Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Svi 2018

Građani oročeni novac masovno prebacuju na tekuće i žiroračune; Evo zašto, računica je jednostavna

Izvor: slobodnadalmacija.hr · Autor: Sanja Stapić  

Građani oročeni novac masovno prebacuju na tekuće i žiroračune; Evo zašto, računica je jednostavna

Novac koji građani i tvrtke drže na tekućim i žiroračunima buja po stopama koje analitičari nazivaju povijesnima, a i dalje će obarati rekorde.
Takva su očekivanja i prognoze za ovu godinu. Depozitni novac, onaj na tekućim i žiroračunima, u ožujku je u odnosu na isti lanjski mjesec porastao za 27,8 posto, što je rast od 16,6 milijardi kuna i ukupno sada iznosi 76 milijardi kuna.
Klasična štednja je krajem ožujka iznosila 195 milijardi kuna, gotovo je četiri milijarde kuna manja nego u istom lanjskom mjesecu, dok je u ožujku 2016. bila veća sedam milijardi kuna i iznosila je 202 milijarde kuna.
Događa se to zato što štediše zbog niskih kamata na oročenu štednju s kojih još i država odnese 12 posto poreza plus pripadajući prirez porezu na dohodak, preusmjeravaju novac na tekuće i žiroračune.

Kamata ispod 1 posto

Prosječna kamata na oročenu kunsku štednju iznosila je u veljači 0,67 posto, a na oročenu deviznu štednju 0,54 posto, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB). Obje stope su ispod jedan posto zaronile tijekom 2016. godine.
S obzirom na toliki pad kamata, koje su početkom krize bile iznad razine od pet posto, građani i poduzetnici novac radije drže na tekućim i žiroračunima. Sredstva na štednim, tekućim i žiroračunima su kompletno osigurana u iznosima do 100.000 eura.
Kamata na depozitni novac naziva se a vista ili kamatom po viđenju i znatno je niža od kamate na oročenu štednju. No, na a vista kamatu se ne plaća porez ako ne prelazi 0,5 posto godišnje. Trenutačna kamata po viđenju za kune iznosi 0,08 posto, a devize na tekućim i žiroračunima je još niža i iznosi prosječno 0,03 posto.
- Već nekoliko godina kućanstva i poduzeća stavljaju novac na a vista depozite, i to zbog pada kamatnih stopa na oročene depozite, ali i uvođenja oporezivanja primitaka na kamate od depozita, od kada vidimo trend rasta a vista depozita.
Može se očekivati da će se taj trend preokrenuti s normalizacijom kamatnih stopa u međunarodnom okuženju, prije svega kada Europska središnja banka krene povlačiti monetarne stimulanse i podizati ključne kamatne stope na povijesno uobičajene razine, a krajem ove godine mogla bi povući dio nekonvencionalnih monetarnih stimulansa.
Prvi rast ključnih kamatnih stopa možemo očekivati sredinom iduće godine. Trebat će neko vrijeme da se taj rast preslika na domaće tržište - objašnjava Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP Splitske banke.
Za kućanstva Šantić veli da su se, uz a vista depozite, okrenula i turističkom sektoru i ulaganju u nekretnine, te smatra da će oročena štednja postati zanimljiva s normalizacijom monetarne politike i rastom kamata.
Analitičari Raiffeisenbank kažu da je depozitni novac u ožujku u odnosu na isti mjesec prošle godine rastao po povijesno najvišoj stopi rasta, od 27,8 posto i da se udio depozitnog novca u ukupnim depozitima približio razini od 30 posto.
Dodaju da ukupni kunski i devizni oročeni depoziti bilježe negativne godišnje stope rasta 18 mjeseci i u odnosu na ožujak prošle godine su niži 3,7 milijardi kuna te iznose 195 milijardi kuna. Taj se pad dogodio zbog pada deviznih depozita koji iznose 159 milijardi kuna i na najnižoj su razini od polovine 2014. godine.
Kako je padala zarada na 15.000 kuna štednje
609 kuna/2012.
Kamata na jednogodišnje oročenje domaće valute u iznosu od 15.000 kuna po kamati od 4,06 posto iznosila je 609 kuna. Poreza nije bilo.
143,22 kune/2017.
Štediši je od 165 kuna zarađene kamate na 15.000 kuna koje je na godinu dana oročio u lanjskoj veljači po 1,10 posto država skinula 21,78 kune poreza i prireza po stopi od 10 posto, što je tada bio splitski prirez. Ostalo mu je 143,22 kune.
101,28 kuna/ 2018.
Od kamate na 15.000 kuna koje je na godinu dana oročio u veljači ove godine, štediši će ostati 101,28 kuna. Kamata na oročenje od godine dana je 0,78 posto, što donosi 117 kuna zarade s kojih se mora skinuti 15,72 kune poreza i splitskog prireza po stopi od 12 posto.


Komentari članka

Vezani članci

Odlučili ste dignuti kredit? Ovo su detalji na koje trebate paziti

02.04.2019.

Kod kredita građanima cilj je da rata kredita, kad se oduzme iznos potreban za život, bude otplativa, pa i u slučaju oscilacije kamatne stope ili tečaja.

Krediti još povoljniji, kamate na štednju ostaju tik do nule

14.03.2019.

Za domaće financijske stručnjake odluka Europske središnje banke bila je očekivana

Hrvati vole samo gotovinu

04.01.2019.

Većina računa plaća se u kešu jer se tako mogu dobiti i ozbiljniji popusti.

Zašto su kamate na kredite u Hrvatskoj duplo veće nego u bogatim zemljama EU-a?

18.09.2018.

Iz HNB-a kažu da veliki utjecaj na visinu i kretanje kamatnih stopa ima percepcija rizičnosti zemlje koja se vidi kroz visinu premije rizika za kredite te kreditni rejting zemlje.

Potvrđena prva pravomoćna presuda za kredit u eurima

17.09.2018.

Na Županijskom sudu u Zadru potvrđena je prva pravomoćna presuda za jedan EURO kredit, na temelju koje je Addiko banka d.d., bivša Hypo banka, ovršena za 48.970 kuna, a pripadajuće zatezne kamate u iznosu oko 35.000 kuna bit će ovršene uskoro. Kredit je b

Tag cloud

  1. 1919 članka imaju tag hrvatska
  2. 1941 članka imaju tag turizam
  3. 1540 članka imaju tag financije
  4. 1232 članka imaju tag izvoz
  5. 835 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 961 članka imaju tag trgovina
  8. 951 članka imaju tag svijet
  9. 832 članka imaju tag investicije
  10. 678 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 961 članka imaju tag EU
  12. 896 članka imaju tag ict
  13. 855 članka imaju tag industrija
  14. 766 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 543 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 580 članka imaju tag maloprodaja
  18. 545 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 501 članka imaju tag tehnologija
  21. 359 članka imaju tag poticaji
  22. 423 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 391 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 439 članka imaju tag banke
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 347 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 330 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija