zemlje za sjetvu i same sjetve najviše mu pomaže brat koji odradi veliki dio posla na radnim strojevima.

Najtraženije su mu kobasice od crne slavonske svinje
Samo za hranidbu svinja sije se oko šest hektara kukuruza, a ima i drugog posla na zemlji. Za veće i teže radove uvijek su spremni na pomoć prijatelji vješti s alatom. Ovo proljeće svoje sposobnosti pokazali su na podizanju novog svinjca. Robert je u to uložio oko 14.000 kuna zarađenih od prodaje proizvoda. Sljedeću godinu imaju u planu proširiti krdo za barem 20-ak životinja što za sobom nosi i povećanje terena.

“Do sada nismo ulazili u kredite niti bilo kakva zaduživanja, zato smo i počeli samo s jednom umatičenom svinjom. Danas imamo 50-ak komada, od odojaka preko rasplodnih krmača do svinja koje će biti za preradu u kobasice, slaninu i ostale suhomesnate proizvode. Nemamo komoru za šušenje mesa pa proizvodimo samo u hladnijem dijelu godine. Za komoru smo pokušali dobiti bespovratna sredstva od EU fondova, ali nismo prošli prag. S obzirom da nam je zaista neophodna, planiramo ju izgraditi vlastitim sredstvima čim budemo u mogućnosti”, navodi Robert.


Komentari članka

Vezani članci

Nestašica na tržištu: Prasce rezerviraju i prije nego se oprase

12.02.2020.

Kupci uzimaju čak i prasce "odbijače" i sami ih nadohranjuju dok ne postignu određenu težinu, samo da ih osiguraju na vrijeme

Hrvatska ima tri autohtone pasmine svinja, ali najviše uzgaja landras

05.02.2020.

Prisutnost svinje u Turopolju potječe još od 6. stoljeća, te se ona smatra jednom od najstarijih pasmina u Europi. Tu su, dakako i crna slavonska te banijska šara. Znate li koje su specifičnosti ovih naših pasmina?

Shumska farma Nikole Borića: Svinje preruju zemlju, kokoši zagrnu sjeme, pčele opraše

17.01.2020.

Smatram da bi svatko od nas s vremena na vrijeme trebao 'preokrenuti život naglavačke'. Volim učiti nove stvari i ne razumijem baš ljude koji ne razumiju mene, smije se pokretač Shumske farme Nikola Borić.

Hrvatskoj ukinuta sva ograničenja nastala zbog klasične svinjske kuge

08.01.2020.

Ovo je važan dokaz izuzetne organiziranosti i uspješnosti veterinarske struke u RH, koji garantira uspješno suočavanje i s budućim izazovima, od kojih je jedan od najopasnijih - afrička svinjska kuga, kaže ministrica Vučković.

Nema odojaka, cijena žive vage sedam je kuna viša nego lani

18.12.2019.

Mnogi, kojima je blagdanska trpeza u prosincu nezamisliva bez pečenog odojka, ove će godine morati mijenjati meni. Jer, prasaca nema. Potvrdio je to i nedavni stočni sajam u Piškorevcima, gdje su oni najuporniji izbrojali samo 50 - 60 komada prasadi, a pr

Tag cloud

  1. 1970 članka imaju tag hrvatska
  2. 2006 članka imaju tag turizam
  3. 1561 članka imaju tag financije
  4. 1275 članka imaju tag izvoz
  5. 862 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1018 članka imaju tag svijet
  7. 994 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 859 članka imaju tag investicije
  10. 935 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 979 članka imaju tag EU
  13. 874 članka imaju tag industrija
  14. 638 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 776 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 597 članka imaju tag maloprodaja
  18. 558 članka imaju tag marketing
  19. 384 članka imaju tag poticaji
  20. 517 članka imaju tag tehnologija
  21. 495 članka imaju tag krediti
  22. 435 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 268 članka imaju tag potpore
  25. 356 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 426 članka imaju tag dzs
  30. 312 članka imaju tag osijek
  31. 381 članka imaju tag hnb
  32. 371 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 301 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 282 članka imaju tag opg
  40. 341 članka imaju tag recesija